Arhiv tekstova
Putovanje u prošlost na Y kromozomu
Na prostoru unutar današnjih državnih granica i u dijelovima susjednih zemalja Hrvati žive već 8.000 godina.
Na ove prostore došli su davnih dana s Bliskog istoka. To otkriće, koje korjenito mijenja cjelokupnu dosadašnju predodžbu o našem narodu, objavio je profesor Ivan Jurić, koji je proveo istraživanje o genskom podrijetlu Hrvata.
KARTA GENOMA: Nakon završetka izrade karte genoma čovjeka 2001. godine u Americi je, naime, osnovan Y kromosom konzorcij. Glavna mu je zadaća bila da od svih naroda svijeta prikupi banke podataka o Y kromosomu, čije se određene značajke tijekom povijesti ne mijenjaju, već se prenose kao klonirane. Upravo je to suvremenoj znanosti omogućilo putovanje u prošlost – do samog postanka homosapiensa, te praćenje njegova daljnjeg razvoja i raseljavanja iz Afrike po cijelome svijetu. Uzorci su uzeti i iz Hrvatske, te su nakon općenitih istraživanja na svjetskoj razini o raseljavanju ljudi znanstvenici u svojim državama počeli analizirati podrijetlo svakog naroda posebice.
HAPLOSTIP EU7: Hrvati su autohtoni narod, 69 posto hrvatske populacije ima hrvatske, baskijske i neolitske gene, od čega najviše populacije ima upravo hrvatski, njih 59 posto. Najveći postotak hrvatskog haplotipa pronađen je na Korčuli, Hvaru, Rabu i Braču, a otprilike 70 posto hrvatskog haplotipa EU7 pronađeno je među Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Analizom rezultata zaključeno je da najviše autohtonog stanovništva s hrvatskim genima živi na području Korčula-Metković-Jablanica-Prozor-Kupres-Sinj-Drniš-Brač.
Iranci su, premda ne genski, na Hrvate imali politički i kulturološki utjecaj. Samo ime Hrvat potječe upravo s tog područja, izvorište je u Iranu, odnosno Perziji, ima i hrvatski grb s crvenim i bijelim poljima, kao i primjerice preuzeti naziv »ban«.
Stanovnici Europe danas imaju gene koji potječu iz paleolitika, to jest od samog postanka homo sapiensa, i neolitika, koji je trajao od 6 do 4 godina prije Krista. Važnije je istaknuti da Hrvati imaju upravo gene iz paleolitika. Geni homo sapiensa tijekom stoljeća mutirali su, te je gensko obilježje Hrvata, odnosno naš haplotip, nastao prije 27.000 godina i naziva se EU7. Upravo otprilike tijekom doseljavanja u Europu. g
