Arhiv tekstova
Pisani trag za vječnost
Prvo javno predstavljanje trećeg sveska »Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca« upriličeno je u subotu 25. lipnja u velikoj dvorani HKUD »Vladimir Nazor« u Somboru. Na promociji održanoj u organizaciji istoimenog Društva i nakladnika Hrvatskog akademskog društva, govorili su predsjednik HAD-a Dujo Runje, glavni urednik Leksikona dr. Slaven Bačić iz Subotice, suradnica Leksikona Antonija Čota iz Lemeša, te filmski redatelj iz Zagreba Ivo Škrabalo.
Na samom početku promocije nazočne je pozdravio predsjednik HKUD »Vladimir Nazor« Šima Raič, posebice goste – generalnog konzula Republike Hrvatske u Subotici Davora Vidiša i novoga konzula Tihomira Šilovića, predsjednika HNV-a Josipa Z. Pekanovića, predsjednika DSHV-a u Somboru Jozu Kolara, predsjednika Izvršnog odbora HNV-a Lazu Vojnić Hajduka, narodnu zastupnicu u Skupštini Srbije Anitu Beretić, predstavnike Katoličke crkve i predstavnike javnog i kulturnog života iz Sombora i drugih mjesta.
KAPITALNI PROJEKT HRVATSKE ZAJEDNICE: Svoje izlaganje o Leksikonu prva je iznijela Antonija Čota: »Ovo je kapitalni projekt hrvatske zajednice u Vojvodini i šire jer nam on pruža cjelovita saznanja o životu i civilizaciji podunavskih Hrvata. Leksikon obuhvaća ličnosti koje su utjecale na kulturni i politički život hrvatskog naroda ovog područja, obuhvaća termine zemljopisnog podrijetla, razne povijesne događaje, daje informacije o jeziku, školstvu, narodnom životu i običajima – svjedočanstva kulturnog identiteta Hrvata ovog područja«.
Analizirajući opće karakteristike Leksikona Čota je istaknula kako je on u prvom redu nacionalan, zatim regionalan, znanstveno standardiziran, objektivan i javno transparentan, te poseban u jednom dijelu koji se tiče jednog naroda na ovom području a opći u sveobuhvatnosti materije koja se tiče tog naroda.
»Leksikon ne obuhvaća samo hrvatski narod već su u njemu našli mjesta svi oni događaji i sve one ličnosti koji su utjecali na razvitak hrvatskog naroda i koji skupa s hrvatskim narodom na ovom području predstavljaju dio jedne etnografske cjeline koju nazivamo Podunavlje«, kazala je Čota napominjući kako se transparentnost rada na Leksikonu ogleda upravo u javnim predstavljanjima koja imaju za cilj i širenje kruga suradnika na njegovom što cjelovitijem stvaranju.
»Leksikon je od smjele ideje postao stvarnost i jest koristan i zanimljiv izvor informacija, povijesnih činjenica i znanstvenih članaka trajne vrijednosti. Pisan je enciklopedijskim stilom, sadrži popis literature a sva saopćenja koja daje predstavljaju objektivne i dokumentirane informacije. Svi prilozi raznovrsni po sadržaju ostat će možda jedini čuvari od zaborava pa tako i nas koji živimo a nadam se i živjet ćemo na ovom prostoru«, zaključila je Antonija Čota.
NASTAVAK RANIJE ZAPOČETOG POSLA: Glavni urednik Leksikona dr. Slaven Bačić je obraćajući se somborskoj publici kazao kako je treći svezak »nastavak ranije započetog posla, edicije koja će vjerojatno trajati oko desetak godina«.
Opisujući početak i metodologiju rada na Leksikonu, Bačić je istaknuo kako sve činjenice složenosti ovog posla treba imati u vidu kada se ocjenjuje kvaliteta ovog djela. »Leksikon je ocijenjen visokim ocjenama tamo gdje je to najmjerodavnije – u Leksikografskom zavodu u Zagrebu kao i od strane drugih zajednica u Vojvodini. Stoga sveukupno možemo biti ponosni«, kazao je Bačić objašnjavajući pritom uvjete u kojima se Leksikon stvara a koji podrazumijevaju nedovoljno iskustvo autora na ovom polju te neprofesionalni ustroj u kome stvaraju.
U duhu somborske promocije Bačić se osvrnuo i na natuknice koje se tiču ovog grada te je iskoristio prigodu zahvaliti se suradnicima iz Sombora i okolice, čiji se broj, prema njegovim riječima, u posljednjem svesku uvećao, a to su: Stjepan Beretić, Antonija Čota, Josip Dumendžić Meštar, Matija Đanić, Alojzije Firanj, Đuro Lončar, Mato Miloš, Josip. Z. Pekanović, Marija Šeremešić te Zoran Čota i Ivan Kovač, koji se u ovom svesku prvi puta autorski potvrđuju.
Bačić je na kraju izlaganja najavio za jesen četvrti svezak koji će biti referentan zbog pojmova koji počinju na »bunj« a koji bi po pripremljenom abecedariju trebali sačinjavati oko 40 natuknica.
OSLANJANJE NA MATIČNU DRŽAVU: Rođeni Somborac, bivši saborski zastupnik, i kako sam kaže, »političar u mirovini« Ivo Škrabalo je određujući sebi poziciju iz koje govori duhovito istaknuo kako je on više Somborac nego leksikograf unatoč činjenici da je surađivao na Filmskoj enciklopediji i na Hrvatskom biografskom leksikonu u izdanju Leksikografskog zavoda u Zagrebu.
Vraćajući se u povijest Škrabalo je Sombor iz vremena dok je on u njemu živio opisao kao primjer kulture međusobnog razumijevanja i tolerancije tj. primjer pravog srednjoeuropskog grada. Prisjećajući se svog odrastanja i formiranja identiteta Škrabalo je obrazložio: »Smatram da nema niti jednog bunjevačkog Hrvata koji negira svoj bunjevački identitet. Meni je uvijek drago da mogu reći ‘ja sam Hrvat koji je po majci Bunjevac’ jer uostalom Bunjevci nisu samo u Bačkoj, njih ima posvuda u hrvatskom etnikumu, od Like, Hercegovine, Dalmacije…«
»Hrvatska je kulturna matica Bunjevaca i mislim da sada ne bi trebalo biti dileme u oslanjanju ovog dijela naroda na ono što bi hrvatska država trebala raditi«, kazao je Škrabalo ističući kako nazočnost izaslanstva konzulata Republike Hrvatske pokazuje da postoji briga o identitetu i kulturnome razvoju dijela hrvatskog naroda koji živi ovdje »odakle su kako Leksikon ukazuje potekli mnogi znameniti ljudi«.
»Pozdravljam ovaj leksikon i njegov koncept izdavanja u više malih svezaka a posebice činjenicu da on nije usko bunjevački i šokački, nije zatvaranje u kulturno-povijesni geto nego suočavanje s činjenicama povijesti i kulture koju smo dijelili s drugim nacionalnim skupinama a u kojoj je bilo i puno pozitivnih primjera«, zaključio je Škrabalo.
Davor Bašić Palković
