Arhiv tekstova

Tjednik

četvrtak, 30. 6.

Neo­na­ci­sti
Prema navodima policije, skup neonacista i skinheda u klubu »Brvnara« u Petrovaradinu prijavljen je kao kulturni događaj.
Novosadski mediji javili su kako je u dopisu policiji navedeno  i da će na događaju biti nazočno »200 uživalaca i prijatelja rock glazbe«, a da su medijski pokrovitelji Radio 021 i televizija »Kanal 9«. U prijavi skupa nijednom nije spomenuto da će to biti proslava desetogodišnjice osnivanja srpskog ogranka neonacističkog skinhed pokreta »Krv i čast«.
U klubu »Brvnara« u Petrovaradinu nastupilo je nekoliko neonacističkih bandova iz Srbije, Velike Britanije i Slovačke. Ulaz je bio ograničen, a pristup novinarima i fotoreporterima strogo zabranjen.

Ko­na~no
Predsjednik SAD George Bush ukinuo je i posljednji dio paketa sankcija uvedenih Beogradu 1992. Ukazom su Srbiji i Crnoj Gori dodijeljeni opći trgovinski preferencijali, pa je sada 4.600 proizvoda oslobođeno carine pri uvozu u SAD. Dodjeljivanje trgovinskih preferencijala, osim što otvara nove mogućnosti trgovinske suradnje, ima i politički značaj jer je ukinuta i posljednja odluka koja je vezana za uvođenje sankcija režimu Slobodana Miloševića.

Knji`ev­ni­ci
Nekadašnji ministar policije Dušan Mihajlović, predstavljajući prvi dio svoje knjige »Povlenske magle i vidici«, rekao je kako je suština njegovog pisanja pomoći mladima da ne ponove njegove greške i da ne budu dio neuspješnih generacija kao što su bile one kojima je pripadao i koje je poznavao. U 124 priče iz svog života u prvom tomu »Povlenskih magli i vidika«, Dušan Mihajlović opisao je razdoblje do 5. listopada 2000.
    Inače, u prodaji se našla i knjiga »Moj sukob s prošlošću«, čiji je autor nekadašnji potpredsjednik Vlade Čedomir Jovanović. I ta knjiga bavi se skorijim političkim događajima u Srbiji, poput formiranja Demokratske opozicije Srbije, pa do pada vlade Zorana Živkovića. Osim Mihajlovića i Jovanovića, knjige o petolistopadskim događajima i onima poslije njih već su objavili nekadašnji lideri DOS-a, Mile Isakov i Milan St. Protić.

 

PETAK, 1. 7.

Sta­bil­no
Stanje sigurnosti u Srbiji je stabilno, bez najava kako bi sigurnost u Republici uskoro mogla biti narušena, priopćio je direktor Sigurnosno informativne agencije (BIA) Rade Bulatović, predstavljajući polugodišnji izvještaj o radu BIA-e, koji su članovi Odbora za sigurnost i obranu Skupštine Srbije jednoglasno prihvatili. Prema ocjeni Radeta Bulatovića, u Srbiji nema međunarodnog terorizma, ali postoji određeni sigurnosni rizik zbog ostataka terorističkih skupina u južnoj pokrajini. Odgovarajući na zastupnička pitanja prati li BIA aktivnosti nevladinih organizacija, Bulatović je priznao kako se dio nevladinog sektora nalazi pod pažnjom tajne policije ne označivši na koje točno misli.

Po­mi­re­nje
Hrvatska bi sa Srbijom i Crnom Gorom i BiH bila spremna potpisati izjavu uzajamnog pomirenja, ali ne 11. srpnja u Srebrenici, kako je to nedavno neformalno predložila britanska diplomacija, piše riječki »Novi list«, pozivajući se na »neslužbene izvore diplomatskih kuloara« u Zagrebu. »Novi list« navodi kako se pojavila neslužbena informacija prema kojoj Hrvatska nema ništa protiv da s druge dvije države Daytonskog trokuta potpiše zajedničku izjavu pomirenja, ali ne u Srebrenici, i ne »na datum desete godišnjice srpskog pokolja srebreničkih Bošnjaka«.

 

subota, 2. 7.

Troj­ka
Ministrica pravosuđa RH Vesna Škare Ožbolt poduprla je odluku Haškoga suda (ICTY) da se Mili Mrkšiću, Miroslavu Radiću i Veselinu Šljivančaninu, optuženima za pokolj 250 ljudi iz vukovarske bolnice, sudi u Haagu.
»Pozdravljam tu odluku haške tužiteljice jer težina počinjenih zločina zaslužuje da im se sudi na Haškome sudu, izjavila je ministrica Škare Ožbolt.
Dodala je kako je dobro da je glavna tužiteljica povukla svoj prijedlog iz veljače kada je zatražila da se sudski proces održi u Hrvatskoj, gdje je zločin počinjen, ili u Srbiji, gdje je zbog tog zločina na sud već izašlo 17 osoba.

 

NEDJELJA, 3. 7.

Skri­va­nje
Bivši lider bosanskih Srba i haški optuženik Radovan Karadžić krije se u Crnoj Gori, u blizini Nikšića. To su Radiju BBC rekli izvori bliski međunarodnim snagama koje tragaju za Karadžićem. Izvori tvrde kako imaju pouzdane podatke da se Karadžić krije blizu Nikšića, grada u kojem je odrastao. Drugi izvori potvrdili su BBC-u da Karadžić više ne živi u Bosni i Hercegovini.
Načelnik Centra za sigurnost u Nikšiću Duško Koprivica izjavio je kako policija nema informacije o tome da se Karadžić krije blizu Nikšića.

Se­zo­na
Dosadašnji tijek ovogodišnje turističke sezone u Hrvatskoj je zadovoljavajući. To pokazuje i petomjesečni porast turističih dolazaka i noćenja već od 2 posto, a unatoč lipanjskim teškoćama pojedinih turističkih tvrtki i mjesta s popunjenošću kapaciteta, do kraja sezone realno je očekivati najmanje lanjske, ali i bolje rezultate.
Ocjena je to sa sjednice Turističkog vijeća i sabora Hrvatske turističke zajednice (HTZ), pri čemu je državni tajnik za turizam Zdenko Micić istaknuo da su turistički rezultati nešto bolji na jugu (Dalmacija) nego na sjeveru (Istra), ali da ukupno gledano sezona dobro ide u svim primorskim županijama.

 

PONEDJELJAK, 4. 7.

La`
Božo Prelević kaže da je Vlada Srbije više puta tražila informacije od vojske o Mladiću, ali da je odgovor uvijek bio isti – nije tu. Ratka Mladića čuvala je do 2002. Vojska Jugoslavije. Međutim,
tijekom 2001. ista ta vojska tvrdila je kako Ratko Mladić nije u Srbiji i kako je pobjegao možda i u Rusiju, kaže za B92 Božo Prelević, koministar u prijelaznoj vladi i savjetnik Dušana Mihajlovića.

Po­pu­lar­nost
Prema rezultatima istraživanja marketinške agencije »Partner. ms«, koje je predstavio izvršni direktor agencije Miroslav Žutić, u Srbiji  bi iza SRS-a, koji bi osvojio 31,5 posto glasova, drugoplasirana na izborima bila bi Demokratska stranka, s 25,7 posto. Pokret snaga Srbije dobio bi 15,9 posto glasova, Demokratska stranka Srbije 11,2, a ostale parlamentarne stranke su na granici cenzusa. Socijalistička partija Srbije bi dobila 4,8 posto, Nova Srbija četiri, G17 Plus 3,1, Srpski pokret obnove 2,8, a Socijaldemokratska partija jedan posto glasova.
^uva­ri
Upravnik Centralnog zatvora u Beogradu Miroslav Micić kaže kako su poduzete sve mjere da Milorad Ulemek ne pobjegne iz zatvora.
Prema informacijama do kojih je došla ekipa emisije »Insajder«, veći dio jedinice žandarmerije, koja osigurava Centralni zatvor, čine pripadnici bivše Jedinice za specijalne operacije. Upravnik Centralnog zatvora kaže kako nema takvih informacija i kako nema razloga ne vjerovati žandarmeriji. Prema saznanjima emisije »Insajder«, većinu od 25 pripadnika žandarmerije koji osiguravaju zatvor, čine pripadnici rasformirane JSO. Događa se da se u nekim razdobljima u jedinici nalazi 14 ili 16 bivših »crevnih beretki«.

 

utorak, 5. 7.

Pa­ro­di­ja
Nezavisni sindikat (HUS) splitskog brodogradilišta pustio je u optjecaj veću količinu novčanica od 69 milijuna dolara. Banknote su visoke kvalitete i s brojnim elementima najsuvremenije zaštite, pa je mogućnost krivotvorenja svedena na neznatnu mjeru.
Licem novčanice dominira portret premijera Ive Sanadera, smještenog između dvaju pečata Brodosplita i Nezavisnog sindikata, kao izdavača, a banknote krase potpisi tajnika partije te šefa trezora Republike Hrvatske.
»Sve smo zamislili kao parodiju. Brodosplitu su potrebna državna jamstva za kredit od 69 milijuna dolara… Povrat ne bi išao na teret države, ali su nam potrebna državna jamstva da bismo ga dobili«, veli sindikalni čelnik Zvonko Šegvić.

Sre­bre­ni­ca
Zamjenik predsjednika Srpske radikalne stranke Tomislav Nikolić postavio je pitanje što Srbija ima s tim zločinom, u čije ime Boris Tadić ide u Srebrenicu i u čije ime on traži oproštaj grijeha. »Pa nije on patrijarh. Ako je već predsjednik države, neka brine malo o toj državi. Bilo bi mu bolje da se izjasni o optužbama ravnateljice Fonda za humanitarno pravo Nataše Kandić«, kaže Nikolić za Blic.
Policija Republike Srpske i Eufor u memorijalnom centru Potočari, gdje će 11. srpnja biti održana komemoracija povodom 10. godišnjice masakra u Srebrenici, našli su eksplozivne naprave. Naprave su nađene poslije anonimne dojave.

 

srijeda, 6. 7.

Mul­ti­et­ni~ki
Mreža multietničkih gradova jugoistočne Europe, koja okuplja oko 60 gradova i općina regije, osnovana je u Zagrebu. Riječ je o nevladinoj organizaciji kojoj je cilj unapređenje lokalne demokracije, međuetničkih odnosa, zaštite ljudskih i manjinskih prava i sloboda te prekogranične suradnje gradova na prostoru bivše Jugoslavije i jugoistoka Europe.
Osnivanje mreže potaknuli su članovi Igmanske inicijative, asocijacije 140 nevladinih udruga koje rade na pomirenju i poticanju suradnje među državama nastalim raspadom nekadašnje Jugoslavije i šire regije. Osnivačke dokumente mreže potpisali su u Ilirskoj dvorani na zagrebačkom Gornjem gradu gradonačelnici i predstavnici lokalnih vlasti iz svih zemalja bivše Jugoslavije, Albanije, Bugarske, Grčke, Mađarske i Rumunjske. Potporu djelovanju asocijacije međuetničkih gradova dali su visoki predstavnici hrvatske države, Pakta o stabilnosti, Vijeća Europe te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju.