Arhiv tekstova
Granice ne smiju razdvajati
Obraćajući se gostima u sjedištu Hrvatskog nacionalnog vijeća, predsjednicima Mesiću i Tadiću, visokim državnim dužnosnicima obje države, članovima HNV-a, gostima, te brojnim novinarima, predsjednik HNV-a Josip Z. Pekanović je rekao kako su u prethodnome desetljeću mnogi Hrvati iz Srbije morali otići sa svojih ognjišta, ali da se stanje osjetno popravilo prije četiri godine, jer su Hrvati u SiCG dobili status nacionalne manjine, osnovano je Hrvatsko nacionalno vijeće, otvaraju se odjeli na hrvatskome jeziku, pokrenut je tjednik »Hrvatska riječ«, a hrvatska zajednica ima predstavnike u skupštinama općina Subotica, Sombor i Apatin, kao i u Skupštini AP Vojvodine.
RECIDIVI PROŠLOSTI:«Međutim, ostali su neki recidivi iz prethodnog desetljeća«, dodao je Pekanović. »I dalje se podupire bunjevačka opcija, pokušava se uvođenje bunjevačkog dijalekta u škole kao takozvanog bunjevačkog jezika, pokrenuta je na TV Novi Sad emisija na takozvanom bunjevačkom jeziku, a HNV-u je oduzeto pravo sudjelovanja u formiranju subotičkog dopisništva na hrvatskom jeziku RTV Novi Sad«, rekao je Josip Z. Pekanović, naglasivši kako je problem i to što je veoma mala zastupljenost Hrvata u državnim institucijama.
S tim u vezi Pekanović je rekao kako posjet predsjednika Stjepana Mesića i Borisa Tadića ulijeva veliku nadu da su bolja vremena pred hrvatskom zajednicom u SiCG glede rješavanja postojećih problema i da će se uz suradnju, Hrvatska i Srbija kretati putem Europe, a Hrvati u Srbiji spremni su dati maksimalnu potporu tom putu, kao i suradnji dviju država.
Pekanović je ukratko upoznao predsjednike i s radom HNV-a, kao krovnog tijela hrvatske zajednice u SiCG, koje skrbi o ostvarivanju prava hrvatske zajednice u sferi informiranja, službene uporabe jezika, obrazovanja i kulture.
POLITIČKI NAROD:Predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Lazo Vojnić Hajduk rekao je kako Izvršni odbor ulaže velike napore da se ostvare planovi i zadaće HNV-a koji su usmjereni na očuvanje nacionalnog identiteta, iako su i uloga i zadaća u sadašnjem trenutku teški.
»Hrvati u SiCG nalaze se u sasvim novim uvjetima života«, rekao je Lazo Vojnić Hajduk. »Prvi puta u svojoj recentnoj povijesti Hrvati su u ovoj regiji prije tri godine dobili status nacionalne manjine, bez ikakvih iskustava i resursa koji bi mogli biti relevantni za ostvarivanje nacionalnih prava. Obrazovanje, informiranje i kultura su područja u kojima hrvatska zajednica nema iskustva niti naslijeđa, koja bi adekvatno i profesionalno pratila potrebe Hrvata. Prisutno je osjećanje zapostavljenosti, socijalne marginaliziranosti i ekonomske deprimiranosti. Želimo naglasiti svoje postojanje na ovim prostorima. Želimo naglasiti svoju sposobost za upravljanjem svojom sudbinom. Želimo stvoriti sve pretpostavke da Hrvati na ovim prostorima postanu zbiljski politički narod«.
Lazo Vojnić Hajduk je iznio i težnju hrvatske zajednice da se uključi u političke procese prekogranične suradnje, jer je hrvatska zajednica svjesna da je regionalna i subregionalna suradnja na jugoistoku Europe jedan od vanjskopolitičkih uvjeta za ulazak u Europsku uniju, a geopolitički položaj Hrvata u Vojvodini pruža komparativne prednosti za multilateralnu suradnju u procesima regionalne i subregionalne integracije.
»Hrvatska zajednica u SiCG želi biti politički subjekt i čimbenik u izrečenim oblicima, a pri tome očekujemo pomoć i podršku i Republike Srbije i Republike Hrvatske. Nadam se da će vremena koja dolaze ostvariti naša očekivanja i naše planove«, izjavio je Lazo Vojnić Hajduk.
STJEPAN MESIĆ:«Nacionalne manjine moraju biti most suradnje. U Europi nacionalne manjine povezuju europske narode i države i mi trebamo slijediti takvu praksu, moramo prihvatiti europski model«, rekao je predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić pred članovima Hrvatskog nacionalnog vijeća u prvome posjetu koji je jedan hrvatski predsjednik učinio hrvatskoj zajednici u Srbiji i Crnoj Gori. »Granice ne smiju razdvajati, a pripadnici nacionalnih manjina trebaju biti lojalni građani onoj državi u kojoj žive. Moramo se zalagati za europsko udruživanje, a to udruživanje stvara od Europe kontinent mira. U tom udruživanju nacionalne manjine imaju važnu ulogu. Država treba pomagati nacionalne manjine i trebamo pokazati da možemo ispunjavati europske političke standarde. Podržavam vaše napore za očuvanje identiteta. Trebate se boriti za svoja prava, koja imate prema zakonima SiCG, a primjena zakona može se ostvariti ako je hrvatska zajednica organizirana.«
BORIS TADIĆ:Uz Stjepana Mesića, pred vijećnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća govorio je i predsjednik Republike Srbije Boris Tadić, također kao prvi srbijanski predsjednik koji je posjetio hrvatsku zajednicu u SiCG.
»Pravo je svakoga čovjeka izražavati se na materinjem jeziku, kojim dokazuje svoj identitet. Hoću vjerovati da je nesretno desetljeće iza nas i da su došle nove generacije političara. Želim biti predsjednik države u kojoj nema segregacije i u kojoj se poštuju standardi civiliziranog društva«, rekao je Boris Tadić. »Imamo mnogo toga što nas spaja. Spajaju nas i etničke zajednice i u Hrvatskoj i u Srbiji. One trebaju imati kulturološke veze s matičnim zemljama, a mi, predsjednici, trebamo biti zastupnici i tih etničkih manjina. Učinit ću sve da omogućim ostvarivanje individualnih i kolektivnih prava, a dio tih prava su i relegijska prava«.
Boris Tadić je napomenuo kako je on zastupnik političke teze koja kaže da su Hrvatska i Srbija ključ stabilnosti ovoga regiona, što je obveza, kako za države, tako i za narode. g
