Arhiv tekstova
Želimo da se Sporazum o manjinama i provede
Po prvi puta u svojoj petnaestogodišnjoj povijesti članovi Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini imaju veliku čast, da ih posjeti predsjednik matične države«, kazao je predsjednik stranke Petar Kuntić. Svečanom obilježavanju obljetnice DSHV-a bili su nazočni, pokraj predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, i predsjednik Republike Srbije Boris Tadić, suradnici oba predsjednika, veleposlanik Republike Hrvatske u Beogradu Tonči Staničić, veleposlanik Srbije i Crne Gore u Hrvatskoj Simurdić te generalni konzul RH u Subotici Vidiš.
Na svečanoj skupštini bio je nazočan i predsjednik Izvršnog vijeća AP Vojvodine Pajtić, predsjednik Općine Subotice Géza Kucsera te predsjednici dugogodišnjih koalicijskih partnera, Saveza vojvođanskih Mađara József Kasza i Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak, i brojni drugi gosti.
PROVODITI SPORAZUM: Pozdravljajući sve goste te osnivače i članove DSHV-a, u prepunoj Velikoj vijećnici Gradske kuće, Kuntić je podsjećajući na vrijeme kada je osnovana stranka ukazao na stradanja srijemskih Hrvata, koji su, kao lojalni građani države, bez ikakvog povoda i razloga prognani, što je za posljedicu imalo da je broj Hrvata u Vojvodini prepolovljen.
»Nitko nije ništa radio protiv ove države, ali to nisu unatrag petnaest godina tako smatrali pojedinci koji su obnašali vlast. Smatrali su nas neprijateljima i zbog toga su mnogi protjerani sa svojih stoljetnih ognjišta, iako za to nije bilo razloga. Jedini im je problem bio što su bili Hrvati«, kazao je Kuntić. »Mi danas, tražimo od domicilne i matične države da nam osiguraju ono što su Sporazumom o zaštiti nacionalnih manjina ugovorile«, poručio je Kuntić, prije svega apostrofirajući politiku dijela republičkih i pokrajinskih vlasti koji »odobravaju specijalni novac za financiranje bunjevačkog rječnika, novina i emisija, dok istodobno ignoriraju emisije na hrvatskom jeziku, te je istaknuo kako »dio službenih vlasti u Beogradu, a na žalost i u Vojvodini smatraju da Bunjevci nisu Hrvati, iako znaju da u matičnoj domovini, te u Bosni i Hercegovini i Mađarskoj oni to jesu«. Osim toga, Kuntić je zatražio od oba predsjednika da svojim položajem i autoritetom pomognu da se osigura ulazak zastupnika nacionalnih manjina u republički i pokrajinski parlament, odnosno da se ono što je međudržavnim sporazumom regulirano i provede.
VITALNO PITANJE: Kao domaćin službenog posjeta predsjednika Stjepana Mesića Srbiji i Crnoj Gori, svečanoj skupštini se prvo obratio Boris Tadić, koji je izražavajući svoje zadovoljstvo što je nazočan na ovom skupu kojeg je ocijenio kao »skup jedne demokratske političke organizacije u kojoj su sabrani svi potencijali hrvatskog naroda u Srbiji«, istaknuo kako on želi graditi Srbiju u kojoj svaki građanin ima pravo na svoj identitet i na zaštitu svojih prava. Tadić je poručio kako će, kao predsjednik Srbije, uvijek biti zaštitnik svih manjinskih naroda koji žive u Srbiji.
»Zaštita Srba u Hrvatskoj i zaštita Hrvata u Vojvodini jedno je od vitalnih pitanja naše državne budućnosti«, kazao je Tadić, te je dodao kako za to »nije dovoljno promijeniti način administriranja, nije dovoljno promijeniti zakone, nije dovoljno promijeniti pravila, potrebno je promijeniti i naše vrijednosti i ophođenje prema drugome koji ima makar zrna različitosti u odnosu na nas«.
Na kraju svog govora je Tadić kazao: »Zahvaljujem vam što ste lojalni građani Srbije, to veoma poštujem, kao što to očekujem i od građana srpske nacionalnosti u Hrvatskoj, da budu lojalni građani Hrvatske«. On je obećao da će se osobno založiti kod odgovornih institucija, koje određuju pravila ponašanja medija u ovoj zemlji, da hrvatski narod u Srbiji ostvaruje svoje normalno pravo na radijske i televizijske emisije na svom jeziku.«
STVARANJE UVJETA: Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić je obraćajući se svečanoj skupštini i svim pripadnicima hrvatske manjine u čitavoj Srbiji, poručio: »Znam da od Republike Hrvatske mnogo očekujete, i s pravom očekujete. Mene, i vlast u Hrvatskoj, Ustav obvezuje da se brinemo za sudbinu Hrvata koji žive izvan granica Republike Hrvatske.«
Mesić je istaknuo kako je u posjet Državnoj zajednici Srbije i Crne Gore krenuo, uz ostalo, upravo i zato da bi dao novi poticaj normaliziranju i popravljanju bilateralnih odnosa, čime želi pomoći stvaranju uvjeta u kojima će i pripadnici hrvatske manjine lakše ostvariti svoja prava, a da je i sama činjenica da je predsjednik Republike Srbije odlučio pratiti ga i skupa s njim biti nazočan svečanoj skupštini, signal koji ohrabruje. Predsjednik Mesić je izrazio uvjerenje da će u budućnosti »manjine prestati biti kamen spoticanja ili izgovor za sukobe, već će postati mostovi suradnje, ono što je po prirodi stvari moglo biti i prije, jer do sukoba u bivšoj Jugoslaviji nije došlo zbog toga što su se potukli narodi zbog vjerskih, nacionalnih ili ideoloških razloga već zbog toga što je bilo pokušaja da se mjenjaju granice.« g
