Tekstom i fotografijom o bogatoj baštini
U sklopu manifestacije Ljeto valpovačko 2005. predstavljen je deseti po redu Godišnjak Matice hrvatske Valpovo. Na obazirući se što istraživati lokalnu povijest znači zakopati se u neatraktivne arhive i nositi epitet lokalnoga historičara, mnogi su povjesničari, ali i ostali stručnjaci, tekstom i fotografijom dokumentirali, prepričali i opisali dosta toga iz bogate i osebujne baštine valpovačkog kraja.
I ovaj je broj podijeljen u nekoliko cjelina i u njemu se nalaze zanimljive priče iz svijeta prirode i njezine zaštite, sporta, tehničke kulture te osnovnog i srednjeg školstva, kao i o povijesti Valpovštine.
STJEPAN NAJMAN: No, kako je ovo deseti po redu Godišnjak, kojeg je, kao i sve prethodne uredio Stjepan Najman, nastala je poveća zbirka tekstova. Na približno 2000 stranica tiskano je više od 300 članaka iz pera 100 autora raznih zanimanja, obrazovanja i uzrasta te više od 770 fotografija i drugih ilustracija. Malo se sredina tim može pohvaliti.
Dok globalna historiografija prati (velike) ideje, (velike i male) narode, svjetske integracijske i dezintegracijske procese, monografski obrađuje velike i značajne bitke, vojskovođe, političare i znanstvenike, a takve knjige čitaju ljudi od struke, pasionirani povjesničari-amateri te oni dobro informirani o povijesti, mikrohistorija proučava rubne teme (bolesti, higijenu, mortalitet, prehranu, seksualnost) i svakodnevicu, tj. one teme koje su ključne za razumijevanje čovjeka i života neke zajednice. Autori tekstova u Godišnjacima Matice hrvatske Valpovo u istraživanju mikrohistorije nalaze mjeru i paze da u problemima metodološke prirode ne izgube znanstvenu disciplinu.
ZNAČENJE: O mnogim je značajnim temama prvi puta progovoreno upravo na stranicama Godišnjaka što samo za sebe govori o značenju Godišnjaka za kulturu Valpovštine.
O AUTORIMA: Kako Godišnjak izlazi već desetu godinu za redom, razaznaje se opus pojedinih autora. Damir Stanić profilirao se u povjesničara koji istražuje prošlost Katoličke crkve, Duško Topić piše o tamburaškom, dramskom i folklornom amaterizmu u Valpovu, Zdravko Pavlović istražuje biljni i životinjski svijet Valpovštine dok se Zdenko Samaržija i Darko Grgić bave agrikulturom, toponimijom i životom u selima Valpovština. Ivan Cvenić bilježi događanja iz prošlosti i sadašnjosti puhačke glazbe, dok Darko Tivanovac piše o prošlosti i sadašnjosti skautizma na Valpovštini. Stjepan Najman piše o znamenitim Valpovčanima i nositelj je svih aktivnosti oko prijeloma i tehničkoga uređivanja Godišnjaka.
FABIJAN: Valpovčani ove godine u Godišnjaku osobito mnogo prostora posvetili Fabijanu Šovagoviću. Franjo Glavašić, njegov prijatelj iz dječačkih i mladenačkih dana, opisao je Šovagovićeve prve glumačke nastupe pred domaćom publikom iz rodnih mu Ladimirevaca. U Jazavcu pred sudom i u Pokondirenoj tikvi, predstavama koje je postavila mladež Ladimirevaca i s kojima je glumačka družina napravila turneju po mjestima Valpovštine, pokazao je Fabijan doista rijedak i izniman glumački talent. Fabijan je nosio naslovne uloge, režirao, brinuo se o kostimima, a umjesto jazavca, kojeg su krivili za sva zlodjela, Fabijan je u vreći imao mačku. I dok je Fabijan kovitla s vrećom optužujući jazavca, mačka, koja je glumila jazavca, je na premijeri pobjegla i napravila veliku zbrku među publikom. No, Fabijana taj »incident« nije demoralizirao već je njegova munjevita reakcija potaknula ostatak glumačkog ansambla na još bolju glumu. Fabijan je čitav glumački vijek strepio da se ne sazna za taj incident.
N.V.