Arhiv tekstova

Bosna nije slobodna dok su zločinci na slobodi

Masakr 8.000 Bošnjaka u Srebrenici i njenoj okolici predstavljao je monstruozan zločin. To je u moralnom, ljudskom i političkom smislu najmračniji trenutak ratova vođenih na prostoru bivše Jugoslavije. To je, u stvari, najstrašniji zločin koji se dogodio u Europi od vremena Drugog svjetskog rata.
    Masovno ubijanje muslimanskih muškaraca i mladića od strane srpskih snaga i paravojnih jedinica bilo je nemilosrdno i sustavno. Što je još gore, žrtve su se uzdale u Ujedinjene narode i međunarodnu zaštitu. Međunarodna zajednica ih je iznevjerila.
    Bio je to strašan, kolektivan i sraman neuspjeh. Sjećanje na te dane progoni nas još uvijek – obitelji žrtava, mali broj preživjelih, građane Bosne i Hercegovine, za koje je Srebrenica postala simbol rata i njihove krvlju stečene neovisnosti, ali i čitavu jednu generaciju europskih lidera na koje je ljagu i sramotu bacila naša nesposobnost da spriječimo taj neopisivi zločin.
    Zahvaljujući onome što se dogodilo u Srebrenici poduzeli smo odlučujuće korake kako bismo promijenili tijek zbivanja u Bosni. Godine 1995. smo u Daytonu došli do političkog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni. Kao i ostale umiješane strane, i Europska unija je trebala uraditi više i reagirati ranije kako bi zaštitila bespomoćne ljude. Duboko žalim što to nismo učinili.
    Mi Europljani ne možemo i ne trebamo brisati prošlost. Europska povijest je puna trenutaka koje treba pamtiti, od kojih su mnogi bolni i teški. Churcil je s pravom rekao ksko ovaj dio Europe stvara više povijesti nego što može potrošiti. Mi se ipak trebamo pokušati izdići iznad svoje prošlosti kako bismo izgradili zajedničku budućnost. A budućnost Bosne leži u Europi.
BIH VANJSKOPOLITIČKI PRIORITET EU: Bosna se za ovih deset godina kretala ka toj europskoj budućnosti. Taj napredak je rezultat riješenosti i truda onih građana Bosne koji žele da njihova zemlja normalno funkcionira. Europska unija će i dalje igrati svoju ulogu u potpunosti. Rat u Bosni i Hercegovini, čiju je kulminaciju predstavljao zločin u Srebrenici, i shvatanje da su nam nedostajali instrumenti uz pomoć kojih bismo se suprotstavili toj katastrofi na razini EU bili su pouka za nas. Od tada smo izgradili jedinstveniju vanjsku politiku Unije i sposobnost za upravljanje krizama kao podršku toj politici.
    Nije nikakva slučajnost što Bosna i Hercegovina posljednjih godina predstavlja glavni prioritet EU na vanjskopolitičkom planu.
    Kroz Euforovu operaciju »Altea« u kojoj sudjeluje 7.000 vojnika – što je najveća misija za stabilizaciju koju je Europska unija do sada pokrenula – kao i kroz policijsku misiju pokušali smo osigurati sigurnost i potaknuti reformu policije. Izdvajanjem značajne financijske pomoći – više od dvije milijarde eura od 1995. godine – potičemo izgradnju stabilne države koja uspješno funkcionira.
ZAVRŠITI SRAMNU EPIZODU: Najznačajnije od svega je, međutim, to što smo jasno stavili do znanja da ćemo, ako budu ispunjeni jasno postavljeni uvjeti, pomoći Bosni da ostvari svoj konačni cilj – ulazak u EU.
    Da bi to postigla, Bosna treba provesti i održati brojne reforme na političkom i ekonomskom planu. Jasno je da bez pomirenja nema integracije. A pomirenja ne može biti bez pravde. Zbog toga je izvođe-nje svih osoba odgovornih za zločine počinjene tijekom rata u Bosni pred Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu moralni i politički imperativ.
    Neki od onih koji su odgovorni za masakr u Srebrenici već su se pojavili pred sudom – i ja pozdravljam aktivniju suradnju sadašnjeg srpskog rukovodstva. Radislav Krstić, bivši general vojske bosanskih Srba, proglašen je krivim za »pomaganje i poticanje genocida«.
    Drugi, kao Slobodan Milošević, na primjer, čekaju da im bude izrečena presuda. Ali, svi znamo da Bosna ne može ići naprijed i da se duhovi iz Srebrenice ne mogu smiriti sve dok su neki od optuženih lidera bosanskih Srba, prije svega Ratko Mladić i Radovan Karadžić, na slobodi.
    U potpunosti podržavam odličan rad Haškog suda i njegove glavne tužiteljice Carle del Ponte. Od 162 osobe koje su optužene za zločine počinjene tijekom ratova vođenih na prostoru bivše Jugoslavije svega njih deset je još uvijek na slobodi.
    Europska unija je, sa svoje strane, poduzela konkretne, precizne mjere (kao što je neizdavanje viza i zamrzavanje financijskih sredstava) protiv onih koji opstruiraju rad tribunala.
    Deset godina je suviše dugo vremensko razdoblje. Krajnje je vrijeme da se na tu sramnu epizodu stavi točka. Ti se ljudi trebaju naći u Haagu. To je ono što žele i zaslužuju obitelji srebreničkih žrtava. To je ono što je potrebno Bosni i široj regiji. Europska unija će učiniti sve što je u njenoj moći da do toga dođe.

Autor je visoki predstavnik Europske unije
za vanjsku politiku i sigurnost
Prijevod teksta iz Financial Times-a
objavljen je u Politici, 13. srpnja .