Arhiv tekstova
Sačuvati nacionalni identitet u stabilnijoj regiji
Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić boravio je prošloga tjedna u trodnevnom službenom posjetu Srbiji i Crnoj Gori. Poslije susreta s najvišim dužnosnicima SiCG i Republike Srbije, te posjeta vojvođanskim Hrvatima u Subotici (6. srpnja), Mesić je druga dva dana svojega posjeta proveo na Kosovu i u Crnoj Gori.
S predsjednikom Kosova Ibrahimom Rugovom bilo je riječi o statusu Kosova i sigurnosti nacionalnih manjina u ovoj pokrajini. Jedinstvenu prigodu imali su i Hrvati iz Letnice i Janjeva koje je po prvi puta posjetio najviši dužnosnik njihove matične domovine.
Trećega dana, Mesić se susreo s najvišim dužnosnicima Crne Gore a na susretu je bilo riječi o položaju ove republike, bilateralnim odnosima Crne Gore i Hrvatske, donošenju crnogorskog Zakona o nacionalnim manjinama, te je najavljeno i plaćanje ratne odštete Hrvatskoj. Svoj trodnevni boravak u Srbiji i Crnoj Gori Mesić je završio susretom s crnogorskim Hrvatima u Tivtu koji su mu ukazali na njihove potrebe.
SUSRET S ČELNICIMA KOSOVA: Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i predsjednik Kosova Ibrahim Rugova nakon razgovora u 7. srpnja u Prištini novinarima su izjavili da su razgovori o bilateralnoj i regionalnoj suradnji te o međunarodnim pitanjima bili prijateljski i korisni. Rugova je izjavio da očekuje potporu RH u međunarodnom priznavanju neovisnosti Kosova.
»Naš cilj je neovisna država, integrirana u EU i NATO, u trajnim partnerskim odnosima sa SAD«, rekao je Rugova. On je također izjavio da je predsjedniku Mesiću obećao da će se na Kosovu jamčiti sigurnost nacionalnim manjinama i zahvalio mu je što je posjetio Hrvate u Letnici i Janjevu. »Učinit ćemo sve da se oni integriraju i da budu sigurni«, rekao je Rugova. On je zahvalio predsjedniku Mesiću na dosadašnjoj potpori Kosovu i rekao da je Mesić vrlo poznata i cijenjena ličnost na Kosovu.
Predsjednik Mesić je novinarima izjavio da sadašnji status Kosova smatra neodrživim na duži rok te da stoga podržava najavljene poteze međunarodne zajednice kao i inicijative Kosova. Mesić je ponovio da je u traženju rješenja za Kosovo najvažnije ono što žele građani kao i to da svaka strana bude suglasna s predloženim rješenjem.
»Kosovo je izdržalo najteže trenutke rata i genocida. Nadam se da će vodstvo Kosova znati povući prave poteze i sada kada se rješava status Kosova«, rekao je Mesić.
Mesić i Rugova razgovarali su i o bilateralnim pitanjima i zauzeli su se za nastavak svestrane suradnje. Predsjednik Mesić je o tome razgovarao i s predsjednikom Vlade
Bajramom Kosumijem te s predsjednikom parlamenta Nexhatom Dacijem.
Sastao se i s glavnim čelnicima oporbe Vetonom Suroiem i Hashimom Taqijem kao i s predstavnicima onih Srba koji se uključuju u kosovske institucije.
Posjet predsjednika Mesića Kosovu pratile su izvanredne mjere sigurnosti koje su provodili i kosovska i policija UNMIK-a.
POSJET HRVATIMA NA KOSOVU: Predsjednik RH Stjepan Mesić izjavio je 7. srpnja prigodom posjeta Hrvatima u Janjevu kako bi bilo dobro kad bi se neki iseljeni Hrvati vratili na Kosovo jer je ono danas drukčije nego prije, mirnije i u njemu će se sve bolje živjeti.
Ispred crkve sv. Nikole u Janjevu, 18 km južno od Prištine nekoliko stotina Hrvata priredilo je srdačan doček predsjedniku Mesiću, a djeca su izvela kulturni program pjevajući hrvatske pjesme.
Obraćajući se okupljenima Mesić je rekao da je Janjevce upoznao prije nego što je došao u Janjevo i dodao da njih krasi »osjećaj za rad i strpljenje« te da su uvijek oko sebe stvarali tolerantnu atmosferu.
»Drago bi mi bilo da se dio Janjevaca vrati na Kosovo sada kad je ono mirno i bit će sve mirnije«, rekao je Mesić i dodao kako će vrijeme pokazati da će se na ovom prostoru živjeti sve kvalitetnije, da će ljudi moći dolaziti, odlaziti, poslovati, ulagati u proizvodne programe, birati mjesto boravka i školovanja.
Don Matej Palić, janjevački župnik izjavio je za novinare kako vjeruje da će ovaj posjet predsjednika Mesića pridonijeti poboljšanju položaja Hrvata na gospodarskom i političkom planu, uz pomoć hrvatske Vlade, kosovskih vlasti u UMNIK-a.
»Prvi put u sedam stoljeća od osnutka Janjeva jedan hrvatski predsjednik posjećuje svoje Hrvate i Janjevo«, rekao don Palić i ocijenio to povijesnim događajem.
Na putu do Janjeva gdje živi oko 300 Hrvata, Mesić se zadržao u Letnici gdje je ostalo samo šezdesetak Hrvata starijih osoba. Predsjednik Mesić je s njima razgovarao o njihovim problemima. Skupu u Janjevu nazočio je i kosovski biskup Mark Sopi.
SUSRET S ČELNICIMA CRNE GORE: Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović potvrdili su 8. srpnja u Podgorici, nakon službenih razgovora, spremnost za nastavak intenzivne suradnje i novinarima izjavili da je postignut dogovor o naknadi dijela ratne štete Hrvatskoj.
Dvojica predsjednika su razgovore o bilateralnoj i regionalnoj suradnji ocijenila kao prijateljske i korisne. Predsjednik Vujanović je zahvalio Mesiću na njegovu osobnom doprinosu unapređenju odnosa Crne Gore i Hrvatske i poželio Republici Hrvatskoj puno uspjeha u njenim aktivnostima na pridruživanju Europskoj uniji i euroatlantskim
integracijama.
Predsjednik Mesić je izjavio da su bilateralni odnosi između Hrvatske i Crne Gore za pohvalu i da na jednoj i drugoj strani postoji politička volja za daljnji razvoj svestrane suradnje. Mesić jer ponovno izjavio da je interes Hrvatske da regija bude stabilna.
»Ako se okrenemo europskim standardima i ciljevima onda pomažemo stabiliziranje stanja u cijeloj regiji«, rekao je Mesić i dodao da će to cijeniti i Europa.
Mesić je istaknuo i važnost prometnog povezivanja i izgradnja autoceste, te rekao da će Hrvatska do 2008. ili 2009. godine izgradnjom autoceste doći do Crne Gore, što će za Crnu Goru biti i najbrža veza do Europe. On je izrazio zainteresiranost Hrvatske za nastavak izgradnje Jadransko-jonske autoceste preko Crne Gore, Albanije i Grčke, što bi bilo, kako je rekao, od ogromnog značenja za ukupan razvoj gospodarstva u regiji.
Mesić je rekao da je s Vujanovićem razgovarao i o nekim otvorenim pitanjima. Spomenuo je problem povratka izbjeglica te naglasio da se Hrvatska zauzima da se svi izbjegli vrate svojim domovima i da im treba pružiti ne samo obnovljene kuće već i sigurnost i posao.
Hrvatski predsjednik naglasio je da je u prijateljskoj atmosferi lakše riješiti otvorena pitanja. Na novinarski upit o kojim je pitanjima riječ, predsjednik Mesić je rekao da je postignut dogovor o naknadi dijela ratne štete u Konavlima i dubrovačkoj zračnoj luci u Čilipima. Vujanović je potvrdio kako će isplatu te dogovorene odštete Crna Gora realizirati u narednih mjesec-dva dana.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o nacionalnim manjinama, Mesić je rekao da Hrvatska želi pomagati Hrvatima izvan Hrvatske, ali istodobno traži da oni budu lojalni građani Crne Gore. Vujanović je najavio donošenje crnogorskog Zakona o nacionalnim manjinama, po kojemu će i Hrvati imati svoje predstavnike u državnom parlamentu.
Crnogorski predsjednik je izjavio novinarima da je predsjednika Mesića informirao o stanju u Crnoj Gori i odnosima sa Srbijom.
»Očekujemo da će vlasti u Srbiji razgovarati o našem prijedlogu o uspostavi zajednice neovisnih država«, rekao je Vujanović i ponovio da će, ako se ne postigne suglasnost, Crna Gora početkom godine održati referendum o neovisnosti.
»Samostalna Crna Gora imat će dobre odnose s Hrvatskom i drugim zemljama jugoistočne Europe, a nastojat ćemo izgraditi i sadržajne odnose sa Srbijom«, kazao je Vujanović. Predsjednik Mesić je izjavio da je referendum legitimno pravo Crne Gore, kao što su to pravo imali i građani Hrvatske.
Odgovarajući na novinarska pitanja o statusu Kosova, dva predsjednika su se suglasila da se pitanje Kosova treba riješiti u dogovoru Prištine i Beograda, a uz pomoć međunarodne zajednice, te da to nema nikakve veze s referendumom o samostalnosti Crne Gore.
Predsjednik Mesić je istoga dana razgovarao i s premijerom Milom Đukanovićem, te šefom crnogorske diplomacije Miodragom Vlahovićem.
Hrvatski predsjednik razgledao je na Cetinju kulturno-povijesne spomenike. Službeni je posjet Crnoj Gori nastavio susretom s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine u Tivtu.
POSJET HRVATIMA U CRNOJ GORI: Poslije susreta čelnika Hrvatske i Crne Gore, obojica su predsjednika skupa boravili u Tivtu gdje su razgovarali s predstavnicima hrvatske nacionalne zajednice i obećali im da će se vlasti jedne i druge države još više angažirati u očuvanju njihovog nacionalnog identiteta, kao i stvaranju uvjeta za bolji gospodarski i politički položaj Hrvata u Crnoj Gori.
Domaćini ovoga posjeta Tivtu bili su generalni konzul Hrvatske u Crnoj Gori Ivan Škarić i predsjednik općine Tivat Dragan Kankaraš.
Razgovor je vođen sa predstavnicima hrvatskih društava i političkih stranaka Tivta i Kotora odnosno s čelnicima Hrvatskog građanskog društva Crne Gore iz Kotora, HKD »Napredak« iz Tivta, KZU »Napredak« iz Gornje Lastve, ZU »Bogdašići«, te političkom strankom– Hrvatske građanske inicijative (HGI) iz Kotora i Tivta.
Razgovorima su nazočili i Miloš Milošević, admiral i Ilija Radović, viceadmiral Bokeljske mornarice, zatim predstavnici kotorske biskupije don Branko Sbutega i don Ivan Ćorić, predsjednik Skupštine Tivat Mato Marović, prof dr. Milenko Pasinović i drugi.
Hrvati u Crnoj Gori su predsjednika Mesića tom prilikom upoznali sa svojim potrebama, odnosom crnogorskih vlasti prema ovdašnjim hrvatskim manjinama, kao i onim aspektima života u kojima očekuju podršku službenog Zagreba. Predstavnici HGI-a su izrazili zadovoljstvo sve boljim odnosima dviju zemalja i zatražili pomoć za rješavanje najvitalnijeg pitanja Hrvata u Tivtu, a to je dobivanje Hrvatskog doma u kojem bi se svi mogli okupljati i obavljati svoje aktivnosti.
Predstavnici HGDCG su istaknuli dobru suradnju sa institucijama vlasti u Crnoj Gori koje pružaju značajnu financijsku potporu Društvu, a što nije slučaj sa hrvatskom stranom, za razliku od pomoći koja se dobiva kroz suradnju sa gradovima Zagrebom, Rijekom, Splitom, Omišom i Dubrovnikom. Također je zatraženo da se što prije dođe do izglasavanja zakona o pravima i zaštiti nacionalnih manjina u Crnoj Gori te dobivanja mjesta u republičkom parlamentu.
Predsjednik Mesić je rekao da je zbog rata u Bosni i Hercegovini hrvatska vlast posvećivala više pažnje tamošnjim Hrvatima, a da je sada trenutak da pažnju posveti čitavom hrvatskom korpusu. On je pitanje nacionalnih manjina povezao s ujedinjavanjem Europe rekavši da ono isključuje motive za rat koji se u prošlosti često vodio tobože za zaštitu nacionalnih manjina a u stvari za osvajanje tuđih teritorija.
»Hrvatska politika se zauzima za uključivanje u Europsku uniju u kojoj će svaki narod živjeti u ukupnosti svog kulturnog prostora, što je važno za narode čiji svi pripadnici ne žive u jednoj državi«, rekao je Mesić.
»Želimo da Hrvati u Crnoj Gori zadrže svoj nacionalni identitet, jer to obogaćuje i Crnu Goru i Hrvatsku«, rekao je Mesić i dodao da Hrvati moraju biti ravnopravni i istodobno lojalni građani Crne Gore.
Crnogorski predsjednik Filip Vujanović je izrazio želju da Hrvati iz Crne Gore budu još jedna europska spona, s obzirom na skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju. On je ponovio da će do novih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori biti donijet Zakon o nacionalnim manjinama koji će jamčiti da Hrvati u crnogorskom parlamentu imaju svojeg predstavnika.
Vujanović je izrazio zadovoljstvo položajem crnogorske manjine u Hrvatskoj i zahvalio predsjedniku Mesiću na njegovom doprinosu očuvanju nacionalnog identiteta Crnogoraca u Hrvatskoj.
Sudionici skupa ukazali su i na neophodnost dolaska hrvatskih tvrtki u Crnu Goru. Predsjednik Vujanović je rekao da bi hrvatske tvrtke trebale slijediti dobar primjer INA-e i najavio uskoro raspisivanje tendera za privatizaciju bivšeg vojnog remontnog brodogradilišta u Tivtu. On očekuju da će u tome svoj interes naći i hrvatske tvrtke.
Bilo je riječi i o velikim mogućnostima suradnje u turizmu, osobito u organiziranju zajedničke turističke ponude. Generalni konzul Republike Hrvatske u Kotoru Ivica Škarić ukazao je na povijesnu važnost Bokeljske mornarice koja bi, kako je rekao, trebala biti »brand« cijelog Jadrana. Admiral Bokeljske mornarice Miloš Milošević zatražio je financijsku pomoć za objavljivanje statuta mornarice iz 15. vijeka. Veću financijsku pomoć zatražila je i nevladina udruga Hrvatsko građansko društvo Crne Gore.
Predsjednici Mesić i Vujanović posjetili su toga dana i etnoselo u Gornjoj Lastvi u kojem djeluje Kulturno zavičajna udruga Hrvata »Napredak«.
Susretom s predstavnicima crnogorskih Hrvata, predsjednik Mesić završio je posjet Srbiji i Crnoj Gori. g
