Arhiv tekstova
Svaka je zemlja odgovorna za svoje manjine
Tijek i rezultate prošlotjednih razgovora predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića s državnim dužnosnicima u Beogradu, za Hrvatsku riječ prokomentirao je hrvatski veleposlanik u Beogradu Tonči Staničić:
Predsjednik Mesić je sa svojim domaćinima u više navrata konstatirao kako su bilateralni odnosi otvoreni i intenzivni, i da je to najbolji put i za rješavanje preostalih otvorenih pitanja.
Istaknut je obostrani interes ubrzavanju procesa eurointegracija kao i zainteresiranost za uzajamnu podršku. Domaćini su naglasili kako je svaki uspjeh Republike Hrvatske na tom putu u interesu Srbije i Crne Gore, s obzirom da su naše zemlje dio jedinstvenog procesa. Uzajamna podrška postaje još važnija nakon referendumske krize u EU, koja sve buduće kandidate sili na usku suradnju. Odličan pri-mjer za to je bio i dvodnevni seminar o eurointegracijskim procesima, koji je, neposredno prije posjeta predsjednika Mesića, održana u Beogradu. Predavači su bili vodeći hrvatski stručnjaci za europske integracije, a sudionici stotinjak dužnosnika i djelatnika Srbije i Crne Gore koji su uključeni u taj proces.
4Što je zaključeno u razgovorima o zaštiti manjina?
Predsjednik Mesić naglasio je kako poštivanje prava manjina pozitivno djeluje i na bilateralnu i na regionalnu stabilnost. Obveza je obaju država da provode zakone o zaštiti manjina koje su usvojile kao i bilateralni Sporazum o zaštiti prava manjina.
U zaštiti manjina svaka zemlja je odgovorna za svoje manjine, i u tom je smislu zamolio premijera Vojislava Koštunicu da pomogne riješiti problem oko informiranja Hrvata u Vojvodini na materinjem jeziku. Složio se da otvorena pitanja treba rješavati radno, bez politiziranja, a identificirana su ministarstva koja moraju biti nositelji tih poslova.
Premijer Koštunica rekao je kako je Sarajevska deklaracija najbolji putokaz za rješavanje problema izbjeglih i prognanih, a državni zakoni o zaštiti manjina i međudržavni sporazum o zaštiti manjina obveza kroz čije provođenje obje države mogu pokazati ozbiljnost svojih namjera. Ustvrdio je da je posjet Subotici predsjednika Mesića u tom smislu vrlo značajan. U Srbiji se pokazalo da su vijeća nacionalnih manjina dobra forma za lakše rješavanje problema te je spomenuo dobru komunikaciju između svog kabineta i HNV-a.
I tijekom radnog ručka s predsjednikom Tadićem bilo je riječi o zaštiti prava manjina. Hrvatska je strana opisala postojeći zakonski okvir za zaštitu prava manjina (pa tako i srpske manjine) u Republici Hrvatskoj, koji je dovršen prije dvije godine, i pruža manjinama najbolja europska rješe-nja za ostvarivanje posebnih prava (proporcionalno sudjelovanje u vlasti na lokalnoj razini, zajamčeni broj zastupnika u Saboru, pravo na obrazovanje i medije na materinjem jeziku).
4Kakvi su Vaši dojmovi o posjetu institucijama hrvatske zajednice u SiCG?
Smatramo posebice važnom nazočnost dvojice predsjednika svečanoj sjednici u povodu petnaeste godišnjice Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. To je bila najsnažnija moguća potpora DSHV-u, kao jedinoj relevantnoj političkoj stranci Hrvata u Vojvodini, i to kako za Republiku Hrvatsku, tako i za Republiku Srbiju. Jednak značaj ima i posjet dvojice predsjednika Hrvatskom nacionalnom vijeću. Bilo je vrlo važno čuti i poruke obojice predsjednika izrečene tom prigodom. Podsjećam da je predsjednik Mesić istaknuo kako se položaj manjina može unapređivati jedino u sklopu dobrih odnosa dviju država; pozvao je Hrvate da čuvaju svoj nacionalni identitet, njeguju kulturnu baštinu i održavaju tradicije, ali da u isto vrijeme budu lojalni građani države u kojoj žive; ukazao je na to da je dilema asimilacija ili integracija lažna dilema, jer je jedina opcija integracija u društvo u kojem žive; Hrvati mogu i moraju računati na potporu domovine Hrvatske, poručio je, a i Hrvatska i Srbija moraju manjinama osigurati ostvarivanje prava u skladu s europskim standardima.
4Jesu li ostala još neka otvorena pitanja?
Predsjednik Mesić je naglasio kako je u rat najlakše ući, teško iz njega izići, a najteže sanirati njegove posljedice. Tako između Hrvatske i Srbije i Crne Gore postoji još otvorenih pitanja koja treba uporno i smireno rješavati: od granice na Dunavu, preko pitanja povrata i zaštite imovine i privatnih i pravnih osoba (kako bi obje strane mogle prihvatiti pravila tržišnoga gospodarstva), do konačnog rješavanja pitanja prognanika i izbjeglica – bilo njihovim povratkom bilo omogućavanjem dostojanstvenog života u novoj sredini. Hrvatska vlada je odlučna još ove godine u cijelosti završiti s obnovom, ali nije dovoljno samo obnoviti kuće, potrebno je i stvoriti ekonomske uvjete za održiv povratak i u tome treba tražiti podršku i pomoć međunarodne zajednice. Hrvatska će to učiniti, ali isto to očekuje i od zemalja koje su prinudno napuštali njihovi građani hrvatske nacionalnosti.
4Kako komentirate posjet predsjednika izbjeglicama iz Hrvatske smještenim u Bajmoku?
Kada je o izbjeglicama riječ veliki značaj ima posjet dvojice predsjednika zajedničkom smještaju skupine izbjeglica iz Republike Hrvatske. U prostorijama bivše radionice namještaja živi 27, mahom starijih osoba, u vrlo teškim uvjetima, ispod elementarnih standarda. Žale se da ih ne posjećuju predstavnici nadležnih institucija, kako domaćih tako i međunarodnih; nemaju niti najosnovnijih saznanja o mogućnostima povratka i zaštiti svojih prava u Hrvatskoj. Predsjednici Mesić i Tadić su se, dirnuti izuzetno teškom situacijom, zadržali u duljem razgovoru s izbjeglicama; preuzeli su obvezu, svaki u okvirima svoje nadležnosti, učiniti ono što je potrebno za poboljšanje uvjeta njihova smještaja odnosno za utvrđivanje mogućnosti povratka u Hrvatsku odnosno zaštitu imovine i eventualnog stjecanja prava na mirovinu u Hrvatskoj. Neki od njih su izražavali bojazan oko povratka u Hrvatsku zbog neizvjesnosti da li su objekt kaznenog progona; ukazano je da popisi okrivljenika postoje kod nadležnih ministarstava Državne zajednice i Republike Srbije, no da će i Hrvatska učiniti sve kako bi ih objavila. Predsjednik Mesić je obznanio da je Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beogradu uvedena posebna telefonska linija, u Konzularnom odjelu Veleposlanstva, samo za izbjeglice iz Hrvatske. Pozivom na broj +381-11-367-5272 moći će se dobiti sve potrebite informacije i pomoć oko zaštite i ostvarivanja prava izbjeglica.
Z. P.
