Arhiv tekstova
Zločince kazniti, regiju pomiriti
Podizanjem na jarbol zastave Bosne i Hercegovine i intoniranjem državne himne u Potočarima kod Srebrenice počela je 11. srpnja središnja komemoracija posvećena desetoj obljetnici masakra nad više od osam tisuća Bošnjaka što su ga u srpnju 1995. godine počinile srpske postrojbe. Sudionici komemoracije u Srebrenici poručili su da krivica za zločin mora biti individualizirana, a odgovorni izvedeni pred lice pravde, ali i ukazali da dio krivice za ono što se prije 10 godina dogodilo u toj enklavi na istoku BiH snosi međunarodna zajednica. Obilježavanje godišnjice zločina u Srebrenici počelo je posjetom državnih izaslanstava i predstavnika međunarodnih organizacija masovnoj grobnici »Budak« kod Potočara. Nakon toga je u dvorani »Tvornice akumulatora« prikazan film o zločinu u Srebrenici, a potom i multimedijalni performans »Srebrenički inferno«. U Potočarima je održana i zajednička molitva za žrtve koje su bile pokopane na dan komemoracije (njih 610), kao i za sve žrtve koje su uopće pale u Srebrenici tijekom 1995. godine. Komemoracija je održana u izuzetno tihoj atmosferi i bez incidenata. Komemoraciji u Srebrenici je prisustvovalo više od 50 predstavnika država i međunarodnih organizacija.
Za razliku od prošlih godina, u Srebrenici su se ovoga puta našli i najviši dužnosnici iz Srbije poput predsjednika Borisa Tadića, ali i srpski predstavnici u tijelima vlasti Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Po prvi puta tijek komemoracije je uz državnu i federalnu izravno prenosila i televizija Republike Srpske.
POGREBI I MASOVNE GROBNICE: Prije deset godina, kada su snage bosanskih Srba zauzele tu enklavu u istočnoj Bosni, ubijeno je gotovo 8.000 Muslimana, uglavnom muškaraca i mladića. Riječ je o najvećem zločinu u Europi poslije Drugoga svjetskog rata.
U Memorijalnom centru u Potočarima do sada je pokopano 1.327 žrtava iz Srebrenice. Još 610 ubijenih sahranjeno 11. srpnja, među kojima najmlađa osoba ima 14, a najstarija 94 godine. Neka tijela pronađena su u primarnim grobnicama. Druga tijela su u listopadu 1995., pred potpisivanje Dejtonskog sporazuma, iskopavana i prebacivana u sekundarne grobnice, tako da su dijelovi istog čovjeka pronalaženi na različitim mjestima. Traži se još oko 6.000 ljudi koji su nestali poslije 12. srpnja 1995, a grobnice se pronalaze svake godine.
Još jedna masovna grobnica otvorena je 11. srpnja kod Srebrenice, a pretpostavlja se kako ona krije tijela najmanje stotinjak bošnjačkih žrtava masakra iz 1995. godine. Grobnica na lokaciji Budak locirana je ranije, no njeno otvaranje na dan obilježavanja 10. obljetnice genocida upriličeno je kako bi se sudionicima komemoracije u Srebrenici zorno pokazalo što se u srpnju 1995. godine dogodilo s osam tisuća Bošnjaka, od kojih se većina i danas vode kao nestali.
Voditelj federalnog Povjerenstva za nestale osobe Amor Mašović podsjetio je kako je do sada u BiH pronađeno 366 masovnih grobnica u kojima su pronađeni posmrtni ostaci oko 20 tisuća osoba. U grobnicama koje kriju žrtve iz Srebrenice do danas je pronađeno i identificirano 2070 tijela.
PRIVESTI I OPTUŽITI ZLOČINCE: Član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić u svom je govoru u Potočarima istaknuo kako se istina o Srebrenici mora jasno kazati, jer samo na taj način može biti izgrađena bolja budućnost.
Uz odgovornost neposrednih nalogodavaca i počinitelja zločina, za koje je kazao kako su to srpske postrojbe »s obje strane Drine«, Tihić je ukazao i na nedvojbenu odgovornost Ujedinjenih naroda koji su dopustili da se masakr dogodi.
Tihić je kazao kako je zločine potrebno individualizirati da bi se izbjegla kolektivna krivnja istaknuvši kako je upravo zbog toga važno da se pred licem pravde nađu Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
»Ratni zločinci ne mogu biti nacionalni heroji, jer oni nemaju ni nacije ni vjere«, kazao je Tihić.
»Tragedija Srebrenice uvijek će progoniti povijest UN-a«, prenio je Mark Brown, posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a Kofija Annana, a Karadžić i Mladić se moraju što prije naći pred međunarodnim sudom u Den Haagu.
Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw, koji je govorio u ime zemlje-predsjedateljice Europskom unijom, također je kazao kako je Srebrenica velika sramota za cijelu međunarodnu zajednicu.
Američki veleposlanik za pitanja ratnih zločina Pierre Richard Prosper je s govornice u Potočarima poručio kako je privođenje bjegunaca najvažnija zadaća, pojasnivši kako se od vlasti Srbije odnosno Republike Srpske očekuje privođenje Karadžića i Mladića, dok u slučaju Hrvatske to vrijedi kada je riječ o Anti Gotovini.
Na sličan način na skupu u Potočarima govorio je i predsjednik ICTY-a Theodor Meron, koji je izravno prozvao vlasti Srbije kao najodgovornije za izručenje Karadžića i Mladića.
Meron je istaknuo kako će vlasti u Beogradu izručenjem ove dvojice najveću uslugu učiniti upravo vlastitim građanima, jer »žrtve iz Srebrenice to zaslužuju, a pravda to traži od nas«.
PROCES POMIRENJA U REGIJI: Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je u Potočarima kako svi oni koji su sudjelovali u naređivanju ili izvršavanju srebreničkog zločina moraju biti izvedeni pred lice pravde. »Ja sam inače protiv smrtne kazne, ali oni koji su ovo učinili, nemaju pravo na život«, rekao je Mesić. »Oni koji su ubijali u Srebrenici ubijali u ime srpskog naroda i srpski predsjednik Boris Tadić morao je danas reći da srpski narod ne stoji iza toga«, kazao je predsjednik Hrvatske.
»Ne znam zašto to Tadić nije učinio«, izjavio je Mesić novinarima dodajući da je sama Tadićeva nazočnost na komemoraciji isprika odnosno poruka ali bi, po Mesićevim riječima, bilo puno važnije da se Tadić javno ispričao.
Predsjednik Srbije Boris Tadić prisustvovao je komemoraciji i položio vijenac srebreničkim žrtvama na kome piše: »Srebreničkim žrtvama predsjednik Srbije, Boris Tadić«. On, međutim, nije govorio. Njegov savjetnik Branko Radujko za B92 je rekao da to protokolom nije ni bilo predviđeno, ali da je predsjednik Tadić posljednjih dana preko medija jasno iznio svoj odnos prema zločinu u Srebrenici.
Ministar za ljudska i manjinska prava Srbije i Crne Gore, Rasim Ljajić, rekao je da svi odgovorni za ratne zločine moraju odgovarati i da je to uvjet za pomirenje u regiji. Ljajić je za Betu i Radio-televiziju Srbije u Potočarima rekao da je Srbija spremna imati ulogu stabilizirajućeg faktora u procesu pomirenja u regiji. Prema njegovim riječima, o tome jasno svjedoči i dolazak predsjednika Srbije Borisa Tadića na komemoraciju žrtvama zločina u Srebrenici.
Predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić koji je prisustvovao komemoraciji i sahrani u Potočarima rekao je kako žali sve žrtve koje su nastradale u proteklom ratu. Predsjednik RS nije precizirao je li smatra da je zločin u Srebrenici bio genocid, objasnivši da kvalificiranje događaja može imati »jako loše posljedice po budućnost pomirenja i po stvaranje zajedničke budućnosti BiH«.
Predsjednik Skupštine Vojvodine Bojan Kostreš prisustvovao je obilježavanju 10-godišnjice masakra u Srebrenici i odao poštu žrtvama. Kako je priopćilo pokrajinsko Tajništvo za informacije, na vijencu koji je Kostreš položio u Memorijalnom centru »Potočari«, pisalo je: »Da se ne zaboravi, da se ne ponovi – predsjednik Skupštine AP Vojvodine«.
OSIGURANJE I ODJECI KOMEMORACIJE: Memorijalni centar u Potočarima bio je okružen specijalnim jedinicama policije zbog važnih uzvanika koji su nazočili obilježavanju desetogodišnjice od pada Srebrenice. U operaciji MUP-a RS pod nazivom »Srebrenica 2005« sudjelovalo je 2.095 pripadnika MUP-a RS, navodi se u priopćenju Biroa za informiranje MUP-a.
S druge strane, u Skelanima, u općini Srebrenica, otkriveno je i posvećeno spomen obilježje, na kojem su uklesana imena 301 srpskog civila iz tog kraja koje su 1992. i 1993. ubile muslimanske paravojne jedinice iz Srebrenice.
Inače, i dalje je u toku istraga o eksplozivu pronađenom u Potočarima, samo nekoliko dana prije obilježavanja desetogodišnjice zločina počinjenog u Srebrenici.
U Republici Srpskoj 11. srpnja nije službeno bio proglašen danom žalosti, potvrđeno je u Birou Vlade RS za odnose s javnošću. Navodi se da Vlada RS nije službeno obaviještena o odluci Savjeta ministara BiH da se 11. srpnja proglasi danom žalost, te da nije razmatrala to pitanje niti u vezi s njim odlučivala. Bošnjačko nacionalno vijeće u SiCG odlučilo je da ubuduće 11. srpnja obilježava kao Dan sjećanja na zločin nad Bošnjacima u Srebrenici.
Tijekom skupa Žena u crnom koji je istu večer bio organiziran na beogradskom Trgu republike, grupa izgrednika bacila je suzavac među sudionike, skandirajući »Nož, žica, Srebrenica«. Policija je tom prilikom privela devet mladića.
S druge strane, na »Exitu« u nedjelju navečer, 10. srpnja, nije emitirana pjesma Eni Lenoks »I saved the world today« zbog dojave da će, u slučaju puštanja te pjesme, biti bačena bomba. Kako je ranije bilo najavljeno, tom pjesmom trebala se odati počast žrtvama ratova na tlu nekadašnje SFRJ. g
