Arhiv tekstova

Sudar bunjevačke i hrvatske opcije

Posljednja sjednica Savjeta Republike Srbije za nacionalne manjine, održana u utorak 12. srpnja u Beogradu, pod predsjedanjem premijera Vojislava Koštunice, bila je mjesto na kojemu su se prvi puta do sada u instituciji sustava suprotstavile tzv. bunjevačka i hrvatska opcija.
    Naime, jedna od točaka dnevnoga reda bila je Informacija o problemima Nacionalnog vijeća bunjevačke nacionalne manjine, koju je delegirao i iznio predsjednik toga tijela Nikola Babić. Neposredno nakon što je sjednica završena njen je tijek za Hrvatsku riječ prokomentirao predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Josip Z. Pekanović.
    »Bio je to sudar bunjevačke i hrvatske opcije«, rekao je Pekanović. »Nikola Babić je iznio kako u posljednje vrijeme Demokratski savez Hrvata u Vojvodini i novo vodstvo HNV-a intenzivno otvaraju bunjevačko pitanje s tvrdnjama da su Bunjevci zapravo Hrvati, te da zbog toga oni, dakle Bunjevci, za sebe traže zaštitu od strane Srbije. On je posebno istaknuo govor predsjednika DSHV-a Petra Kuntića od 6. srpnja, prigodom obilježavanja 15. godišnjice stranke, rekavši, kako je Kuntić tada, navodno, optužio Vladu Srbije da pomaže asimilaciju Hrvata. Rekao je i da će zbog govora Petra Kuntića oni biti primorani zatražiti zaštitu sudskim putem. Svoje je primjedbe Nikola Babić premijeru Koštunici predao i u pismenoj formi, izražavajući nadu da će se Vlada Srbije očitovati o konačnom statusu Bunjevaca, jer, kako je rekao, Bunjevci ne mogu prihvatiti da ostanu bez matične države – Srbije. Požalio se i da je Bunjevačko nacionalno vijeće tražilo da se u škole uvede bunjevački jezik, a da su se onda javile hrvatske institucije koje su to uspjele oboriti. Nazvao je to ‘ofenzivom eminentnih hrvatskih dužnosnika protiv Bunjevaca’, te je naglasio i ulogu Hrvatske riječi, koja o Bunjevcima piše kao o bunjevačkim Hrvatima. Dodao je kako imaju problem i s, kako je rekao, našom Katoličkom crkvom, koja ih ne podupire, a posebno je istaknuo organizaciju Dužionice u Somboru, koju oni ove godine, kaže, izgleda neće uspjeti održati, jer se nisu uspjeli dogovoriti tko će i gdje misu održati.«
4Kako ste Vi na ove tvrdnje reagirali?
Na samome početku rekao sam da sam i ja Bunjevac, ali iznad svega Hrvat. Onda sam iznio povijesni tijek događaja, da veliki broj Bunjevaca i danas živi u okolnim državama – Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Mađarskoj – ali da nikome tamo ne pada na pamet tražiti odvajanje od hrvatskoga naroda. Podsjetio sam da su se Bunjevci nakon Drugoga svjetskog rata izjašnjavali kao Hrvati i nitko se zbog toga nije osjećao ugroženim, te da je tako bilo sve do 90-ih godina prošloga stoljeća, kada je to pitanje otvorio Miloševićev režim s ciljem da minimizira Hrvate. Zbog toga se i danas određeni broj Bunjevaca ne izjašnjavaju kao Hrvati, iz straha za egzistenciju. Rekao sam da su se o pitanju tzv. bunjevačkoga jezika izjasnile tri akademije – srpska, hrvatska i vojvođanska – i da nijedna od njih nije eksplicite dala za pravo bunjevačkoj opciji. Naglasio sam i da je očigledno kako sada Hrvati u Srbiji i Crnoj Gori imaju dva nacionalna vijeća, što je apsurdno. Ujedno sam ponudio Nacionalnom vijeću bunjevačke nacionalne manjine razgovor o integraciji naših nacionalnih vijeća i stranaka.
4Kako su ostali nazočni reagirali na ovakvu raspravu?
Premijer Koštunica je pozvao na smirivanje tenzija, te da se o ovome pitanju izjasne stručnjaci. Predložio je da posebno povjerenstvo za jednu od idućih sjednica pripremi detaljnije izvješće. Tajnik Savjeta Petar Lađević je rekao kako to nije moguće uraditi za prvu iduću sjednicu Savjeta, što bi moglo značiti da se to pitanje neće otvarati ove godine. Ja sam tako shvatio i premijerov prijedlog, dakle kao pokušaj da se moguće zaoštravanje izbjegne, odnosno odloži.
4Kakav je Vaš ukupni dojam o toj raspravi?
Jasno je da Bunjevci nisu uspjeli dobiti niti jedan za njih pozitivan odgovor.
4Što je još bilo na dnevnome redu sjednice Savjeta?
Od tema, koje su za nas značajne, izdvajam udžbenike iz matičnih država, budući da je za godinu dana produžena odluka da se ti udžbenici uvoze i rabe. Formirana je komisija koja treba odobravati nove udžbenike koji će se u međuvremenu pojavljivati, a na prijedlog premijera Koštunice i ja sam član te komisije. Rečeno je i kako je diobna bilanca Radio-televizije Srbije i RTV Novi Sad 70 posto urađena i da se očekuje njen konačni završetak, te da je put za rješavanje problema, koje predstavnici nacionalnih manjina u Vojvodini imaju s tom kućom, u vraćanju ingerencija nad RTV NS Vojvodini. Zaključeno je kako predstavnici Vlade Srbije moraju razgovarati s glavnim ravnateljem RTS-a Aleksandrom Tijanićem o problemima na  RTV Novi Sad. Konstatirano je da je Izvršno vijeće AP Vojvodine dostavilo Vladi Srbije spisak predloženih članova za Programski savjet RTV Novi Sad, među kojima su i predstavnici nacionalnih vijeća, te da će se i to pitanje uskoro riješiti. Ujedno je naglašeno kako će privatizacija elektronskih medija biti odgođena za godinu dana, a da će država pisane medije na manjinskim jezicima i dalje financijski podupirati.
4O kojim se još točkama razgovaralo?
Informirani smo da Vlada Srbije podržava osnivanje Učiteljskog fakulteta u Subotici, kao i da će ubuduće, prilikom posjeta državnih izaslanstava Srbije drugim državama, u tim izaslanstvima biti i predsjednici nacionalnih vijeća svaki puta, kada se bude išlo u matičnu državu konkretnog predstavnika manjine.
Z. P.