Arhiv tekstova
Gregorijanski koral iz vremena svog nastanka
Uspješnim nastupima 28. i 29. svibnja u Subotici, kada je nastupio samo muški dio Grazer Choralschole, a prigodom kojih je izveden program koji predstavlja dio magistarskog rada Csabe Paskó, i ovoga puta, zahvaljujući istom čovjeku koji ujedno i sam sudjeluje u radu ovog zbora, prošle srijede 6. srpnja u katedrali svete Terezije Avilske subotička publika je ponovno slušala zvuke gregorijanskog korala. Kako je kazano u uvodnom izlaganju prije samog nastupa, ansambl je nakon koncerata u Mađarskoj stigao i u Suboticu, a na obostranu radost, ovoga puta u svom punom sastavu.
NJEGOVANJE IZVORNE FORME: Zbor Grazer Choralschola je nastao 1992. godine s ciljem da prezentira gregorijanski koral na način na koji je izvođen u vrijeme svog nastanka. Članovi zbora su umjetnici, poznavatelji glazbe i teolozi (okupljeni iz različitih dijelova Europe – Austrije, Češke, Mađarske, Hrvatske…), koji su tijekom školovanja i istraživanja upoznali gregorijanski koral, zavoljeli njegov sadržaj i estetiku, te stoga odlučili njegovati ga u formi izvođenja na koncertima i pri liturgijama. Do sada su nastupali diljem Europe, u Americi i u Izraelu. Dirigent ansambla je dr. Franz Karl Prassl, profesor na Glazbenoj akademiji u Grazu.
Govoreći o povijesti i karakteristikama gregorijanskog korala, Paskó je kazao kako nijedan glazbeni stil nije imao tako zanimljiv razvoj, te da se u srednjem vijeku koral pjevao na različite načine.
Naslov koncerta, koji je glasio »Molim se Bogu… u zajednici Crkve… na putu savršenstva«, u sebi je sadržavao trodijelnu koncepciju sat i pol vremena dugog repertoara koji su gosti izveli. Na programu su se našli različiti napjevi koji nose nazive u odnosu na dio liturgije u kojem se pjevaju – introiti, aleluje, responsoriji, orfetoriji, gradualiji. Kao solist u određenim dijelovima programa nastupio je Ondrej Mucka.
MEDITATIVNA DIMENZIJA: Koral se izvodi isključivo jednoglasno i bez pratnje glazbala. Stoga je bilo izuzetno iskustvo osjetiti atmosferu ovakve sakralne glazbe u osnovi koje se nalazi težnja čovjeka da prirodom svoga glasa iskaže svu veličinu duhovnosti koju posjeduje.
Riječ koral je općeniti naziv za zajedničko zborno pjevanje od latinske riječi »choralis«, »chorus« koja znači kolo, kor, mnoštvo, a naziv gregorijanski je dobio po papi Grguru Velikom koji je potaknuo obnovu liturgijskog pjevanja u Crkvi. Nastupi koje su nam priredili članovi Grazer Choralschole dovode nas do zaključka kako izvođenje gregorijanskog korala ima svoje značajno mjesto i na koncertnim repertoarima, pokraj njegove liturgijske uporabe. On posjeduje prije svega izvanrednu meditativnu dimenziju, ukazuje slušateljima na tisućljetno pjevanje Crkve i njezinih redovnika, osvajajući nas pritom svojom jednostavnošću koja se nalazi na putu k savršenstvu, a što nam je i sam naslov koncerta sugerirao. Na kraju možemo samo poželjeti da će nas ovaj zbor iz Graza posjećivati i ubuduće.
D. Bašić Palković
