Arhiv tekstova
Zdrav hobi
Ravnatelj hotela »Montauro« i »Monte Mulini« iz Rovinja Bruno Grabrović (1949.) pasionirani je ljubitelj gljiva i svome hobiju se najradije posvećuje u rijetkim trenutcima slobodnog vremena, kojeg tijekom turističke sezone i nema baš previše. S gljivama, tim misterioznim, bezopasnim (jestivim) i nadasve opasnim (otrovnim) stanovnicima istarskih šuma, započeo je druženje još od najmlađih dana i nastavio ga sve do danas. O svojim iskustvima i malim tajnama ovih »klobučarki« govorio je tijekom ovog razgovora za čitatelje »Hrvatske riječi« i ljubitelje ove izuzetno hranljive i zdrave namirnice biljnog podrijetla.
4Tko je najzaslužniji za Vašu ljubav prema gljivama i hobi koji Vas prati cijeli život?
U prvom redu to je moj otac, koji je me je od malena podučavao o raznovrsnim gljivama koje se mogu naći u istarskom podneblju. U početku svog druženja s ovim interesantnim i nadasve intrigantnim biljkama, prvo sam upoznao vrstu vrganja i njegove tri podskupine, a danas već poznajem čak petnaest njegovih vrsta.
4Nekad su gljive bile, a i danas su veoma unosan biznis.
Hranljiva vrijednost gljiva je od davnina poznata čovjeku i delicija koju ona predstavlja uvijek je interesantna za tržište. U mladosti sam često znao nabrati solidnije količine već spomenutog vrganja i dobiven novac mi je predstavljao lijepi džeparac. Ipak, s godinama, završivši studije i zaposlivši se, gljive su ostale moja ljubav i lijepi hobi na svježem, šumskom zraku.
4Koje je najbolje vrijeme za branje gljiva i kada je, uopće, njihova sezona?
Govoreći o Istri, u kojoj živim, sezona gljiva je u proljeće i jesen, a najbolje vrijeme za branje je jutro nakon svitanja. Iz dva razloga trebate biti prvi – jedan je da vam netko ne bi ubrao plijen ispred vas, a drugi ozbiljniji razlog se ogleda u činjenici da upravo u to vrijeme gljiva izlazi van. Zbog specifičnosti svoje klime, pogotovo ako su vremenski uvjeti blaže zime, gljive se mogu brati čak i do pred Božić i Novu godinu.
4Što je važno za razvoj i rast ovih klobučastih izdanaka?
Za pravilan i normalan proces razvoja i nastanka gljiva potrebna je dovoljna količina vlage, koja se u zemljište apsorbira nakon najmanje tri obilnije kiše. Poslije prve dolazi do natapanja tla, nakon druge se razvija micelij, dok poslije treće one već idu van. Također, nezaobilazan faktor iznimno važan za ovu biljku je temperatura, koja po noći ne smije biti ispod plus 18 stupnjeva, a po danu – što veća, to bolja. Opet, kod vrganja je potrebna i određena količina utjecaja Mjeseca (mjesečine) da bi kvalitetno i obilato rodio. Ukoliko se navedeni uvjeti ne poklope, onda dolazi do slabije sezone.
4Kako se pravilno beru gljive?
Da bi se gljiva pravilno izvukla iz zemlje, potrebna je vještina i nježnost prilikom njezinog vađenja. Najbolje je da se, kada se prihvati prstima, lagano zaokrene u stranu i potom lagano povuče nagore. Ovaj postupak je važan zbog očuvanja micelija, koji treba ostati u zemlji i darovati nove izdanke za sljedeću berbu. Nikako nije dobro sjeći gljive nožem i nekim drugim oštrim alatom.
4Koji alat Vi upotrebljavate, osim prstiju, prilikom branja?
Obvezan dio opreme za branje gljiva predstavlja pletena košara, u koju se gljive slažu s klobukom prema gore, upravo da bi ostatak micelija ispadao natrag u zemlju prilikom nošenja, potom tu je i specijalizirani štap za razmicanje granja i lišća, pogotovo kod lisičica, koje se nalaze u opalom lišću, te gumene čizme i primjerena garderoba za vlažne šumske uvjete.
4Koje su najčešće vrste istarskih gljiva, uz nadaleko poznate i rijetke tartufe?
Govoreći o tartufima, za njihovo otkrivanja potrebna je u današnje vrijeme posebna dozvola na zaštićenom zemljištu, potom i kvalitetno obučeni psi ili svinje, koji su u stanju nanjušiti i otkriti ovu plemenitu sortu. Glede ostalih, također kvalitetnih vrsta gljiva, koje se mogu naći na istarskim prostorima, to su prije svih: vrganji, lisičice, blagve, sunčanice, te popularni šampinjoni.
g
