Arhiv tekstova

Tjednik

četvrtak, 14. 7.

Po­ziv
Predsjednik Srbije Boris Tadić pozvao je haškog optuženika Ratka Mladića da se preda, a državne institucije da završe taj posao.
Bez rješenja pitanja bivšeg komandanta vojske bosanskih Srba, Srbija ne može napredovati, rekao je Tadić na sjednici Glavnog odbora Demokratske stranke. On je naglasio kako Srbija mora ispuniti svoje međunarodne obveze i kako haški optuženici ne mogu biti glorificirani kao heroji, dodajući kako se nada da će Mladić biti izručen Tribunalu. Tadić je naveo da se građani Srbije moraju suočiti s zločinima koji su počinjeni u njihovo ime i da se u suprotnom stvaraju pretpostavke za nove zločine.

Iz­bje­gli­ce
U konzulatu Hrvatske u Beogradu trebalo bi početi s radom poseban informativni telefon za izbjeglice iz Hrvatske, najavili su hrvatski veleposlanik Tonči Staničić i ministar Srbije i Crne Gore za ljudska i manjinska prava Rasim Ljajić. Na broj telefona 011/ 367 52 72 izbjeglice srpske nacionalnosti iz Hrvatske mogu dobiti informacije koje se tiču zaštite njihovih prava, kao što su pravo na povratak, zaštita imovine ili pravo na mirovinu.

 

PETAK, 15. 7.

De­kla­ra­ci­ja
Predsjedništvo Sabora Hrvatske odlučilo je da Parlament ipak neće donositi deklaraciju o vojnoj operaciji Oluja. Početkom tjedna, donošenje deklaracije predložili su zastupnik Hrvatske demokratske zajednice Andrija Hebrang i nezavisni zastupnik Slaven Letica. Sabor je najavio kako će se povodom 10. godišnjice Oluje, 5. kolovoza, javnosti u ime Parlamenta obratiti predsjednik Sabora Vladimir Šeks. Tokom rasprave i usaglašavanja teksta deklaracije pojavile su se nedoumice i neslaganja o karakteru Oluje, akcije koju je 1995. sprovela Hrvatska vojska.

Op­tu`eni
Ministarstvo obrane SiCG navodi da Veleposlanstvo SiCG u Hrvatskoj ima popis optuženih za ratne zločine. Ministarstvo je potvrdilo da Veleposlanstvo ima popis osoba iz Srbije i Crne Gore protiv kojih se vode procesi za ratne zločine u Hrvatskoj i kako su sva aktivna vojna lica obaviještena o procesima protiv njih u toj državi.

 

subota, 16. 7.

Gla­va{
Državno tužiteljstvo Hrvatske istražuje ubojstvo srpskih civila u Osijeku tokom 1991. i 1992. Za ta ubojstva mogao bi navodno biti odgovoran i Branimir Glavaš, tada šef Gradskog tajništva za obranu, sada zastupnik u Saboru Hrvatske, pišu splitski »Feral« i riječki »Novi list« i dodaju kako hrvatsko državno tužiteljstvo ima svjedoka koji je bio sudionik u zločinima koje je predvodio Glavaš. Prema saznanjima »Ferala«, 1991. i 1992. iz Osijeka je nestalo oko 100 srpskih civila. Nekadašnji dužnosnik HDZ-a Branimir Glavaš tvrdi da je riječ o osveti njegovih bivših partijskih kolega, dodavši da je za tako nešto morao znati Vladimir Šeks, tada šef stožera za Baranju i Slavoniju, te dodaje kako je savršeno spokojan zbog svega što se 1991. događalo u Slavoniji.
Po­za­di­na
ANEM najoštrije prosvjeduje povodom serije napada i prijetnji kojima je izložena članica asocijacije, B92. Posljednja u nizu prijetnji jeste lažna dojava o postavljanju bombe u zgradi B92, u četvrtak 14 srpnja. B92 je telefonom upozorena da je zbog »antisrpske kampanje« u zgradi tog medija postavljena bomba, ali je policija utvrdila da je dojava bila lažna. ANEM traži od nadležnih da otkriju tko stoji iza prijetnji i dojava o postavljanju bombi i na taj način pomognu stvaranju uvjeta u kojima će novinari moći bez straha raditi ono što im i jeste posao da izvještavaju o događajima i pojavama o kojima javnost ima interes znati.

 

NEDJELJA, 17. 7.

Po­no­sni
Socijalistička partija Srbije je obilježila 15 godina postojanja. Iako je u toj partiji i dalje razvijen kult Slobodana Miloševića tijekom proslave u Sava centru, čuo se jasan zahtjev za redefiniranje sadašnjih odnosa sa njim.
Socijalisti poručuju da su ponosni na sve što su uradili u vrijeme svoje neprikosnovene vladavine: »Mnogi u našoj vladavini vide, pored zločina, neiskrenu demokratičnost i beskrajni niz neprincipijelnost, strahota i pogrešaka te tako povremenu suradnju sa nama u godinama vlasti tretiraju kao bruku i sramotu, a ne kao čast. Pravdaju se i ispričavaju, traže oprost za ono čime se mi, socijalisti, ponosimo«, kazao je na proslavi Milorad Vučelić, direktor RTS-a u vrijeme ratova na području bivše Jugoslavije.

Od{te­ta
Najavljeni sastanak hrvatskog i crnogorskog državnog vrha oko ratne odštete održat će se 27. srpnja u Cavtatu, pišu »Vijesti«. Na susretu predsjednika Hrvatske i Crne Gore, te dvojice premijera, kako je za »Vijesti« potvrdio jedan od čelnika HCMS, ministri poljoprivrede u vladama Crne Gore i Hrvatske, Petar Čobanković i Milutin Simović, potpisat će dokument kojim će podgoričke vlasti na ime naknade dijela ratne štete Hrvatskoj, odnosno općini Konavli, uplatiti 400.000 eura za uništeni stočni fond s nekadašnje farme u Grudi, piše list.

 

PONEDJELJAK, 18. 7. Ko­na~no
Specijalni sud izrekao je presude optuženima za ubojstvo Ivana Stambolića i pokušaj ubojstva Vuka Draškovića u Budvi.
Milorad Ulemek Legija osuđen je na 40 godina zatvora, bivši šef DB-a Radomir Marković na 15 godina zatvora. Pripadnici jedinice za specijalne operacije Branislav Berček, Dušan Maričić i Nenad Bujošević osuđeni su na 40 godina zatvora, Leonid Milivojević na 15, Nenad Ilić na 15 godina i Milorad Bracanović na četiri godine zatvora, jer nije otkrio da se priprema to krivično djelo.
Sudac Dragoljub Albijanić je obrazložio kako je optuženi Ulemek organizirao kriminalnu grupu po nalogu bivšeg predsjednika Srbije i SRJ Slobodana Miloševića, s ciljem ubojstva političkih protivnika Miloševića. Sud je također, odredio i da pripadnici JSO-a vrate protupravnu imovinsku dobit, koju su za zločine dobili od Ulemeka.

Ipak
U Haškom tribunalu potvrđena je presuda Milanu Babiću kojom je osuđen na 13 godina zatvora. Žalbeno vijeće odbacilo je u potpunosti 10 od jedanaest žalbenih osnova Babićeve obrane. Uvažen je samo njegov prigovor da prvostupanjsko vijeće nije pridalo dovoljno značaja njegovim mirovnim naporima poslije izvršenih zločina. Međutim, ta činjenica ionako ne bi značajno utjecala na visinu kazne, zaključilo je vijeće.
Žalbeno vijeće, kojim predsjeda sudac Florans Mumba, odbacilo je navode Babićeve obrane da je prvostupanjsko vijeće prisililo optuženog da prizna da je bio suizvršitelj u progonu nesrba u Hrvatskoj, iako su on i Tužiteljstvo prethodno napravili sporazum o priznanju krivice kojim je Babić bio opisan samo kao pomagač u zločinima.

 

utorak, 19. 7.

Re­fe­ren­dum
Premijer Crne Gore Milo Đukanović izjavio je kako nije moguće bilo kakvo odlaganje planiranog referenduma o nezavisnosti.
»Odlaganje referenduma o nezavisnosti nije moguće zato što se u svibnju iduće godine trebaju održati općinski, a potom u rujnu i parlamentarni izbori«, pojasnio je Đukanović u izjavi austrijskom državnom radiju ORF i naglasio da će referendum u svakom slučaju biti održan između veljače i travnja 2006..
On je dodao da je kompromis sa Srbijom o transformiranju državne zajednice u savez nezavisnih država propao zbog protivljenja srbijanskog premijera Vojislava Koštunice.

Taj­ne
Nakon što je u tisku objavljeno da MUP među policajcima provodi anketu o tome znaju li gdje se nalazi odbjegli general Ante Gotovina, ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin naložio je istragu kako bi se otkrili i kaznili odgovorni za curenje informacije u javnost.
Glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun izjavio je da nije riječ ni o kakvoj anketi, već o dopisu policijskim upravama, te da je to uobičajeni način rada policije. Riječ je o operativnom dokumentu označenom stupnjem tajnosti, o čijem se sadržaju ne može govoriti, kazao je, dodavši da je Ravnateljstvo policije i dosad u više navrata od policijskih uprava tražilo sveobuhvatnu potragu za odbjeglim generalom Gotovinom. Najnovije postupanje Ravnateljstva pokazalo je da u sastavu policije ima djelatnika koji su spremni u javnosti davati informacije označene određenim stupnjem tajne i time prekršiti radnu stegu i počiniti kazneno djelo odavanja državne tajne, kazao je Mehun.

 

srijeda, 20. 7.

Rje{enja
Krivične prijave protiv 2.500 mladića koji su izbjegli vojnu obvezu, a trenutačno su u inozemstvu, i dalje su na snazi. Iako i politički i vojni vrh zemlje smatraju da taj problem treba riješiti tako da ti mladići mogu slobodno doći u zemlju, još se ništa po tom pitanju nije promijenilo. Ministar pravde Zoran Stojković kaže da postoje dvije mogućnosti – pojedinačno pomilovanje ili zakon o amnestiji.
»Pomilovanje daje pred Republike. Mi provedemo potreban postupak, prijedlog dajemo predsjedniku, on odlučuje. To je pojedinačni slučaj, mi ni ne znamo koliko ih ima, čujem da ih ima dosta. Da bi se ta situacija izbjegla, ide se na donošenje zakona o amnestiji i sva lica za to djelo se amnestiraju, koja su ih izvršila do tog trenutka i tad ste riješili postupak«, kaže Stojković.