Ustavom garantirati punu ravnopravnost svih naroda
Novi, demokratski Ustav Srbije ne može se donijeti bez suštinskog dijaloga i usuglašavanja relevantnih i reprezentativnih političkih i društvenih čimbenika, kao niti bez utjecaja nacionalnih manjina i njihovih legitimnih predstavnika, stav je Saveza vojvođanskih Mađara, koji je iznesen u javnost prošloga tjedna.
Savjet stranke u svojoj platformi ocjenjuje da reforme u Srbiji koči Ustav, koji je donijela autoritarna i jednostranačka skupština, a koja je bila u službi suštinskog preživljavanja socijalističkog sustava, te zbog toga zagovara donošenje takvog ustava koji će Srbiju definirati kao europsku, decentraliziranu republiku ravnopravnih građana, nacionalnih i vjerskih zajednica, i ocjenjuje da od dvanaest nacrta ustava, nacrt Vlade, a još više nacrt predsjednika Republike, označavaju pozitivan pomak u tom smjeru.
POZITIVNA DISKRIMINACIJA: SVM se zalaže da se Ustavom osiguraju pravne garancije pune ravnopravnosti svih naroda i nacija kao i za ustavno ostvarivanje široke autonomije AP Vojvodine, te u cijelosti podržava Platformu Izvršnog Vijeća APV o ustavnom položaju Vojvodine, u čijoj je izradi i sama sudjelovala. Ovom se platformom Vojvodina definira kao autonomna pokrajina, s ustavno zagarantiranim poreznim prihodima i imovinom, kao i zakonodavnom i izvršnom vlašću, a SVM se zalaže da na institucionalan način i zakonskim putem (vojvođanskim ustavnim zakonom) bude osigurano ravnopravno sudjelovanje nacionalnih zajednica u budućim vojvođanskim pokrajinskim tijelima, kao i ravnopravno korištenje jezika, te za princip donošenja odluka konsenzusom o svim onim pitanjima, koja se neposredno tiču očuvanja nacionalnog identiteta i pune ravnopravnosti nacionalnih manjina.
Glede prava nacionalne zajednice Mađara i drugih nacionalnih manjina, koje žive u Srbiji, stav SVM-a je da mjerodavni nacrti ustava na tom planu uopćeno, sukladno međunarodnom pravu, važećim i naprednim Ustavom Državne Zajednice reguliraju ovu oblast, ali i da nacrti ustava moraju priznati individualna i kolektivna prava nacionalnih manjina, manjinsku samoupravu (kulturnu autonomiju), koja se ostvaruje putem nacionalnih vijeća, kao i pravo na obrazovanje na materinjem jeziku u okviru državnog sustava obrazovanja, da moraju garantirati mogućnost pozitivne diskriminacije i stvaranja samostalnih institucija, utvrditi zabranu diskriminacije, odnosno, u javnoj sferi, pravo na odgovarajući udio i zastupljenost u institucijama, kao i pravo održavanja kontakata s matičnom zemljom, itd.
POZITIVAN ISKORAK: U Platformi SVM-a pozdravlja se zacrtani napredak i iskorak u ustavnom položaju manjina u nacrtima predsjednika Republike i republičke Vlade, koji su u skladu s međunarodnim pravom i preporukama, kao i postignutim napretkom u položaju manjina od 2000. godine, ali u pojedinim točkama nacrta novog Ustava, ova stranka nalazi propuste i zbog toga je precizno formulirala svoje zamisli i uputila ih ustavotvorcima.
Između ostalog SVM traži da novi Ustav Srbije osigura i garantira ulazak legitimnih predstavnika nacionalnih manjina u parlament, da garantira proporcionalnu zastupljenost nacionalnih manjina u različitim tijelima vlasti, tako da struktura uposlenika odgovara strukturi lokalnog stanovništva, zabranu izmjene etničke strukture stanovništva različitim programima vlasti, zabranu umjetnog cijepanja kod određivanja upravnih i izbornih jedinica područja koja su tradicionalno nastanjena manjinama, stvarnu ravnopravnost u službenoj uporabi jezika te pravo na osnivanje multinacionalnih i višejezičnih (multinacionalnih) nacionalnih (manjinskih) regija. Ove mikroregije bi predstavljale specifičan oblik teritorijalne samouprave koju bi činile najmanje pet općina, ukoliko bi to lokalno stanovništvo potvrdilo na referendumu.
J. D.