Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Na sta­ri način, za no­ve uku­se

Bezdan, malo pogranično mjesto kraj Dunava, nedaleko od Sombora, odavno je poznato po lovno-ribolovnom turizmu, ali mnogi još ne znaju da se u ovoj varošici na jedinstveni način tka svileni damast. Tkački obrt, odnosno obrt umjetnog tkanja potječe iz Češke i Mađarske, odakle je prenijet na naše prostore još krajem XIX. stoljeća, kao i sama oprema, odnosno razboji. I danas se najfiniji damast tka na razbojima iz 1871., a dezeni se formiraju bušenim karticama, preplitanjem osnove i potke.
    Žakard tkanje radi se na 18 starih, drvenih razboja, sa i bez dezena. Stara tehnologija je sačuvana, manufaktura je kroz više od jednog stoljeća mijenjala svoj naziv i organizaciju rada, a danas je to privatno poduzeće »Novitet– Dunav«, čiji su vlasnici Karlo Logo i Jovan Gajin. Ovo bezdansko poduzeće s 18 uposlenika očuvanjem takve vrste manufakturnog rada jedino je i jedinstveno u Srbiji i Crnoj Gori, ali i u Europi. Stari način proizvodnje novonastalom proizvodu daje patinu starih vremena, a osobitost kvaliteta daje ručna izrada bogatog i raznovrsnog dizajna.
JEDINSTVENA MANUFAKTURA: Bezdan se po prvi put pod današnjim imenom u pisanim dokumentima pominje 1579. godine, kao selo s 10 obitelji. Poveljom carice Marije Terezije 10. travnja 1772. godine dobiva status »slobodne i kraljevske varošice«, značajnu privilegiju koju su njeni žitelji platili 1.010 forinti. Tada je naseobina brojala 400 kuća, a u njoj je, osim poljoprivrednika i ribara, dobre prihode ostvarivao i 51 obrtnik, među kojima je prednjačilo 15 tkača, uskoro i cehovski dobro organiziranih. Tu tkačku tradiciju će unaprijediti i iz temelja izmijeniti Janoš Šmit, umjetnički tkač, koji je u Bezdan doselio 1871. godine. Dobivši državnu potporu, s obvezom da uposli najmanje 5 novih radnika, on je napustio dotašnji rad s kudeljom i lanom i prešao na tkanje damasta od uvoznog, specijalno obrađenog lana iz Češke i Engleske. Tkalo se tada najsuvremenijom tehnologijom koja se, u neizmenjenom stanju, održala do današnjih dana, u poduzeću »Novitet-Dunav«.
    Tkač sinkroniziranim pokretima obavlja tkanje naizmjeničnim radom obje ruke i noge. Lijevom rukom brdom razboja nabija se gustina niti, desnom rukom trzajem pokreće čunak koji nosi potku lijevo-desno po širini. Desnom nogom na šamli otvara zijev. Lijevom nogom se diže i spušta šamla koja ubacuje karticu dezena. Šamle ili podnoške su drvene letve, jedna do druge osam komada. Noga klizeći prelazi s jedne na drugu, svaku treba pritiskom odraditi za prepletaj žakard tkanja. Nimalo lake pokrete treba uskladiti i uraditi čak 28 puta da bi se otkao samo jedan cantimetar damasta. Razboji su u dobrom stanju, rađeni su ručno krajem XIX. stoljeća u Češkoj. Rađeni su tehnikom zakivanja, lijepljenja i čepovanja.
    Kako kaže ravnateljica poduzeća »Novitet-Dunav« Marija Ham, te stare razboje danas održavaju redoviti uposlenici poduzeća, uz povremu pomoć jednog umirovljenog majstora koji ih je i naučio održavanju razboja starih gotovo stoljeće i pol.
    Svaki komad damasta ima svoju cjelinu atlasnog dijela, bordure dezena i sredinu dezena. Ispod brda razboja nalazi se valjak na koji se namotava otkani damast, a sa svakim namotajem se osnova drži zategnuta. Na valjak se može namotavati do 30 metara damasta, nakon toga se on isjeca i radi mu se dorada, odnosno porubljivanje salveta i stolnjaka, ili pak šivenje posteljine. Od ručno tkanog svilenog damasta trenutačno se prave dva programa: ugostiteljski: salvete, nadstolnjaci i stolnjaci, te posteljina: jastučnice, plahte i navlake za jorgan – dunju.
    Danas ovakav način tkanja ima status starog obrta, pa turisti na svojemu proputovanju kroz somborsku općinu u okiru turističke ponude mogu obići i ovu jedinstvenu manufakturu.
    Od siječnja 2005. godine postojeći razboji i tehnologija u Somboru su proglašeni za Kulturno dobro pod zaštitom države. Dokumentacija o stavljanju pod zaštitu nalazi se u Gradskom muzeju Sombor i Muzeju znanosti i tehnike Beograd. Korišćenje ovog kulturnog dobra tako mora biti u skladu sa Zakonom, njegovom namjenom, te se mora čuvati od strane svakog vlasnika u skladu sa zaštitnim mjerama koje isključuju njegovo oštećenje i uništenje.
PROIZVODNJA ZA NOVE POTREBE: Proizvodnja svilenog damasta u poduzeću »Novitet-Dunav« vrši na 18 drvenih razboja, na kojima radi 14 tkača, s mjesečnom proizvodnjom oko 1.000 četvornih metara. U proizvodnom programu je samo ručno tkani svileni damast, i to stolnjaci, nadstolnjaci, salvete i navlake za posteljinu. Svaki proizvedeni predmet je unikat.. Sirovinski sastav materijala je 49 posto pamuk i 51posto rayon svila. Osnova je beljeni, češljani, gazirani, mercerizovani pamuk, svilastog sjaja velike čistoće. Potka je rayon svila koja se gotovo ne razlikuje od prirodne, a ima metalni sjaj i postojane boje koje ne blijede.
    Kako kaže ravnateljica Marija Ham, radi se prije svega po porudžbama, bilo to one za potrebe ugostiteljskih objekata ili pak kućanstva. Pamuk se nabavlja iz Sinja, a rayon svila iz Loznice.
    Tkanje je atlasno i dezenirano. Raspolaže se s tridesetak dezena i isto toliko boja. Boja i dezen nisu zavisni jedno od drugog. Nekoliko dezena namijenjeno je isključivo ugostiteljstvu. Proizvodi su u standardnim i izvanstandardnim dimenzijama, a najčešće je to po želji kupca. Postoji mogućnost tkanja amblema, odnosno monograma u proizvod.
    Proizvodni program je originalan i unikatan, stolnjaci, salvete i posteljina krase najelitnije hotele i restorane i druge objekte diljem zemlje, ali i u inozemstvu.
    Komercijalista u »Novitetu-Dunav« Snežana Trivunović kaže kako je bezdanski damast bio brand i prije nego što se počela forsirati ta strana riječ na našim prostorima. Naglašava i kako se ranije puno više i uspješnije radilo na izvozu ovih proizvoda. Politička i društvena događanja u proteklih petnaestak godina značajno su se odrzila na tržište te proizvodnju preusmjerila prije svega na novo, smanjeno domaće tržište. Poslije brojnih privatizacija ugostiteljskih objekata cilj je doći do novih vlasnika, uspostaviti novu poslovnu suradnju, te učvrstiti i proširiti već postojeće. Jedan od ciljeva je i ugovaranje značajnijeg izvoza jer se za sada samo u inozemstvu za ovakav ekskluzivitet može postići potpuna cijena i priznanje.
ZA DOMAĆE I STRANE KUPCE: S obzirom na specifičnost proizvodnje, široku lepezu dezena, boja, kao i različite dimenzije koje zahtijevaju kupci, uglavnom se ne proizvodi za skladište, niti za trgovinsku mrežu. Proizvodnja se bazira na poznatog kupca, jer je praksa pokazala kako je zbog različitog ukusa potrošača teško predvidjeti sve zahtjeve.
    Za potrebe ugostiteljstva se, na zahtjev kupca, vrši prezentacija mogućnosti, dogovaraju svi detalji i ugovaraju rokovi izrade i isporuke. Ugostiteljska posteljina, koja se uglavnom koristi za opremanje apartmana i najluksuznijih soba, također se ugovara neposredno, zbog svih karakteristika koje treba obuhvatiti.
    Klasična maloprodaja za sada ne postoji, ali su u tijeku pregovori da se ovi jedinstveni proizvodi nađu i u nekoliko maloprodajnih objekata, prije svega namijenjenih ekskluzivnom uređenju interijera. Za sada se u krugu tkačnice vrši prodaja za privatne osobe.
    Cijena proizvoda obuhvaća samo proizvođačku cijenu i porez, dakle bez zaračunavanja maloprodajne marže i bilo kojih drugih troškova. Načelno postoji mogućnost poručivanja proizvoda telefonom, pismom ili e-mailom, ali ovaj vid kupovine preporuča se uglavnom stalnim kupcima – koji su upoznati sa svim detaljima proizvodnje.
    Neki od ugostiteljskih objekata u kojima se koriste proizvodi »Noviteta-Dunav« su u Republici Hrvatskoj, a najveći ih je broj u Srbiji, i to u najekskluzivnijim hotelima i restoranima, te u ponekim diplomatskim predstavništvima. Bezdanski svileni damast krasi tako stolove beogradskih hotela »Interkontinental«, »Moskva«, »Palace«, te brojnih srbijanskih i vojvođanskih restorana, poput recimo Restorana »Majur« na Kelebiji.
    Oni koji žele svoje ugostiteljske objekte ili pak domove ukrasiti jedinstvenim svilenim damastom, proizvedenim na način kojemu nema sličnoga u cijeloj Europi, »Novitet-Dunav« mogu potražiti u Bezdanu, u ulici Žrtava fašizma 2, ili na telefone: 025/810-930 i 025/81-137.                                                      g

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika