Arhiv tekstova
Europa na 35 milimetara
Na Ljetnoj pozornici na Paliću, u nedjelju 17. srpnja je po dvanaesti put otvoren međunarodni filmski festival »Palić 2005.«, festival koji se u svojoj višegodišnjoj praksi koncepcijski uspio determinirati kao utočište filmova europskih kinematografija.
Festival traje do nedjelje 23. srpnja a ove godine u njegovoj ponudi nalazi se više programa s prijeko 60 igranih i kratkometražnih filmskih ostvarenja.
OTVORENJE FESTIVALA: Ispred osnivača Festivala, Skupština Općine Subotica, gostima i publici prvi se obratio predsjednik Općine, Géza Kucsera koji je u svom izlaganju, uporedivši festival s malim dvanaestogodišnjim djetetom »koje želi i hoće puno, ali još ne može sve da odradi«, istaknuo: »Poželimo ovom djetetu da postane odrastao čovjek, čovjek s puno vrlina, pravih vrijednosti koje već sada ima, a nadam se da će ih u budućnosti imati mnogo više«.
Prvi čovjek Ministarstva kulture Republike Srbije, koje je uz Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje i kulturu pokrovitelj Festivala, Dragan Kojadinović, pozdravio je sve nazočne ljubitelje filmske umjetnosti i podsjetio kako je u periodu od prošlog Festivala, SiCG postala 31. članica Europske asocijacije filmskih industrija (Euroimage) te ukazao i na to kako je prije nekoliko dana u Beogradu otvorena i »Kodak«-ova filmska laboratorija.
Festival je ove godine službeno otvorio glasoviti mađarski redatelj Miklós Jancso kome je ovom prigodom uručena nagrada »Aleksandar Lifka« iz 2000. godine. Iste večeri dodijeljene su i ovogodišnje nagrade za izuzetan doprinos europskom filmu »Aleksandar Lifka«, koje su pripale poljskom redatelju Andržeju Vajdi i domaćoj glumici Evi Ras.
GLAVNI NATJECATELJSKI PROGRAM: Nakon filma »Život je more« Alehandra Amenabara, dobitnika Oskara za najbolji strani film, koji je prikazan van konkurencije, grčkim filmom »Isporuka« autora Nikosa Panajatopulosa otpočeo je program službene selekcije kojim žiriraju Marion Dering, Miroslav Lekić, Kornelije Kovač, Labina Mitevska i Peter Meszáros, a čiji su selektori novinarka »Politike« Dubravka Lakić i ruski redatelj koji živi i radi u Njemačkoj, Nikolaj Nikitin. »Glavni takmičarski program posvećen je onim europskim filmovima koji postavljaju pitanja, iznose mišljenja kroz različite socijalno-povijesne aspekte, ali i sve druge aspekte važne za ljudsku egzistenciju«, ističe se u katalogu Festivala, »u njima je čovjek središte, a filmski junak zapitan nad sudbinom ljudskog roda, nad osobnom i sudbinom svoje obitelji«.
OSTALI PROGRAMI: U sklopu Festivala prikazuju se i programi »Novi austrijski film« i »Novi mađarski film«, sa pet, odnosno sedam najznačajnijih naslova nastalih prošle godine u kinematografijama ovim zemljama, dok se u omaž programu filmova dobitnika nagrade »Aleksandar Lifka« prikazuju klasici Andržeja Vajde, Dušana Makavejeva i Aleksandra Petrovića.
U ponedjeljak 18. srpnja otpočeo je i takmičarski program »Paralele i sudari« posvećen kao i prijašnjih godina, dugometražnim igranim filmovima iz zemalja nekadašnjeg geopolitičkog Istoka i Jugoistoka Europe, a najboljem filmu u ovoj konkurenciji prema odluci ocjenjivačkog suda koji čine ugledni europski filmski kritičari, članovi Međunarodne federacije filmskih novinara i kritičara (Fipresci) – Živa Emeršič-Mali, Jean Roy i Ninos Fenek Mickelides pripast će nagrada »SI-SI Tolerance award«.
PRIČA O HRABROSTI: Drugog festivalskog dana u okviru službene selekcije prikazan je njemački film »Posljednji dani Sophie Scholl« – priča o članici pokreta otpora »Bela ruža« u nacističkoj Njemačkoj za vrijeme II. svjetskog rata koja nakon neuspjele akcije širenja letaka biva uhićena. Težište radnje odvija se u istražnom postupku protiv mlade aktivistice, kojim rukovodi oficir Gestapoa, Mohr. Kroz njihov odnos sukobljenih ideoloških stavova, ali na momente i ljudskih preispitivanja, daje se slika političke atmosfere unutar same nacističke Njemačke. Film je u potpunosti baziran na dokumentima sa suđenja. Sophie Scholl je kao povijesna ličnost i simbol borbe protiv nacizma, prije pet godina proglašena ženom 20. stoljeća i uvrštena u Dvoranu slavnih (Hall Of Fame). Glumica Julia Jentsch, ovogodišnja dobitnica »Srebrnog medvjeda« u Berlinu za ulogu Sophie, se nakon projekcije zajedno s redateljem filma Marcom Rothemundom poklonila publici te zahvalila se na izuzetnom prijemu.
Drugi film ove večeri, norveško ostvarenje »Uno« prikazao je dilemu mladiću Davida koji u odlučujućim trenucima, iako do tada usmjeren besciljnom dokoličarenju sa svojim vršnjacima, izabire okrenuti se i pomoći svojoj obitelji. Mladića igra Aksel Hennie koji je i redatelj te scenarist ovoga filma.
Slovenski film »Predgrađe« prikazan je prvi u okviru programa »Paralele i susreti«, a nakon projekcije predstavili su ga redatelj Vinko Moederndorfer i producentica Eva Rorman. Nakon toga uslijedilo je bugarsko ostvarenje »Ukradene oči« Radoslava Spasova koje govori o nemogućoj ljubavi između dvoje pripadnika različitih naroda, Turkinje i Bugarina.
VELIKA ZAINTERESIRANOST PUBLIKE: U utorak 19. srpnja veliku zainteresiranost publike izazvao je mađarski film »Besudbinstvo« Lajosa Koltaija, prikazan u okviru programa službene selekcije. O ovom filmu smo već pisali, kada je prije izvjesnog vremena u Subotici imao svoju SiCG premijeru. Ukratko, riječ je ekranizaciji romana Imrea Kertésza, za koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost i koja prikazuje unutarnji život i shvaćanje osobne pozicije mladog Židova u neljudskim uvjetima koncentracijskog logora.
Ozbiljno narušene obiteljske odnose unutar suvremenog švedskog društva, donio je film »Predah« autora Bjorna Rungea. U više ispreplitanih priča kojese sve događaju tijekom jedne noći, Runge je koristeći se pravovremenom montažom, na interesantan način prikazao izgubljenost i nepovjerenje u život likova, koji na kraju, uz opraštanje, komunikaciju i shvaćanje pripadanja jednih drugima, ipak uspijevaju ostvariti novi početak.
Istog dana u okviru programa »Paralele i sudari« u subotičkom kinu »Korzo« predstavljeni su češki film »Šampioni« Mareka Najbrta i makedonsko-talijanska koprodukcija »Bal can-can« u režiji Darka Mitrevskog.
U svojoj dosadašnjoj tradiciji palićki filmski festival pokazao je tendenciju stalnog razvitka. Ovogodišnji program se kreće u više smjerova a preliminarno bi se dalo naslutiti kako bi baš ova godina mogla umnogome odrediti njegovu budućnost.
Ukoliko još niste, potrudite se uhvatiti ponešto od festivalskog programa, te putem filmskog jezika otputujte diljem starog kontinenta ali i osigurajte sebi unutarnju emotivnu odiseju kroz neobične ljudske priče kakve nerijetko ovakvi filmovi donose… g
