Arhiv tekstova
Izazovi suvremene obitelji
Ne treba biti veliki stručnjak da bismo znali koliko je važan, značajan i neposredan utjecaj koji međusobno imaju svi članovi obitelji jedni prema drugima, te koliko je svakom čovjeku obitelj značajna. Njoj pripadamo cijeli svoj život, kažu stručnjaci, rađamo se i odrastamo (u obitelji porijekla), a stupanjem u brak stvaramo novu obitelj u kojoj provodimo veći dio života. Kroz obitelj zadovoljavamo važne životne potrebe od najintimnijih potreba za sigurnošću, pripadanjem, ljubavlju, podrškom, te za emocionalnom razmjenom, do potrebe za zajedništvom i stvaranjem.
SUKOB SUVREMENOG I TRADICIONALNOG: Pod utjecajem suvremenog i modernog načina života obitelj 21. stoljeća u Vojvodini prisiljena je mijenjati i transformira stoljetnu tradicionalnu i patrijarhalnu organiziranost, već ustaljenu podjelu uloga unutar obitelji, majka – otac – dijete. Mijenjaju se struktura obitelji, bračni odnosi, odnosi roditelji – djeca, transformira se odgojni stil roditelja, te način na koji funkcionira obitelj, što obitelj dovodi u krizu i neumitno moranje prilagođavanju suvremenim zahtjevima i odgovornostima. Već uzdrmanu i disharmoničnu suvremenu, a patrijarhalnu i tradicionalnu obitelj u Vojvodini dodatno opterećuje proces emancipacije žena, te dugogodišnja društvena kriza i kriza moralnih vrijednosti, pa niz društveno – ekonomskih promjena, egzistencijalna nesigurnost… Život obitelji i podizanje djece dodatno otežavaju prisustva različitih sekti, te bolesti zavisnosti, uporaba droga i alkohola. Stručnjaci kažu kako je sve teže uskladiti roditeljstvo sa svim obvezama i ulogama koje u životu imamo. Istraživanja su pokazala da se suvremena obitelj danas odlikuje manjim brojem rođenja djece zbog »cijene koštanja« djeteta, što materijalno, što psihološki. U vremenu emancipacije, posebno žena, koja donosi dodatna opterećenja za nju, profesija, karijera, vođenje kućanstva, skrb o djeci, o roditeljima i mnoge druge uloge, žene se sve manje ili nikako odlučuju za rađanje djece, a osobito za više od dvoje. Psiholozi kažu da se osobna sreća žene – majke danas, ne nalazi samo u djeci već u ostvarenju kroz profesiju, putovanja, hobije, samostalan život i druge aktivnosti što dovodi do odlaganja sklapanja brakova i rađanja djece, a nerijetko žene iz tih razloga pribjegavaju i prekidu trudnoće.
Pored ovog, istraživanja i stručnjaci ukazuju na još neke odlike suvremene obitelji i to kada su u pitanju odnos roditelja prema djeci. Primjetno je veće ulaganje u obrazovanje djece sa željom boljeg investiranja u budućnost djeteta, kao i veće ulaganje u djecu u smislu pružanja boljih materijalnih uvjeta za život, čime se kompenzira i nadoknađuje emotivni i psihološki utjecaj roditelja prema djeci, potrebno vrijeme koje roditelji treba provesti s djecom, te razmjena topline, bezuvjetne ljubavi, brige, sigurnosti… Mnogi roditelji posežu za darovima misleći da će se tako iskupiti za nemanje vremena za svoju djecu i time im nadoknaditi izgubljeno. Po riječima stručnjaka, današnje suvremeno doba je orijentirano prema materijalnim vrijednostima koje potiču takvo ponašanje roditelja. U okviru suvremenog odnosa roditelji – djeca prisutan je svojevrsni egoizam suvremene obitelji koja teži jednom djetetu pružiti sve podobnosti, pritom ne razmišljajući o značaju bratsko – sestrinskih odnosa za cijeli život djeteta, a osobito djetinjstvo. Ovakav odnos roditelja prema broju rađa-nja djece, kažu upućeni, uvjetovan je i kvalitetom bračnih partnerskih odnosa koji također trpe promjene i zapadaju u krizu.
MAJKA – ŽENA RAZAPETA IZMEĐU ULOGA: S obzirom na patrijarhalno i tradicionalno uređenje obitelji, istraživanja koja su rađena u obitelji pokazala su da je indeks stresa roditeljstvom i psihološko opterećenje djetetom veće kod majki, jer je briga o djeci i obitelji više obveza majki nego li očeva. Pored toga, suvremena žena – majka opterećena je povećanim brojem obveza koje nameće suvremeno društvo, kao i obvezama i brigom prema široj obitelji i familiji. Kod žena – majki, pokazuju istraživanja koja je sprovelo Pokrajinsko tajništvo za demografiju obitelj i društvenu skrb o djeci, prisutan je konflikt uloga žene, majke, kućanice i zaposlene poslovne žene iz čega proizlazi pitanje koliko jedna žena – majka može uspješno iznijeti sve te uloge i koliko tada može biti zadovoljna sobom i svojim životom, kada znamo da je to uvjet dobrog roditeljstva.
Jedno od rješenja problema i odgovora na pitanje dolazi iz Pokrajinskog tajništva za demografiju, obitelj i društvenu skrb o djeci koje je u okviru Programa demografskog razvoja pokrenulo mjere za smanjenje psihološke cijene roditeljstva, posebice majki – žena, kao jedne od niza mjera populacione politike sa željom afirmiranja i jačanja obitelji, što bi za posljedicu imalo rađanje više djece. U tom cilju afirmira se uloga oca, kao jedna od mjera smanjenja psihološkog pritiska na majke, u kojoj se podržava svako sudjelovanje oca u odgoju djece, a bez predrasuda. Jedan od prvih koraka u realiziranju tog cilja, Pokrajinsko tajništvo za demografiju, obitelj i društvenu skrb o djeci realiziralo je istraživanje anketnog tipa sa 29 pitanja na 430 očeva odabranih metodom slučajnog uzorka, starosne dobi od 26 do 46 godina uglavnom srednjeg obrazovanja, s ciljem da se sagleda uloga oca u obvezama i odgovornostima koje nameće roditeljstvo.
OČEVI NA POTEZU: Od svih anketiranih očeva najveći broj očeva, 63,44 posto imaju dvoje djece, 20 posto jedno dijete, dok 16,55 posto očeva ima troje i više djece. Najveći broj očeva koji planiraju još djece je s jednim djetetom i to 46,80 posto, s dva djeteta 44,68 posto i 6,38 posto s troje i više djece. Ovi rezultati, optimistički pokazuju da trećina očeva koji imaju jedno ili dvoje djece planiraju još djece, ali je to još uvijek samo na razini želje. Što se tiče motiva zbog kojih su se odlučili imati djecu, 61 posto ispitanika navodi ljubav, zatim potrebu da se voli, brine i odgaja biće, 24,13 posto kao motiv je navelo dug prema prirodi i ljudskoj vrsti te civilizacijski zadatak, 11,05 posto očeva je navelo kao motiv produžetak imena i loze, a 3,33 posto nasljedstvo, imanje i posao.
Veliki broj očeva, 96,77 posto navelo je da je odluka o rađanju djeteta bila zajednička odluka oba supružnika dok je svega 1,61 posto reklo da je to odluka drugog supružnika. Pored ovoga, 62,05 posto očeva reklo je kako je »dovoljno« bilo uključeno u obveze i odgovornosti roditeljstva uključujući i odluku o rađanju djeteta, pružanju podrške supruzi tijekom trudnoće i kasnije u obvezama oko podizanja i skrbi o djetetu, »optimalno« je odgovorilo 28,12 posto očeva, a 6,25 posto očeva smatra da nisu dovoljno bili uz suprugu tijekom trudnoće i neposredno poslije.
Na osnovu ovih rezultata u Pokrajinskom tajništvu zaključuju da je potrebno više raditi na informiranju i edukaciji mladih, budućih očeva o važnosti njihova sudjelovanja u pružanju podrške supruzi tijekom trudnoće kao i podjele međusobne odgovornosti supružnika u početku formiranja nove obitelji, kako zbog kvalitite partnerskih odnosa tako i zbog odgovornog prihvaćanja uloge oca od začetak djeteta.
Dvije trećine očeva smatra da su »vrlo često« obavljali različite aktivnosti njege i brige o djeci mlađeg uzrasta, hranjenje, presvlačenje, odvođenje u vrtić, šetnju, igranje, dok ostali smatraju da su navedene aktivnosti obavljali »vrlo rijetko« ili »nikada«. Odlasci na bolovanje kada je dijete bolesno, te odlaženje na roditeljske sastanke je još uvijek obveza majki, jer dvije trećine očeva nije nikada ili je rijetko obavljalo ove aktivnosti, dok 61,38 očeva odvodi svoju djecu kod liječnika.
ČIJA SU OBVEZA DJECA?: S pretpostavkom Pokrajinskog tajništva za demografiju, obitelj i društvenu skrb o djeci da je preopterećenost žene – majke obvezama u kući i profesiji razlog zbog kojeg se sve manje odlučuju na rađanje još jednog djeteta, složilo se 62,05 posto očeva, dok se 37,05 posto nije složilo s tim mišljenjem. Ono što je, vjerojatno, proizvod tradicionalnog i patrijarhalnog utjecaja te posljedica toga, jest da 39,60 posto očeva ne zna je li odgoj djece zajednička odgovornost oba roditelja, a 15,84 posto njih smatra da odgoj djece uopće i nije zajednička odgovornost oba roditelja. Također, kao posljedica patrijarhalnog utjecaja je da 39,60 posto očeva nije sigurno je li postoji veza između kvalitete roditeljstva i kvalitete odgoja djece, 10,89 posto očeva smatra da nema uvjetovanosti između ova dva, dok se 49,50 posto očeva složilo da je važna kvaliteta odnosa između roditelja za dobro roditeljstvo.
Optimistični su dobiveni rezultati da je 60 posto ispitanih očeva zainteresirano za proširenje svojih saznanja tako što će se upoznati s iskustvima drugih očeva na teme formiranje ličnosti djeteta, utjecaja oca na formiranje ličnosti djeteta, o pubertetu, o odnosu otac – sin i otac – kći, te kako sačuvati dijete od loših utjecaja sredine.
S obzirom na položaj žene – majke koja je preopterećena obvezama, 75 posto očeva smatra da je najvažnija materijalna podrška države obitelji s djecom, 45,19 posto njih podržava prijedlog fleksibilnijeg radnog vremena za majke s djecom, a 37,05 posto očeva je za to da oni sami aktivnije preuzmu obveze oko djece. Iako, kažu u Tajništvu, većina očeva očekuje sistematsku i planiranu pomoć od države, a optimistična je činjenica da trećina očeva vidi snagu, kapacitet i mogućnost za smanjenje opterećenosti žene tako što će sami preuzeti dio obveza u kućanstvu i skrbi o djeci.
Oni očevi koji ne smatraju da trebaju aktivnije sudjelovati u skrbi o djeci to obrazlažu svojom preokupiranošću egzistencijalnim problemima i zarađivanjem za obitelj.
Rezultati dobiveni istraživanjem Tajništva za demografiju, obitelj i društvenu skrb o djeci AP Vojvodine su dragocjeni jer pokazuju stvarno stanje i situaciju u suvremenoj obitelji i ukazuju na korake koje država i društvo trebaju poduzeti da bi se afirmirala uloga oca u roditeljstvu, koja je još pod utjecajem patrijarhalnih stega.
g
