Središnja svečanost u Kninu
Peti je kolovoz u Republici Hrvatskoj Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a ove se godine svečano obilježava i deseta obljetnica vojno-redarstvene akcije Oluja. Središnja svečanost održat će se u Kninu, gdje će toga dana, u spomen na 5. kolovoza 1995., biti podignut državni stijeg na kninskoj tvrđavi, položeni vijenci na Gradskom groblju i služena misa za Domovinu. Na gradskom stadionu održat će se mimohod svečanog postroja, prijavak predsjedniku države i vrhovnom zapovjedniku Oružanih snaga, uz prigodni letački i glazbeni program. U Kninu će se toga dana otvoriti veleučilište i otkriti spomenik Marku Maruliću, a dan će završiti vatrometom.
U Zagrebu će se održati Revija dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata.
Prikazat će se filmovi »Dr. Franjo Tuđman – prvi hrvatski predsjednik« autora Obrada Kosovca, te »Hrvatski Domovinski rat« i »Za slobodnu Hrvatsku« Mladena Pavkovića. Reviju već treću godinu organiziraju Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke i udruga branitelja Domovinskog rata INA-Naftaplin.
PITANJE: Desetogodišnjica vojno-redarstvene akcije Oluja, kojom su dijelovi hrvatskoga teritorija vraćeni u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske nakon što su svi pokušaji da se kriza dogovorno riješi i provede se mirna reintegracija propali, u Beogradu je bila povodom da se oglasi predsjednik Republike Boris Tadić.
Tadić je zatražio da lideri drugih zemalja 5. kolovoza, na godišnjicu hrvatske akcije »Oluja«, osude zločine koji su se nad Srbima 1995. godine dogodili u Hrvatskoj, na isti način kao što je on osudio zločine u Srebrenici. »Ništa više, ali i ništa manje«, izjavio je Tadić u intervjuu za beogradski tabloid »Kurir« od petka.
Tadić je 11. srpnja prisustvovao obilježavanju desete godišnjice zločina u Srebrenici. »No, iako se od Tadića očekivala isprika za počinjene zločine, Tadić je uoči svog odlaska u Srebrenicu osudio taj zločin, ali u Srebrenici nije dao nikakvu izjavu«, izjavio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.
»Zanima me kako će se Hrvatska odnositi tijekom ‘slavljeničkih dana’ povodom ‘Oluje’ prema zločinima koji su počinjeni nad Srbima, a državljanima Hrvatske. To pitanje sada ja postavljam i vrlo me zanima kakav će biti odgovor hrvatske države i posebno hrvatskih političara. Kako se ja ophodim prema zločinima, pokazao sam u Srebrenici. Sad me zanima kakav je odgovor drugih strana«, kazao je Tadić.
ODGOVOR: Na Tadićevo »pitanje« odgovor je stigao iz Ureda predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića u kojem se »sa žaljenjem konstatira kako posljednje izjave predsjednika Republike Srbije Borisa Tadića nisu u duhu daljnje normalizacije prilika na tlu bivše Jugoslavije, a nisu ni na tragu razgovora što ih je Mesić, početkom srpnja ove godine u Beogradu vodio s Tadićem. »Ratni zločin počinjen u Srebrenici ne može se ničime opravdati, a ne može se ni relativizirati upozoravanjem na zločine koji su se, u vidu ekscesa, dogodili poslije uspješno završene operacije Oluja«, navodi se u reakciji na Tadićevu izjavu i ističe kako je »zločina poslije operacije Oluja bilo i predsjednik Mesić mnogo je puta o tome govorio, naglašavajući svaki puta potrebu individualnog utvrđivanja odgovornosti za njih, odnosno potpunog funkcioniranja pravne države, što podrazumijeva da će svatko, tko se ogriješio o zakon, bez obzira na naciju i funkciju, biti pozvan na odgovornost i kažnjen«.
U priopćenju Ureda se kaže da je operaciju Oluja Republika Hrvatska imala puno pravo poduzeti, čak i na osnovi rezolucija Opće skupštine Ujedinjenih naroda, a da je hrvatske građane srpske nacionalnosti koji su izbjegli iz Hrvatske poslije te operacije, vodstvo Republike Hrvatske, a prije svih upravo predsjednik Mesić, višekratno pozivalo na povratak. Na kraju se zaključuje kako će proces povratka biti to uspješniji što će se bolje razvijati odnosi između Zagreba i Beograda, ali da je za takav razvoj nezaobilazno »da na obje strane postoji politička volja za suočavanje s istinom o prošlošću – bez prešućivanja, bez relativiziranja i bez krivotvorenja«.
g