Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Hrvatski narodni preporod

Da bi ubrzali stvaranje narodnoga jedinstva, preporoditelji su se nazvali ilircima, a njihov je pokret poznat i pod nazivom ilirski pokret – ilirskim imenom nastojalo se premostiti jezične, vjerske i pokrajinske razlike
JAVNA GLASILA: Svjestan da će tiskanjem novina upoznati veći broj ljudi s idejama i ciljevima narodnoga preporoda, Ljudevit Gaj je 1835. godine u Zagrebu pokrenuo Novine Horvatzke s književnim prilogom Daniczom Horvatzkom, Slavonzkom y Dalmatinzkom. Isprva su novine, koje su izlazile srijedom i subotom, izlazile su na kajkavskom narječju, a početkom 1836. godine novine mijenjaju ime u Ilirske narodne novine, a kulturni se prilog naziva Danica Ilirska, i od tada izlaze na štokavskom narječju. Novine su objavljivale i vijesti iz svih hrvatskih zemalja te prenosile najvažnije političke komentare njemačkih, francuskih, austrijskih i mađarskih novina. U Danici su objavljene mnoge poznate pjesme hrvatskih preporoditelja: u desetom broju objavljena je pjesma Antuna Mihanovića Hrvatska domovina, današnja hrvatska himna Lijepa naša domovina, koju je uglazbio Josip Runjanin.
    Osim pomoću novina, preporodne su se ideje širile u čitaonicama, koje su osnovane u Varaždinu, Karlovcu i Zagrebu. Okupljeni ilirci raspravljali su o kulturnim i političkim temama, razgovarali o pomaganju nadarenih studenta, veličali hrvatsku prošlost, pjevali, recitirali i pripremali kazališne komade.
NACIONALNE USTANOVE:Osnovane su i mnoge kulturne ustanove. Matica ilirska osnovana je 1842. godine s ciljem izdavanja knjiga na hrvatskome jeziku. Osnovan je i Narodni muzej, Gospodarsko društvo iz kojeg će se razviti gospodarska komora, te Prva hrvatska štedionica.
    Buđenje nacionalne svijesti snažno se odrazilo i na mnogim područjima umjetničkog stvaranja. Godine 1840. izvedena je prva kazališna predstava na hrvatskom jeziku – Juran i Sofija ili Turci pod Siskom, autora Ivana Kukuljevića. Među skladateljima najznačajniji je Vatroslav Lisinski, čija je opera Ljubav i zloba (prva na hrvatskome jeziku) premijerno izvedena 1846. godine.
g

Najava događaja

26.12.2024 - Božićni koncert u subotičkoj katedrali

34. tradicionalni božićni koncert Katedralnog zbora Albe Vidaković bit će održan u četvrtak, 26. prosinca, u subotičkoj katedrali sv. Terezije Avilske, s početkom u 19.30 sati. Osim zbora, sudjeluju Aleksandra Ušumović (sopranistica), Lucija Vukov (flauta), Kristina Stankov (flauta), Mihály Szűcs (fagot), Kornelije Vizin (orgulje) i Subotički tamburaški orkestar. Na programu su djela Couperina, Prepreka, Vejkovića, te božićne skladbe iz Bačke, Hrvatske i Mađarske. Dirigent je Miroslav Stantić. Ulaz je besplatan.

29.12.2024 - Božićni koncert zborova Srijemske biskupije

Zborovi svih župa Srijemske biskupije okupit će se u crkvi sv. Jurja u Petrovaradinu i izvesti za posjetitelje neke od najljepših božićnih pjesama. Koncert pod geslom „Svim na zemlji mir, veselje“ održat će se u nedjelju, 29. prosinca, u crkvi sv. Jurja u Petrovaradinu s početkom u 18 sati.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika