Arhiv tekstova
Sunce i njegov sustav
U tekstu koji slijedi pokušat ćemo, posve laički i više u kviz formi izložiti neke od opće poznatih činjenica koje je znanost utvrdila tijekom višestoljetnog istraživanja užarene lopte koja sijajući visoko s neba daruje neophodnu svjetlost planetu na kojemu živi ljudska civilizacija.
Sunce, naš izvor života, ali i često nesnosne topline za vrijeme ljetnih žega, u svome sustavu ima devet poznatih planeta, koji se nalaze na različitim udaljenostima: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, koje spadaju u tzv. unutarnje i Jupiter, Saturn, Uran, Neptun i Pluton, koji se po svojoj udaljenosti kategoriziraju kao vanjski.
UNUTARNJI I SPOLJNJI PLANETI: Osim po svojoj udaljenosti od sunca, ovi planeti se razlikuju i po svojoj veličini. Unutarnji planeti su manji i sastoje se poglavito od stijena i željeza, dok su vanjski planeti mnogo veći po svojoj površini i sastoje se ponajviše od plinova poput hidrogena, helija, te ledene mase.
NAJTOPLIJI: Uslijed svoje specifične atmosfere koja 90 puta tanja od zemljine, Venera je najužarenija sa svojih nevjerojatnih 477 stupnja po Celzijusovoj ljestvici.
NAJVEĆI: Jupiter je najveći po svojoj površini od svih solarnih planeta Sunčevog sustava, a sa svojim prstenima i satelitima posjeduje i manji »vlastiti« planetarni sustav. U atmosferi hidrogena i helija nalaze se i pastelni oblaci (njihova boja), što ga čini vrlo egzotičnim i dodatno misterioznim.
NAJUDALJENIJI: Po udaljenosti od Sunca, koja se računa u vrijednosti AU (1 AU = 150 milijuna kilometara), najudaljeniji je Neptun koji je daleko 30,06 AU tj. 30,06 x 150.000.000 kilometara.
NAJBLIŽI: Prema istom mjerilu udaljenosti, najbliži Suncu je planet Merkur s 0,39 AU tj. 0,39 x 150.000.000 kilometara.
NAJKRAĆI PERIOD REVOLUCIJE (okreta oko Sunca): Ukoliko za parametar uzmemo naš planet Zemlju, koja ima indeks vrijednosti 1, onda posve logično uslijed svoje blizine Merkur ima i najmanju revoluciju, to jest vrijeme potrebno da se planet u potpunosti okrene oko Sunca, a ona iznosi 0,24 od jedne naše kalendarske godine.
NAJDUŽI PERIOD REVOLUCIJE: Plutonu je za taj pothvat potrebno čak 247,7 naših godina.
BROJ SATELITA: Niti jedan satelit nemaju Merkur i Venera, po jedan imaju Zemlja i Pluton, dva imaju Mars i Neptun, Uran ih ima petnaest, Jupiter šesnaest, dok Saturn ima više od dvadeset satelita.
DULJINA DANA: Ako je opće poznati parametar usporedbe duljina dana na Zemlji (24 sata), to jest vremena potrebnog za jednu rotaciju onda je Merkur uvjerljivo najsporiji sa svojih 58,7 sati koliko mu je potrebno za ovu »operaciju«, dok je Jupiteru prema prosječnim vrijednostima za isti pothvat potrebno samo 9,8 sati. Ali ove vrijednosti treba uzeti s rezervom našeg opće prihvaćenog vrednovanja prolaznosti vremena jer tamo gore u dalekom svemiru vrijeme često biva označeno relativnim vrijednostima koje se ne mogu baš posve precizno »ukalupiti« u zemaljsku postavku.
LAIČKI DOŽIVLJAJ KAO POVOD ZA TEKST: Sam svemir, kao apsolutno neistraženi fenomen našeg postojanja na jedinom, zasad znanom za život adekvatnom planetu, predstavlja prosječno obrazovanom čovjeku (laiku) u najvećem broju slučajeva krajnju nepoznanicu. Pogled u užarenu kuglu koja nas grije i osvjetljava tijekom dnevnog perioda rotacije, već sam po sebi izaziva osjećaj inferiornosti, jer u sunce se može gledati vrlo kratko uslijed njegove zasljepljujuće svjetlosti. Opet, gledajući u zvjezdano ljetne nebo tijekom ugodnih noćnih sati, dovodi nas u još mizernije stanje osobnog identiteta u prostoru koji nas okružuje. Milijuni planeta nalaze se u visinama, milijunima kilometara iznad nas, krijući brojne tajne nekih drugih planetarnih sustava poput našeg sunčevog.
g
