Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Čovjek mora znati kam se metnut u životu

Neuništivi i vitalni Drago Mlinarec, »najstariji hrvatski teenager«, kako ga je davno prozvao Arsen Dedić, čiji poslovični cinizam Dragin promišljeni i odmjereni sarkazam, što se graniči s filozofskim fatalizmom, uveliko nadilazi, jedan je od rijetkih još uvijek aktivnih velikana ranog rocka s ovih prostora i daleko najvažniji i najpoštovaniji kantautor (već od ranih 60-ih), najveći singer/songwriter autorskog rocka tijekom 70-ih, na ovom prostoru ravan značaju   kojeg u svjetskim okvirima ima jednako neuništivi i uvijek aktualni Neil Young. 
Mlinarec je 9. ožujka u novosadskoj si-nagogi bio daleko najzapaženiji umjetnik, čijim je nastupom okončan trodnevni Festival akustičarske glazbe, koji je okupio skoro sve bitne predstavnike ovog »unplugged« glazbenog idioma i ugođaja, koji su još uvijek koliko-toliko prisutni na sceni, od Srđana Marjanovića, preko Vlade i Bajke, do Mlinarca (i moje malenkosti). 
Drago Mlinarec je prošao sve faze  koje jedan legendarni rocker njegovoga iskustva i kalibra, ima proći: od folk-rocka (obrada polke »Večer na Robleku«), pjevača prosvjednih pjesama u maniru Ivice Percla, osnivača i leadera pionirskih beat, pop i rock skupina s ovih prostora, hrvatskih grupa »Jutarnje zvijezde«, »Sputnjici« i legendarne »Grupe 220«, autora, tekstopisca, skladatelja, aranžera i producenta prvih, a i kasnijih bitnih albuma, koji su rock iz ovih krajeva djelomice, a katkad i potpuno, približili onom anglosaksonskom, najdarovitijeg stvaraoca u domeni autorskog progresivnog rocka, s jakim retro-naglaskom na svjeto-nazor razočarane (post)hippy generacije i flower-power filozofije (albumi »A Ti Se Ne Daj«, »Pjesme S Planine«, s početka, i  briljantni »Rođenje«, te »Negdje Postoji Netko«, iz sredine i s kraja iz ove perspektive gotovo onirično bezbrižnih i idealistički nonkonformističkih 70-ih), iznimno darovitoga djelatnika u multimedijalnom prostoru koji zahvaća rubne dijelove poe-zije, etno legata, teatra i filma, rada s Ivicom Kišom na tragu »Crosby (Stills) & Nash«, suradnje s Ibricom Jusićem i Janijem Kovačićem, trupom »Usamljena srca«, super-session postavkom »YU-Pop-Rock Selekcije«, kolegama-kantautorima, Srđanom Marjanovićem, Perclom  i Toma-žom Domiceljom, hard i jazz-rockerima Juricom Pađenom, Pikom Stančićem, Nevenom Frangešom i Davorom Roccom, do vrijednoga pomagača djelatnosti mlađih kolega (albumi »Azre«, »Zvijezda«, »Malog ašova«, nastupi s »Le cinema«), da bi se  posljednjih godina, ne umorio, nikako ulijenio, već iz raznoraznih razloga povukao na ruralnu farmu u pitoreskni krajolik smješten u pastoralu na četrdesetak kilometara od Zagreba. Dva se stara freaka slažu u premnogo toga, »ne možeš starog majstora naučiti novu pjesmu«, kako bi rekao pokojni Jack Kerouac. Stoga, umjesto klasičnog intervjua, evo crtica iz njegovih opservacija tijekom razgovora koje smo vodili u pauzama tonskih probi ili priprema pred novosadski nastup:
 
4Ja nisam niš. Nisam bitan. Nikaj važno, kužiš? Čovjek mora znati kam se metnut u životu...
 
4Ne znam kaj dela Josipa Lisac. Ne izlazimo na ista mjesta, ne krećemo se u istim krugovima. Ja se ne zanimam za garde-robu i fashion.
 
4Arsen nije umoran i cinik. On sve dozna. Od gore mu netko javi, Bog mi je svjedok, evo, tu smo u Božjemu hramu (sinagogi), da nekak dozna sve o sebi. Znat će  i da smo se večeras sprdali u svezi njegove pjesme ‘Ono sve što znaš o meni’... Tomaž? Drugo su oni, zrihtani na disciplinu, ja ne mogu biti sad frtalj ure melankolik, a sad, jer tako treba, u speedu dva dana...
 
4Nisam otišel u prirodu tak... Bila je i situacija i želja. Neću se ja sad s tim i tim, tak i tak ponašati, da bi me tko objavil. A nisam lijen, raduckam, imam to svoje računalo, pohranim sve ideje koje imam tamo, pa kad neki bambus dojde, ja ga pitam koliko mu akorda treba, koliko tisuća stihova želi, pa mu pustim takovu skladbu, kužiš? Katkad ih ne mogu pronaći gdje sam ih pohranil...
 
4Nisam vegetarijanac. Ne jedem meso. A ribe volim loviti, ne puškom sobove, poput rođaka moje supruge, Šveđana. Imaju more puno bakalara, a idu si kupit ribu u supermarket... Odveć se pozornosti obraća na probavni trakt, ja se brinem tek da ne dobijem hemoroide. To je najbitnije za probavni trakt, a ne nekakve gozbe, sufražetkinje. Nekoć smo svirali Engle-zima, mislili smo: ‘sada će popadat na du-pe od glazbe’, a oni u niski start, pa na jastoge, koja glazba, koji ‘Beatles’...
 
4Kužim ja zen, monahe, Budhu, haiku. Budha jedini nikada nije tvrdio da je Bog. A Cohen, što je, budist? On isto prčka pjesme u tom svom hramu, pa kaže kako su one, kada su izašle iz kompjutora, sad izgubile početnu toplinu. Koliko misliš da mu plate ovi iz tvrtke ‘A&M’ za to, a? Ma, taj moment love ne smiješ gubit iz vida.
 
4Rijetko nastupam, mahom me zovu iz Slovenije, pa odem. Putujem vlakom, samo neka me pozovu...
 
R. G. Tilly

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika