Arhiv tekstova
Spriječimo krivolov
Na graničnom prijelazu Batrovci, na granici s Hrvatskom, srbijanski su carinici 7. ožujka 2005. godine otkrili i zaplijenili veću količinu zamrznutih ptica. Krajnje odredište tovara trebale su biti bogate trpeze ekskluzivnih talijanskih restorana čiji vlasnici plaćaju astronomske cifre za pernatu divljač, naročito vrste ptica koje su u EU zabranjene za lov. U tovaru je identificirano 3150 primjeraka 15 vrsta ptica. Njih 10 je bilo zaštićeno trajnim lovostajem na osnovi Zakona o lovstvu i Naredbe o lovostaju. Dvije vrste iz tovara, prdavac i riđogrla trepteljka zaštićene su i Uredbom o zaštiti prirodnih rijetkosti. To je samo posljednja u nizu afera, ali ujedno i prva koju su otkrili naši carinici.
Da se ne vraćamo na aferu »Balkanske ptice«, samo je prošle godine u siječnju talijanska policija zaplijenila kamion s 80.000 ptica podrijetlom iz SiCG, u kolovozu hrvatska je carina zaustavila 300 a u rujnu 10.000 ptica. Rujanski tovar predstavljao je robu grofa Pietra Arvedija D’Emileia, vlasnika lovno-turističkog kompleksa Kraljevska prepelica d. o. o. Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo krijumčarenja (osumnjičen da je naložio utovar ptica u hladnjaču), D’Emilei je 24. rujna 2004. bio priveden na informativni razgovor u somborsku policiju. D’Emilei je potom napustio zemlju i objavio zatvaranje lovnog kompleksa. Prije nekoliko tjedana, pred novu sezonu lova, ponovno se pojavio kao turistička perjanica Srbije. Kao i u ranijim aferama, sudski se rasplet niti ovoga puta ne nazire.
Dakle, ako pretpostavimo da se pokoji tovar i provukao (a desetak je zaustavljeno i na slovenskoj granici), brojku možemo zaokružiti na vrlo opreznih 100.000 ptica prošvercanih iz SiCG tijekom prethodne 2004. Da podsjetimo, i ova je godina započeta tovarom od preko 3100 primjeraka!
KRIVOLOVNE METODE: U najvećem broju zemalja (primjeri za ugled su Mađarska, Češka i Slovenija) prepelica i grlica se odavno ne love. Naredba o lovostaju divljači u Srbiji dozvoljava odstrel obiju vrsti od 1. kolovoza do 30. rujna. U vrijeme »ljetnog lova«, navedene vrste ptica selica postaju glavna ponuda za organizirane »turističke« lovove za inozemne lovce. Koliko se tijekom ovih lovova poštuje lovno zakonodavstvo (Zakon o lovstvu, Naredba o lovos taju divljači i Uredba o zaštiti prirodnih rijetkosti), naši se aktivisti imaju prilike svake godine iznova uvjeriti. I pokraj zabrane lova na prepelice uz primjenu magnetofonskih vabilica, preko 90 posto primjeraka se odstrijeljuje upravo na ovaj način. Vabilice omogućavaju da se za kratko vreme odstrijeli veliki broj ptica, dok je ulov s psima a bez pomoći vabilica znatno manji.
Drugi čest prekršaj je uporaba petometki bez blokera u ležištu, tako da se puška puni tek nakon petog hica (umjesto dva dozvoljena) po Zakona o lovstvu. Ova pojava ima karakter masovnosti, poglavito u Vojvodini gdje je taj način flagrantnog kršenja zakona posljednjih godina postao za mnoga lovačka društva (organizatore lovova) sasvim uobičajen. Neka lovačka udruženja su čak i specijalizirana za ovakvu vrstu »gospodarenja«, te im ona predstavlja osnovni, čak i jedini prihod. Također, pod maskom lova na ove dvije vrste još uvijek se love brojne vrste ptica zaštićene trajnim lovostajem i Uredbom o zaštiti prirodnih rijetkosti. Uz njih stradaju i globalno ugrožene vrste.
STUPANJ UGROŽENOSTI: Dinamika europskih gnijezdećih populacija prepelice i grlice sve teže podnosi sadašnju masovnu žetvu migratornih jata, koja tijekom jesenske seobe, u kolovozu i rujnu, prelijeću Balkanski poluotok. Prepelica i grlica bilježe kontinuiran pad brojnosti tijekom posljednja tri i pol desetljeća, koji u SiCG samo u posljednjih 15 godina iznosi 20 posto za prepelicu i 15 posto za grlicu. Posljednjih godina je u Srbiji lovni pritisak na prepelicu porastao za 63 posto što je, nakon drastičnih promjena staništa, druga po intenzitetu opasnost za opstanak ove vrste u našoj zemlji! Samo tijekom lovne sezone 2004. u Vojvodini je odstrijeljeno 38.000 prepelica. Broj ptica pobijenih tijekom ta dva mjeseca nadilazi veličinu populacije koja se u Vojvodini gnijezdi!
INICIJATIVA ZA ZAŠTITU: Zbog svega navedenog, a opominjući na neophodnost usklađivanja domaćeg lovnog zakonodavstva s onim u europskim zemljama, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Vojvodine i Liga za ornitološku akciju Srbije i Crne Gore su u studenome 2003. Ministarstvu znanosti i zaštite životnog okoliša i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije podnijeli službeni prijedlog za izmjenu Zakona o lovstvu, Naredbe o lovostaju divljači i Uredbe o zaštiti prirodnih rijetkosti. Ovaj je prijedlog podržalo još sedam nevladinih udruga koje se bave zaštitom prirode. Predložen je režim trajnog lovostaja na ove dvije vrste u Srbiji, te njihovo stavljanje na spisak vrsta koje se kao prirodne rijetkosti štite najstrožijim mjerema zaštite, čime bi se daljnjem masovnom krivolovu zabranjenim petometkama i magnetofonskim vabilicama konačno stalo na put. Ornitolozi Srbije su, također, na zajedničkom sastanku održanom u lipnju ove godine ovlaštenim tijelima uputili i zajedničku javnu Deklaraciju o potrebi sprečavanja nepravilnosti u lovstvu. Nadaju se kako se, tako, ova lovna sezona neće završiti nizom tovara mrtvih ptica zaplijenjenim na granicama sa susjednim zemljama.
Da su Ministarstvo za znanost i zaštitu životnog okoliša te Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu usvojili predložene izmjene zakona, 100.000 ptica prošvercanih iz SiCG tijekom prošle godine ne bi bile ubijene.
g
