Arhiv tekstova
Euharistija u slici i slami
U organizaciji Katoličkog Instituta za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović« iz Subotice, točnije njegovog Etnografskog odjela »Blaško Rajić«, u utorak 9. kolovoza u subotičkoj galeriji »Likovni susret« otvorena je tradicionalna izložba pod nazivom »S Božjom pomoću«. Ovom se izložbom, kao i svake godine, putem likovnog stvaralaštva daje doprinos proslavi rada i kruha – Dužijanci.
Ovogodišnju izložbu čine dvije cjeline obuhvaćene temom koja glasi – »Euharistija u slici i slami«. Prvi dio izložbe predstavlja izbor radova Prvog saziva kolonije naive u tehnici slame koja se već dvadeset godina održava u Tavankutu, dok drugi čine umjetničke fotografije subotičkog fotografa, Nikole Tumbasa – PhotoNina.
Otvorenje izložbe započelo je glazbenom i recitatorskom točkom – Noemi Tot se predstavila na flauti, dok je stihove pjesme Alekse Kokića »Njegov kraljevski put« govorila članica recitatorske sekcije Hrvatske čitaonice, Nevena Mlinko.
IZLOŽBA POSVEĆENA EUHARISTIJI: Izložbu je ispred Instituta, otvorio njegov predsjednik, vlč. dr. Andrija Kopilović. Pozdravljajući nazočne u, kako je istaknuo, ovom hramu kulture, vlč. Kopilović je kazao: »Bilo je to davno kada je ovoj izložbi dat tako znakovit naslov. Naime, svečanosti oko Dužijance čovjeka dovode u direktan odnos prema onome koji daje da raste i plod rada naših ruku bude blagoslovljen jer uzalud bi bio naš rad i naše sijanje i oranje da nema ‘Onoga koji daje da raste’.«
Podsjećajući kako se Institut u domeni sadržaja i izbora eksponata po običaju određuje prema »misli vodilji« koja konkretno označava godinu koju vjernici žive, vlč. Kopilović je objasnio: »Ove je godine izložba posvećena jednom od temeljnih otajstava vjere – Euharistiji. U krhkosti pasivnoga kruha čak čudesno smanjenog, u komadić hostije za vjernike se krije najveća tajna vjere. Za taj mali komadić bijeloga kruha su građena zlatna svetohramišta, načinjene najljepše monstrance, najvrijedniji kaleži posuti biserima i dragim kamenjem i konačno građene najljepše crkve.«
Naglašavajući fenomen ovakve ljubavi, bogatstva i znanja posvećenog kruhu u hostiji, vlč. Kopilović je odredio jedan dio nastojanja ove izložbe: »Kako je nemoguće ni izreći ovaj čudesan nerazmjer a ipak smisao svega što je u Crkvi ugrađeno, radosni smo što smo barem na nekoliko umjetničkih fotografija našeg vrsnog suradnika i umjetnički nadarenog čovjeka Nikole Tumbasa, uspjeli pred vaše oči izložiti umjetničke fotografije kao svojevrsnu samostalnu izložbu s jedinstvenom porukom: Euharistija u slici.«
SLAMA KAO TEMELJ SLAVE: Glede radova u segmentu izložbe koji pripada umjetnosti u tehnici slame i koji je upriličen sa istom porukom – u službi kruha, govoreći o karakteristikama materijala neophodnog za ovu strpljenjem i preciznošću utemeljenu tehniku, vlč. Kopilović je ukazao na sljedeće: »Danas smo svjedoci da velika umjetnička djela posvjećena malom kruhu uistinu daju duh i dušu kao i da ovako oblikovana slama nije simbol prolaznosti nego temelj slave. Ljepota je slava i slavljenje. Tek onaj među nama, tko zna ljepotu vidjeti, taj će je slaviti. Stoga mi je želja dok otvaram ovu izložbu da gledajući uživate i uživajući u ljepoti, s nama i slavite.«
Radove fotografa Nikole Tumbasa zastupljene na ovoj izložbi čine dvije serije fotografija – jednu već poznatu, urađenu za ovogodišnji kalendar Subotičke biskupije u izdanju Instituta, te drugu koja prikazuje sakralne predmete (ciborije, kaleže, pokaznice, monstrance, tabernakule te posude za pričešćivanje) iz subotičkih crkava sv. Terezije Avilske, sv. Roka, sv. Jurja, i sv. Mihovila (Franjevačke). Cjelovitosti poruke, pokraj pomenutih fotografija, doprinose i izloženi eksponati iz subotičkih crkava – procesijski plašt Marije Majke Crkve iz 2000. godine, te oltarnik antipedij iz 19. stoljeća, nebo iz 1896. godine, misnica iz 19. stoljeća i brojni parametri koji se koriste u služenju svete mise, a koji pripadaju riznici crkve sv. Roka.
VELIKI BROJ AUTORA: Prema riječima voditeljice slamarske sekcije HKPD »Matija Gubec«, Jozefine Skenderović, radovi u tehnici slame su birani iz fundusa ovog Društva, a njihov je izbor imao namjeru zastupiti što više autora. Također, izbor ovih slamarskih ostvarenja obuhvaća period rada Kolonije od 1987. do 2004. godine. Izabrana su 44 djela koja potpisuju sljedeće slamarke, ali i slamari: Kata Rogić, Ana Crnković, Đurđica Stantić, Emina Sarić, Ana Jaramazović, Kosovka Ivković Ivandekić, Rozalija Sarić, Marija Ivković Ivandekić, Kristina Kovačić, Marija Dulić, Marija Vojnić, Cilika Jaramazović, Jozefina Skenderović, Branka Dulić, Zoran Ivković Ivandekić, Cecilija Matoš, Ilona Vojnić Zelić, Anica Horvacki, Nedeljka Šarčević, Vera Bašić Palković, Marga Stipić, Jovanka Tadić, Antal Toldi, Biljana Remeš, Katarina Skenderović, Rozalija Tot Kiš, Đurđina Vidaković Hadnađ, Eržebet Virag, Eržebet Gubičak, Matilda Obradović, Eva Aroksalaši, Jelena Bedalov i Jelena Balzam.
Teme njihovih radova su različite – od sakralnih, preko pejzaža do običaja ili scena iz života na salašu. Svakako, smisaoni trud njihovih stvaralaca i uspješnost ovih radova jeste ono što ih, pokraj tehnike i tematskih okvira ove izložbe, povezuje i ujedinjuje.
Izložba je otvorena do 9. rujna a možete je pogledati svakog dana prije podne u terminu od 7 do 13 sati.
D. Bašić Palković
