Arhiv tekstova
Melanholična poezija Petra Preradovića
13. kolovoza 1872. godine rođen je u mjestu Pribram u Češkoj Vjekoslav Bastl, hrvatski arhitekt. Obrazovao se u Zagrebu i Beču. Djelovao je u Parizu, Pragu, Beču, Zagrebu, Ljubljani i Sarajevu stvarajući djela između moderne i secesije. Projektirao je u Zagrebu Etnografski muzej, zgradu Radija na Jelačićevu trgu, poslovno-stambenu zgradu na uglu Jelačićeva trga i Jurišićeve ulice, Kemijski laboratorija i fizikalni institut na Marulićevu trgu 20, Gradsku tržnicu na Dolcu, zgradu Hrvatskog radiše u ulici kneza Mislava, Ekonomsko-komercijalnu visoku školu u Zvonimirovoj. Radio je i na preoblikovanju pročelja i zvonika crkve svetog Petra u Vlaškoj ulici te župnu kuću uz crkvu te Središnji ured Hrvatskog radiše u Sarajevu. Umro je 3. rujna 1947. godine u Zagrebu.
14. kolovoza 1526. godine predali su se stanovnici Osijeka osmanlijskome sultanu Sulejmanu Zakonodavcu.
15. kolovoza 1575. godine rođen je na Pagu Bartol Kašić, isusovac, misionar, prevoditelj, leksikograf i gramatičar.
16. kolovoza 1289. godine rođen je u Dubrovniku Miho Klaić, vođa narodnoga preporoda Hrvata u Dalmaciji. Bio je profesor u zadarskoj gimnaziji te član i predsjednik Dalmatinskoga sabora i predstavnik u Carevinskom vijeću. Borio se za ujedinjenje Dalmacije i Banske Hrvatske. Osnovao je brojne zaklade i gospodarska društva, a jedan je od osnivača Matice dalmatinske.
18. kolovoza 1903. godine u Zagrebu je umro Fran Folnegović, hrvatski političar pravaške orijentacije i književnik te urednik raznih časopisa.
18. kolovoza 1872. godine umro je u Beču Petar Preradović, hrvatski književnik. Rođen je 19. ožujka 1818. godine u Grabrovnici kraj Đurđevca. Školovao se za vojna zanimanja u Bjelovaru i Bečkom Novom Mjestu, a službovao je u Milanu, Beču i Pešti do Glini i Temišvaru. Pjesme je pisao na njemačkom jeziku, no susret s Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim u Milanu potakao je u Preradovića rodoljubni zanos te je iznova naučio materinji jezik i počeo pisati pjesme na hrvatskome jeziku. Isprva je pisao budnice, a nakon niza obiteljskih tragedija, osamljuje se te piše melanholičnu poeziju. Mnoge su mu pjesme antologijske Mrtva ljubav, Miruj, miruj srce moje, Putnik, Jezik roda moga, Rodu o jeziku, a pjesma Zora puca, objavljena u prvom broju Zore dalmatinske, najavio je narodni preporod Hrvata u Dalmaciji. Pokopan je u Beču, a 1879. godine posmrtni ostaci preneseni u mirogojske arkade u Zagrebu.
18. kolovoza 1450. godine rođen je u Splitu Marko Marulić, hrvatski književnik, utemeljitelj hrvatskoga pjesništva
19. kolovoza 1930. godine umro je u Parizu Juraj Plančić, hrvatski slikar. Rođen je u Starom Gradu na Hvaru 22. listopada 1899. godine. Učio je za brijača, a kasnije je pohađao u Splitu Graditeljsko-zanatsku i umjetničku školu. Studira slikarstvo u Zagrebu, a usavršava se u Parizu. Najvažnija djela su slike Srdele, Predgrađe u Parizu, Ležeći akt, Žena u fotelji.
19. kolovoza 1910. godine umro je u Barceloni Janko Polić Kamov, hrvatski književnik. Golema talenta te precizna izričaja, koji pokazuje koliko je radio na sebi, nisu bili dovoljni da ga hrvatska publika i kritika prihvati; njegovo je djelo bilo sto godina na čekanju. Pisao je o tamnoj strani života – piše o asocijalnim pojavama na neobičan način; pisao je antipjesme, antidrame i antiromane. Rođen je 17. studenoga 1886. u Pećinama pokraj Sušaka. Istjerali su ga iz sušačke gimnazije te je nastavio školovanje u sjemeništu u Senju. Protjeran i odande, odlazi u Zagreb gdje ga zbog političkih aktivnosti zatvaraju. Bio je član putujuće glumačke družine, trgovački putnik te pred konac života novinar. Najvažnija djela su Psovka, Ištipana hartija, Tragedija mozgova, Na rođenoj grudi, Isušena kaljuža.
21. kolovoza 1910. godine rođen je Grgo Gamulin, teoretičar umjetnosti, osnivač nekoliko časopisa, urednik i pisac mnogih monografija o hrvatskim umjetnicima. Zalagao se za ravnomjeran razvoj hrvatskih zemalja te prometnu povezanost hrvatskih regija. U progonu hrvatskih intelektualaca nakon 1971. godine izbačen je sa Sveučilišta u Zagrebu. Umro je 1997. godine
21. kolovoza 1939. godine umro je u Zagrebu Branislav Dešković, hrvatski kipar. Rođen je 11. ožujka 1883. godine u Pučišćima na Braču. Školovao se u Veneciji i Beču. Stvorio je svega nekoliko djela, koja su antologijska i čuvaju se u Splitu, Washingtonu, Zagrebu i u Bolu na Braču u galeriji koja nosi njegovo ime. Radio je, većinom, u bronci i glini životinjske likove. Ljeto 1910. godine provodi u Sarajevu gdje se nadahnjuje starcima. Najvažnija djela su Tegleći konj, Odmor, Dva starca i Poprsje Turčina.
21. kolovoza 1940. godine umro je Iso Velikanović, hrvatski prevoditelj i leksikograf, pisac rječnika. Rođen je 1869. godine u Šidu. Preveo je na hrvatski jezik djelo Miguela de Cervantesa Saavedra, Bistri vitez Don Quijote od Manche te Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, Zločin i kazna, Lava Nikolajeviča Tolstoja Uskrsnuće, te djela Gogolja, Gončareva, Puškina, Mickiewicza, Sienkiewicza, Balzaca, Swifta, Tagorea, Goethea i drugi Sienkiewicza i mnogih drugih književnika. Prevodio je s ruskog, poljskog, engleskog, španjolskog, francuskog, češkog i njemačkoga jezika. Pisao je španjolske rječnike i slikovnice za djecu te uredio približno 300 knjiga. Pisao je i vlastita djela, eseje i komedije koje su izvođene na daskama HNK u Zagrebu, a nedavno su objavljene i njegove Srijemske priče. Najveća godišnja nagrada hrvatskih prevoditelja nosi naziv po njemu.
21. kolovoza 1991. godine počela je blokada vojarni JNA u Hrvatskoj. Pregovori s časnicima bili su, načelno, teški, no unutrašnja je struktura u vojarnama bila vrlo krhka te su se mnoge starješine predale. S dijelom vojnika i uz poštovanje života i osobne imovine, a negdje i s dijelom ratnoga materijala, povukli se iz Hrvatske.
