Likovna priča koja se uspješno razvija i traje
U okviru ovogodišnje proslave Dužijance u Subotici, u srijedu 17. kolovoza na salašu Paje Đuraševića otvoren je 9. saziv Međunarodne likovne kolonije koja nosi naziv po obližnjem Marijanskom svetištu – »Bunarić«.
Ovo tradicionalno okupljanje likovnih umjetnika koje ujedno predstavlja predzadnju u nizu od predviđenih 25 manifestacija ovogodišnjih subotičkih žetelačkih svečanosti organizirali su Organizacijski odbor »Dužijance 2005.« i Likovni odjel Hrvatskog kulturnog centra »Bunjevačko kolo«.
OTVORENJE KOLONIJE: Na svečanom otvorenju Kolonije nazočni su bili gradonačelnik Subotice Géza Kucsera, generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici Davor Vidiš, predsjednik tuzlanske podružnice HKD »Napredak« prof. dr. Juraj Novosel, potpredsjednik HNV-a Stipan Šimunov, predsjednik Organizacijskog odbora »Dužijanca 2005.« Grgo Kujundžić, te brojne ličnosti iz kulturnog i javnog života grada. Goste je pozdravio ravnatelj Likovnog odjela HKC »Bunjevačko kolo« Josip Horvat, nakon čega je uslijedio prigodan kulturno-umjetnički program u kojemu su sudjelovali Subotički tamburaški orkestar na čelu sa Stipanom Jaramazovićem, recitatorica i vokalna solistica Marija Jaramazović, vokalna solistica Antonija Piuković te na koncu članovi Folklornog i Tamburaškog odjela HKC »Bunjevačko kolo«.
Likovnu koloniju službeno je otvorila članica Izvršnog odbora HNV-a zadužena za kulturu Jelena Piuković, koja je, između ostalog, umjetnicima poručila: »Neka svaki vaš potez olovke ili kista bude nadahnut i prenesen na platno. Prenesite nam dio sebe, dio onoga što vidite i doživljavate oko sebe. Budite uistinu stvaraoci lijepoga!«.
BROJNI UMJETNICI IZ ZEMLJE I INOZEMSTVA: Ovogodišnji saziv Kolonije je u četiri dana svoga trajanja uspio okupiti 40 likovnih umjetnika iz zemlje i inozemstva. Stvarajući u prirodnom ambijentu ravničarskih pejzaža svoj prinos kontinuitetu i razvitku Kolonije ali i bogaćenju kulture grada Subotice, dali su članovi HKD »Napredak« iz Tuzle Željko Peštić i Vinko Lamešić, umjetnici iz Hrvatske – Biserka Vučković (Zagreb), Viktorija Abramović (Slavonski Brod), Drago Markelja (Đakovo) te predsjednik i član udruge slikara iz Slatine Josip Gribl i Đorđe Stanisavljević, potom gosti iz Olomouca u Češkoj – prof. Zdenek Kučera, Lenka Žampova i Irena Cakirpalosku, gosti iz Slovačke – Jozef Kajan, Milan Maček, Julijus Ciglan i Ljuba Marcinekova, umjetnici iz Mađarske – Đuro Šarkić stariji i Đuro Šarkić mlađi, likovni stvaraoci iz SiCG – Kristijan Sekulić (Novi Sad), Olga Rajković (Beograd), Josip Ago Skenderović (Pariz, Subotica), Vlajko Prekrajski (Subotica), György Boros (Subotica) te u većem ili manjem obujmu rada članovi Likovnog odjela – Kata Šetrov, Ružica Milutinović, Ildiko Slacki, Josipa Križanović, Ruža Tumbas, Ivan Šarčević, Hilda Vujković, Vita Radnić, Bela Melegi, Cilika Dulić Kasiba, Seleši Kata, Nedeljka Šarčević, Đurđica Orčić, Lajčo Vojnić Zelić, Marija David, Žužana V. Juhas, Geza Verebeš, Alojzije Kujundžić i Marta Šaršanski.
SPECIFIČNOSTI BUNARIĆKE KOLONIJE: Međunarodna je likovna kolonija »Bunarić« u razdoblju od svojih početaka 1997. godine nastojala izgraditi specifičan profil. Tako je i ove godine je pokraj 12 akademskih slikara ugostila i slikare amatere, koji se, iako bez akademske titule, već godinama i desetljećima uspješno predstavljaju putem ozbiljnih likovnih pothvata.
Stvaraocima je kroz izravan odnos s prirodom bila dana mogućnost oslikavanja inspirativne okolice, a s druge strane, Kolonija je kao tematski neopterećena, ostavila prostora i niz za slobodnih tematskih ostvarenja. Mnogi od sudionika svoja su platna oživljavali motivima ovog aleksandrovačkog salaša, okolnog pejzaža ili obližnjeg svetišta »Bunarić«, dok su pojedini autori rješenja pronalazili u temama i motivima koji nisu bili u svezi s vanjskim svijetom koji ih je tijekom boravka okruživao. Organizatori su slikarima, slijedeći prošlogodišnju praksu, i tijekom ovog saziva osigurali obilazak grada i upoznavanje sa znamenitostima i kulturnom baštinom Subotice. Drugog dana sudionici su tako obišli Franjevački samostan, katedralu sv. Terezije Avilske, pravoslavnu crkvu Svetog Vaznesenja Gospodnjeg te Gradsku kuću. U sklopu ovog obilaska posjetili su i dvije izložbe upriličene u okviru ovogodišnje Dužijance – »Euharistija u slici i slami« u Galeriji Likovnog susreta i izložbu radova XX. saziva Prve kolonije naive u tehnici slame postavljenu u vestibilu Gradske kuće. Također, trećeg dana Kolonije umjetnici su obišli turistički dio Palića te imali priliku stvarati potaknuti ljepotama ovog ravničarskog jezera.
Ovakva mobilnost odrazila se, moglo bi se reći posve pozitivno, na brojnost impresija i kreativnost, koje su slikari već pri prvim mogućnostima da dođu u kontakt sa svojim platnima i materijalom, prevodili u osobne univerzume likovnosti.
SUSRETANJA U RAZLIČITOSTI: Likovna kolonija kao poseban oblik umjetničkog djelovanja, nosi u sebi mogućnosti susretanja u različitosti i međusobnu nadogradnju umjetnika. I brojnost sudionika kolonije »Bunarić« plod je uzajamnih posjećivanja likovnih udruga i institucija ali i pojedinaca. Dojmovi slikara koji su prvi puta ovdje sudjelovali, a većina od njih imala je nimalo beznačajno iskustvo u ovakvom obliku stvaranja, smatra »Bunarić«, prije svega, oazom mira, a potom i točkom u kojom se susreću dobra organizacija, domaćinski duh i na kraju stimulativno radno ozračje. O tome svjedoči i konačni zbir – oko stotinu nastalih radova.
ZATVARANJE KOLONIJE: Kolonija je okončana u subotu 20. kolovoza kada je upriličeno i svečano zatvaranje. Uz izložbu novonastalih radova posjetitelji su mogli uživati i u drugim vrstama umjetnosti. Glazbeni pečat okončanju ove likovne manifestacije dali su članovi Subotičkog gudačkog kvarteta i Marija Jaramazović u pratnji tamburaša HKC »Bunjevačko kolo«, dok je za recitiranje poetske riječi u ovakvom sveopćem slavljenju umjetnosti bio zadužen Filip Čeliković.
Ovogodišnji saziv kolonije službeno je zatvorila ravnateljica Hrvatske čitaonice Katarina Čeliković, a na zatvaranju je pokraj brojnih gostiju bila nazočna i ministrica poljoprivrede u Vladi Republike Srbije Ivana Dulić-Marković. Katarina Čeliković je, govoreći među ostalim, o granicama Europe i povezivanju likovnih umjetnika unutar tako postavljenih zemljopisnih i političkih uvjeta, istaknula kako su na ovoj Koloniji granice trajno propusne za emocije, riječi, zvuk i boje. »Novi ljudi – nove slike – novi pogledi ipak nose autentičnost svoje sredine i naroda, a upravo u umjetnosti opstaje kultura određenog naroda. Dok se tzv. ‘vrata kolonije’ zatvaraju mi ih ipak ostavljamo trajno otvorenim i upućujemo poziv za sljedeću godinu«, optimistično je zaključila.
Deveti susret likovnjaka iz čak šest zemalja je završen. Priča o salašu na sjeveru Bačke, ali ne samo onakvom kao u pjesmi Zvonka Bogdana, nego o onome na kome se i kroz druženje stvaraju zanimljiva umjetnička djela, čuje se sada u svim onim zemljama u koje su se gostujući umjetnici vratili. A možda i šire… To će nam najbolje razotkriti sljedeći saziv, koji u sebi nosi i pomalo veću dozu odgovornosti – deseti je i jubilarni.
g