Arhiv tekstova
Digitalni život
Vratimo li se u prošlost, samo četiri desetljeća unatrag u sredinu šezdesetih godina prošloga stoljeća, i usporedimo tehnologiju ondašnjeg doba s današnjim »digitalnim boom-om«, uvidjet ćemo kako se radi o golemoj razlici u korist suvremene tehnološke znanosti.
Od izuma prvih strojeva pa sve do »nedavno« kontinuirano je rabljena analogna tehnologija, ali je u posljednjoj dekadi 20. stoljeća započela era »digitalizacije« koja sve više uzima maha i osvaja i najsiromašnije dijelove svijeta. »Globalno selo« je danas povezano i »bez žica«, a komunicira wireless…
SEDAMDESETE: Po mnogim analitičarima suvremene povijesti period između 1970-80. godine prošlog stoljeća bio je jedan od najboljih u cijelom vijeku opće modernizacije i razvitka čovječanstva. Četvrt stoljeća nakon najvećeg svjetskog rata, stvari su se konsolidirale u mnogim zemljama, znanost je uznapredovala i stvorene su brojne kapitalne stvari koje će pomoći napretku buduće tehnike.
Kao jedno od prvih »čuda«, govorimo isključivo o našim krajevima, pojavila se televizija u boji i poslije dugogodišnjeg »nerazlikovanja boja« na crno-bijelim prijamnicima, počela je masovna prodaja najnovijeg dostignuća tehnike. Usporedo s ovom novotarijom televizijske kuće su započele proširivati svoje programe i kanale, te se namjesto jednog jedinog kanala državne televizije moglo gledati još nekoliko različitih programa. U istom periodu, uz TV, uznapredovali su i ostali »kućanski strojevi«, prije svih perilice rublja, hladnjaci, štednjaci, usisavači i ostali neizbježni pomagači jednog suvremenog domaćinstva. Uz tehničku pomoć život je postao laganiji, a i dobro vrijeme i stabilan dinar donijeli su blagostanje velikoj većini.
OSAMDESETE: U drugoj polovici ovog perioda, negdje poslije 1986. godine, započinje revolucionarna era pojave video recoredera (snimača) i njihove skromnije inačice playera (reproduktora) unaprijed snimljenog programa (ponajviše filmova). Revolucionarni izum koji je omogućio gledanje novih filmova u kućnoj idili naslonjača ili još komfornijeg ležaja, gotovo je, u jednom trenutku, uništio cjelokupnu kino industriju. Opća pomama za video vrpcama donijela je i novo zanimanje (videotekar).
U sljedećim godinama, usporedo s razvojem TV tehnike, sve više maha uzima i razvitak photo i video aparature, koja s vremenom postaje sve pristupačnija i najširim masama. Pojavljuju se brojne varijante jeftinijih (komercijalnijih) photo aparata i kamera, i stara (teška) »artiljerija« polako gubi bitku s modernim inačicama.
DEVEDESETE: Posljednja dekada prošlog stoljeća donijela je mnoštvo novina koje su apsolutno zavladale našom svakodnevicom, oličenih u glavnom kontekstu sveopće digitalizacije življenja. Pojava računara u našim životima, ponajprije onih prvih jednostavnijih, a potom i PC generacije, izbrisala je gotovo cijelu stoljetnu analogiju oličenu u starim, dobrim pisaćim strojevima. Monitori su zavladali našom stvarnošću, jer danas se radi gledajući ekran, a poslije, u slobodnom vremenu, ponovno »buljimo« u ekran »kutije koja život znači«. Uz sveopći razvoj digitalnog boom-a, uslijedio je i revolucionarni izum bežičnog telefoniranja, tzv. mobilna telefonija. Od prvih glomaznih i preskupih aparata (u trenutku pojave na našim prostorima cijena priključivanja na mrežu je iznosila više od 10.000 DM), mobilna tehnologija danas je pristupačna svakom za zanemarivu cijenu ukljišivanja u sustav određenog operatera.
2000…: U godinama novog milenija u kojima danas živimo svakodnevni razvitak novih tehnologija više ne predstavlja nikakvo iznenađenje, jer brojni izumi naprosto su preplavili svjetsko tržište, dok se proizvođači utrkuju u borbi za prevlast među novim i starim kupcima tehničke i ostale robe. Sve je digitalizirano, od automobila do klima uređaja, a uz pomoć bankarskih kredita dostupno gotovo svima. Jer, digitalni život ima svoju cijenu… g
