Arhiv tekstova
Stanje dobro, ali moŽe i puno bolje
Hrvatska građanska inicijativa je stranka hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori, a sjedište joj je u Tivtu. Upravo ovih dana članovi, simpatizeri i glasači stranke obilježavaju tri godine postojanja i djelovanja na crnogorskoj političkoj sceni. Već od samoga početka, HGI je imala uspjeha na lokalnim izborima, a jedno je vrijeme u Tivtu bila jezičak na vagi, koji je odlučivao o vlasti i oporbi.
Za »Hrvatsku riječ« kraći intervju dao je Josip Nikolić, glasnogovornik Hrvatske građanske inicijative.
4Kada je i tko došao na ideju da se osnuje Hrvatska građanska inicijativa?
Hrvatska građanska inicijativa je klasična politička stranka koja upravo proslavlja svoju treću obljetnicu. Naime, prije tri godine, 24. kolovoza 2002. skupina građana, pretežito članova Hrvatskog kulturnog društva Tivat, donijela je odluku o osnutku političke stranke pod nazivom Hrvatska građanska inicijativa. To je prva stranka s hrvatskim predznakom na ovim prostorima nakon više od 60 godina, gdje je do Drugog svjetskog rata djelovala Hrvatska seljačka stranka, kao i mnoge hrvatske kulturne i sportske udruge.
4Gdje sve ima Hrvata u Crnoj Gori i otkuda oni potječu?
Hrvati su autohton narod na cijelom crnogorskom primorju sve do Bara i integralni su dio hrvatskog naroda. Ovdje su ostavili dubok trag u kulturnoj, graditeljskoj, pomorskoj, umjetničkoj, jezičnoj i drugim sferama života. Nakon obnovljenih kulturnih udruga, dulje vrijeme tinjala je i ideja o osnutku političke stranke s hrvatskim predznakom, kao potreba da se i na ovaj način štite, očuvaju i afirmiraju vrijednosti Hrvata.
4Kako funkcionira Hrvatska građanska inicijativa, u kakvim materijalnim okolnostima, ima li neophodne uvjete za rad?
Na lokalnim izborima u Tivtu 2002. godine Hrvatska građanska inicijativa je osvojila 4 mandata od ukupno 32 u Skupštini grada, a na izvanrednim izborima u travnju 2003. dobiva 6 vijećničkih mjesta, predsjednika i tajnika Skupštine. Na izborima za lokalnu vlast u Kotoru HGI je prvi puta sudjelovala i osvojila dva vijećnička mjesta. I sve to samo srcem, jer HGI nema niti jednog profesionalnog djelatnika, od imovine ima samo nekoliko starih računala, tekuće troškove pokriva jedino od primanja vijećničkih dodataka koji sada iznose 6 puta 50 eura mjesečno i koristi dio prostora Hrvatskog kulturnog društva. Taj je prostor pod ugovornim zakupom.
4Koji su ciljevi stranke?
Proklamirani ciljevi HGI definirani su u političkom programu, a ustrojstvo Statutom.
Sve što HGI za sebe (svoj narod) traži to i drugima priznaje. Najkraće, HGI se zalaže za stvaranje optimalnih uvjeta koji će omogućiti da Hrvati opstanu na ovim prostorima gdje je njihova milenijska tradicija (katedrala sv. Tripuna u Kotoru datira iz 908. godine). To je vrlo složen zadatak koji se u najkraćem sadrži u donošenju zakona o zaštiti prava nacionalnih manjina i etničkih skupina, autentično zastupstvo interesa Hrvata u Republičkom parlamentu iz redova političke stranke, normalizacija međususjedskih odnosa i stvaranje uvjeta suradnje s Republikom Hrvatskom gdje HGI mora biti most te suradnje, očuvanje kulturnog, etničkog i jezičnog identiteta te podizanje mediteranske tradicije na višu razinu, zalaganje za euroatlantske integracije i neovisnost Republike Crne Gore, zalaganje za afirmaciju civilnog, građanskog i socijalnog društva, otvorene tržišne ekonomije, skrb za stare osobe i mladež, afirmiranje sporta i kulture, borba protiv svih vidova ovisnosti…
4Ima li HGI takozvane prirodne koalicijske partnere?
HGI nema prirodnih koalicijskih partnera već svoju političku angažiranost određuje shodno stalnim analitičkim procjenama u pravcu postizanja najboljih rezultata iz svog političkog programa.
4Kako se, kroz povijest, kretao broj Hrvata na području današnje Crne Gore?
Na području Crne Gore broj Hrvata se mijenjao već prema povijesnim uvjetima, tako da je bilo perioda intenzivnijeg doseljavanja uglavnom uzrokovanih razvojem pomorstva, brodarstva i trgovine u uvjetima uređenih država (Mletačka Republika, Austrija) i to najviše iz Istre i Dalmacije, i nasuprot tomu iseljavanje za vrijeme ratova kao i asimilacija što je karakteristično za period od Drugog svjetskog rata, poglavito u posljednjih 15 godina. Primjera radi, u Općini Tivat Hrvati su bili zastupljeni s 95 posto, dok je taj postotak danas 25 posto. Na razini Republike Crne Gore taj broj je ispod 2 posto.
4Kakva je politička atmosfera u Crnoj Gori općenito? U posljednje vrijeme ponovno u medijima čitamo o sporadičnim incidentima s protuhrvatskim sadržajima. Koliko su oni ozbiljni?
Trenutačni položaj Hrvata u Crnoj Gori uvjetno se može ocijeniti kao zadovoljavajući s obzirom na posljednjih 15 godina karakterističnih po velikim tenzijama i emigraciji, a zapravo, on je nezadovoljavajući jer ne postoji zakonska regulativa zaštite nacionalnih manjina, odnos aktualne vlasti pozitivan je samo u deklarativnom smislu ali ne i u suštinskom: teško, sporo i samo djelomice se ostvaruju politički dogovori, isto se može reći i za nepoštivanje osnovnih ljudskih prava. Svjedoci smo verbalnih huliganskih nasrtaja na Hrvate kroz tobožnje navijačke strasti, izražene najpogrdnijim ratnohuškačkim i nacionalističkim pokličima u motoriziranim povorkama, koje u višesatnom obilasku kroz grad provociraju inače mirne i lojalne građane hrvatske nacionalnosti, a da pri tome državna tijela ignoriraju cijeli slučaj. HGI je više puta energično prosvjedovala, a kao odgovor policije dobila službeno priopćenje da se sve odvijalo u sportskom duhu. Pri tome nijedna politička stranka nije dala svoj komentar.
4Zbog čega u Hrvatskom nacionalnom vijeću Srbije i Crne Gore nema predstavnika Hrvata iz Crne Gore, budući da je još uvijek, bar u formalnom i međunarodnom smislu, riječ o jednoj državi? Ujedno, kakav je stav HGI spram zahtjeva za nezavisnost Crne Gore?
HGI se zalaže za međunarodno priznatu, nezavisnu i suverenu Republiku Crnu Goru, što će se riješiti putem referenduma iduće godine. Do razrješenja državno-pravnog statusa smatramo nepotrebnim aktivnu participaciju u Hrvatskom nacionalnom vijeću na razini trenutačne državne zajednice.
4Crna Gora je nedavno prihvatila snositi određeni iznos ratne odštete zbog razaranja Dubrovnika. Kako Vi to ocjenjujete?
Republika Crna Gora je nedavno platila Republici Hrvatskoj određeni iznos na ime ratnih razaranja, koja se u formalno-pravnom smislu još ne tretiraju kao ratna odšteta. HGI sa zadovoljstvom i odobravanjem gleda na ovu gestu Crne Gore u pravcu normalizacije odnosa i, nadamo se, budućih zajedničkih gospodarskih ulaganja, poglavito u turizmu i infrastrukturi. g
