Arhiv tekstova
Stvoreno je ozračje da se radi dobro
Lazo Vojnić Hajduk dugogodišnji je dužnosnik u hrvatskoj zajednici u Vojvodini. U organizaciju hrvatskih manifestacija uključio se još šezdesetih godina prošloga stoljeća, a u politiku je ušao početkom devedesetih godina, kao potpredsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. U jednoj od karakterističnih čistki, 1996. godine isključen je iz stranke. Bio je inicijator i nositelj projekta transformacije Kulturno-umjetničkog društva »Bunjevačko kolo« u Hrvatski kultruni centar »Bunjevačko kolo« 1993. godine. Jedan je od osnivača Hrvatskog narodnog saveza, koji je u godinama prije sloma Miloševićeva režima, kao i nakon toga, bio druga hrvatska stranka u Vojvodini.
U izvršnoj vlasti Općine Subotica obnašao je dužnost potpredsjednika Izvršnog odbora, no najpoznatiji je kao dugogodišnji predsjednik Organizacijskog odbora Dužijance. Od siječnja 2003. godine predsjednik je Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća. Važi za dobrog organizatora i pragmatičnog političara.
HR: Kako ocjenjujete rad Izvršnog odbora HNV-a, koji od travnja ove godine funkcionira u novom sastavu? Postoje li kvalitativni pomaci, iako je riječ o kratkom periodu unutar kojega su i godišnji odmori?
Nije prijeporno da HNV funkcionira, a to je znak da hrvatska zajednica ima svoj predstavnički organizacijski oblik koji je Zakonom naše domicilne države određen i stavljen nama Hrvatima na raspolaganje. Hrvatsko nacionalno vijeće je najviši organizacijski oblik, ono je sabor-skupština Hrvata u SiCG s vrlo ozbiljnom i odgovornom zadaćom. Na razini HNV-a donose se najvažnije odluke za našu zajednicu i one prezentiraju interese, potrebe i volju Hrvata u SiCG pred državnim tijelima, kako domicilne tako i matične države. Izvršni odbor HNV-a obnaša izvršnu funkciju, izvršno tijelo Vijeća sa zadaćom da predlaže i izvršava odluke od interesa za hrvatsku zajednicu, i od njega ovisi koliko će se Hrvati afirmirati na svim razinama u domicilnoj državi, matičnoj državi i državama u svijetu. Ocjena rada Izvršnog odbora HNV-a prije svega spada na Vijeće i čitavu našu zajednicu. No, ja mogu reći ono što možda mnogima nije dostupno, mogu dati određene informacije koje trebaju pridonijeti da svi koji to žele mogu dati prosudbu i mišljenje. Ovdje moram reći i to da je novom sastavu Izvršnog odbora HNV-a prethodio Izvršni odbor HNV-a koji je bio sputavan u radu od strane samog vrha rukovodstva Vijeća, a i u samom prethodnom sastavu Izvršnog odbora HNV-a postajali su članovi koji se nisu potrudili prihvatiti organizacijski i funkcionalni oblik izvršnog tijela Vijeća te je rad bio blokiran.
Kratak je period za dublju ocjenu rada sadašnjeg, novog Izvršnog odbora HNV-a, ali ne krijem svoje zadovoljstvo zbog kvalitetnih pomaka u rezultatima rada. Po mojem mišljenju, najvažnija stvar koju posebno ističem, to je da su stvoreni klima, ozračje i pozitivan naboj da se uradi najbolje moguće u svim sferama kojima se bavimo. Za ovo kratko vrijeme donijeli smo potrebna normativna akta za funkcioniranje i HNV-a i svih tijela Vijeća. U sferi kulture stvoreni su preduvjeti za prikupljanje informacija o stanju amaterizma u našoj zajednici, inicirana je izrada projektnih zadaća u sferi profesionalnih institucija kulture. Izrada velikog znanstveno-istraživačkog projekta »Društveni stavovi, vrijednosti i struktura ličnosti« je u punom tijeku. U informativnom području je učinjeno nekoliko vrlo važnih strateških koraka, kao što je pokretanje emisije na hrvatskom jeziku na Radio Bačkoj u Baču i napose pokretanje nakladničke djelatnosti u NIU »Hrvatska riječ« i pojava prve knjige iz produkcije profesionalne naklade u hrvatskoj zajednici u SiCG.
Izvršni odbor HNV-a je na adekvatan način priopćavao javnosti prosvjede u slučajevima kada je bilo potrebno staviti se na stranu obrane pojedinih članova naše zajednice i kada je brutalno napadan i čitav hrvatski narod. Izvršni odbor HNV-a je vrlo ozbiljno i sustavno prišao rješavanju strateških pitanja u sferi obrazovanja na hrvatskom jeziku. Velike su poteškoće pred nama ali zahvaljujući i velikoj želji da premostimo jaz koji je nastao u ovoj sferi i zbog apsolutno objektivnih i početničkih teškoća u stavljanju u funkciju školovanja na hrvatskom jeziku, siguran sam, u vrlo kratkom vremenu imat ćemo jasniju sliku, viziju i strategiju na koju se želimo osloniti. Činimo sve da naša djeca imaju mogućnost školovati se na svom materinjem jeziku od prvog razreda osnovne škole pa do završetka srednje škole.
Izvršni odbor HNV-a osigurao je i ljetovanje na moru djeci prvog i drugog razreda, svim učenicima u hrvatskim razredima, kao i onima koji izučavaju hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, ekskurziju u Kopački rit, nekoliko kraćih i manjih izleta i sudjelovanja u različitim radionicama u Republici Hrvatskoj. Izvršni odbor također nabavlja udžbenike i lektiru i prati logistiku i razvoj događanja u sferi obrazovanja na pokrajinskoj i republičkoj razini.
Izvršni odbor HNV-a održao je znatan broj sjednica, a o sadržaju i odlukama s tih sjednica javnost je bila informirana upravo preko »Hrvatske riječi«, pa sam uvjeren da su Vaši čitatelji dobro upoznati s radom IO HNV-a. Dakle, procjenjujem da je Izvršni odbor prebolio dječje bolesti i da ozbiljno radi svoj posao. Ocjenjujem da IO HNV-a ima sve preduvjete za dobar rad, a posebno svijest i odgovornost, pa sam uvjeren da će i rezultati biti ohrabrujući.
HR: Upravo u tom je periodu intenzivirano tzv. bunjevačko pitanje. Uvođenje tzv. bunjevačkog jezika u školu privremeno je zaustavljeno, ali se o problemima Bunjevačkog nacionalnog vijeća raspravljalo na Savjetu Vlade Republike Srbije za nacionalne manjine, podnesena je kaznena prijava protiv člana Hrvatskog nacionalnog vijeća Petra Kuntića za navodni govor mržnje, a u pojedinim su se medijima pojavili i napisi u kojima se negira pripadnost Bunjevaca hrvatskome narodu, gdje se išlo čak dotle da se cijeli narod implicite proglašava genocidnim. Što se iza toga krije i kako se HNV postavlja glede ovih problema?
Neopreznost i nesmotrenost nekih sada već bivših visokih dužnosnika HNV-a, učinila je to da nismo kao zajednica adekvatno reagirali na pojave u javnom životu koje se odnose na tzv. bunjevačko pitanje. Učinjeno je nekoliko retrogradnih koraka samovoljom pojedinaca. Radi se naime o tome da je Zakonom o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, a ja bih dodao površnim zakonom, ostavljena mogućnost formiranja nacionalnih vijeća i kod etničkih skupina koje sebe tako doživljavaju, a dio su jednog naroda koji živi u istoj državi u kojoj je taj isti narod sada nacionalna manjina. To je slučaj s Bunjevcima na sjeveru Bačke. Jedna skupina »vođa« iz redova te sredine, iskoristila je nedorečenost u Zakonu i formirala nacionalno vijeće. Dogodilo se to, da u SiCG jedan narod kao nacionalna manjina ima dva nacionalna vijeća. Ovo neprirodno stanje može se otkloniti samo korekcijom Zakona. Pokušaj uvođenja tzv. bunjevačkog jezika u škole je pravna posljedica koja proističe iz manjkavosti Zakona. Ovakvo stanje podržali su neki bivši visoki dužnosnici u HNV-u, a to je onda uzrokovalo niz posljedica. Nekom je izgleda jako stalo da slabi hrvatsku zajednicu u SiCG, pa na svaki način gura klipove u kotač. S jedne strane, jedna skupina »dušobrižnika« iz naše zajednice dogovorno daje ostavke na najvišim funkcijama u Hrvatskom nacionalnom vijeću. Tobože zbog nerada. Ne znam tko je taj koji treba raditi ako nisu to i oni koji su dali ostavke. S druge strane, podižu se tužbe protiv dužnosnika HNV-a i djelatnika NIU »Hrvatska riječ« i protiv predsjednika DSHV-a. I na kraju se u nekim medijima pojavljuje izjava kojom se implicira da je čitav hrvatski narod genocidan. Sve se to pojavljuje skoro u isto vrijeme. Pitam se, nisu li svi ti čimbenici u nekakvoj svezi, ili, je li moguće da se sve to slučajno događa. Meni je jako žao što se dio naših ljudi, koji su bili i prilici pridonijeti nešto za opće dobro, nije ponašao u stilu i na visini svojih zadaća i nisu uložili potreban napor i savladali prepreke na koje su naišli. Teško mi je razumjeti te ljude i način na koji su otišli. Neki to tumače tako da su oni imali nalogodavce, a neki takve poteze tumače kao neodgovornost i sebičnost. No, bilo kako bilo, ipak se nazire zaključak: što slabija hrvatska zajednica – to bolje. Kome to treba? U hrvatskoj zajednici u recentnoj povijesti bilo je ono – »što nama gore to bolje«, a to nas je unazadilo i stavilo na margine u svim sferama javnog života. Ja ne mogu podržati takvu politiku i takvo razmišljanje i zato protestiram protiv svih koji na takav način čine »uslugu« svom narodu. Podignute optužbe vidim kao način zastrašivanja od strane zaostalih nedemokratskih snaga u ovoj zemlji, koji su u sprezi s opstrukcijama koje se događaju unutar naše zajednice.
HR: U javnosti se pojavljuju mnogi samozvani stručnjaci, tumači i poznavatelji tzv. bunjevačkog pitanja. Na koji način treba odgovarati na takve prozivke?
Moji su preci došli u ove krajeve prije 350-400 godina. Porodica Vojnić je jedna od vrlo poznatih u ovim krajevima i jedna je od onih koja je imala snažan i kulturni i gospodarski utjecaj. Potječem, dakle, iz velike bunjevačke porodice za koju nikada nije bilo prijeporno jesu li Bunjevci ili bunjevački Hvati jedan narod ili ne. Sada se pojavila ponovno jedna skupina ljudi, već ne znam koji put u povijesti, koja unosi razdor u naš bunjevački narod i govori, zavodi i tumači nekakve nove tvorevine o nekakvim novim Bunjevcima čija je matična zemlja Srbija. U principu, nemam ništa protiv slobode mišljenja i nacionalnog opredjeljenja, ali svatko neka se opredjeljuje sam bez promidžbe i politiziranja. Mi, Bunjevci, koji smo velika grana na hrvatskome stablu, u suvremenim uvjetima života i sukladno europskim standardima želimo stati uz bok ostalim narodima s kojima živimo, sa svojom kulturom, stvaralaštvom, politikom i državnom upravom. Želimo svojim standardnim književnim jezikom školovati našu djecu i tako sačuvati svoje nacionalno biće i svoje korijene. Želimo naše običaje i vjeru sačuvati i prenijeti pokoljenjima, jer to je naša obveza i zadaća.
Ovo što se događa u javnosti glede tzv. bunjevačkog pitanja i istupa nekih od tumača o postojanju Bunjevaca s matičnom zemljom Srbijom je tužno, da ne upotrijebim i grublju riječ. Ovo pitanje se može riješiti samo novim zakonom o nacionalnim manjinama u SiCG, a svaka prepiska i polemika preko novina mislim da nema puno smisla. Ponovno podvlačim, Bunjevci ili bunjevački Hrvati su jedan narod a u SiCG jedna nacionalna manjina.
HR: Prije dva tjedna Izvršni odbor HNV-a raspoređivao je hrvatskim udrugama sredstva koja je hrvatskoj zajednici po natječaju dodijelilo Pokrajinsko tajništvo za upravu, propise i nacionalne manjine. Je li princip polovica linearno, polovica stimulativno – princip koji će i dalje vrijediti?
Financiranje hrvatskih udruga u sferi amaterizma, kao uostalom i kod svih nacionalnih zajednica u Vojvodini, provodi se, odlukom Izvršnog vijeća AP Vojvodine, putem natječaja kojega raspisuju određena tajništva Pokrajine. Udruge imaju dosta ozbiljne i velike zahtjeve, a Pokrajina izdvaja skroman iznos pa se onda događa veliki nesrazmjer između raspoloživih sredstava koje treba razdijeliti i onih sredstava koja su udruge tražile. S druge strane, postoji odluka Izvršnog vijeća APV da se svi zahtjevi prispjeli od udruga temeljem natječaja, dostave nacionalnom vijeću, od kojega se očekuje rang lista i način raspodjele određenih sredstava. Temeljem takve rang liste pokrajinska tajništva isplaćuju predviđena financijska sredstva podnositeljima zahtjeva. Ovakav način dodjele financijskih sredstava ustrojen je s namjerom da se na što adekvatniji način pokriju troškovi kod udruga, za koje se na najbolji način može odlučiti onaj tko je najbliže informacijama o radu pojedinih subjekata, a to je Vijeće. Smatram da financiranje mora biti stimulativno i interesno za hrvatsku zajednicu, a ne za puko preživljavanje. Naravno da postoje različiti modeli za raspodjelu, ali opredjeljenje Izvršnog odbora HNV-a za rečenim u pitanju, upravo ima tu nakanu: postupno priviknuti sve članove naših udruga da rad u amaterizmu mora imati globalne i detaljne planove, kao i strategiju koja oslikava hrvatske interese i odgovara na sva pitanja koja se očekuju od takvih aktivnosti. Također, sve udruge koje koriste sredstva iz natječaja, moraju se naviknuti da pišu i izvješća o utrošenim sredstvima.
HR: U tijeku je objedinjavanje nakladničke djelatnosti na hrvatskome jeziku. Zbog čega je bolje da se nakladnička djelatnost odvija sustavno i na jednome mjestu? I, znači li to da već postojeći nakladnici ne trebaju izdavati knjige?
Znakovit je naslov prve knjige u profesionalnom izdanju NIU »Hrvatska riječ« – »U izmučenim riječima« književnika Vojislava Sekelja. Ovaj naslov doživljavam naravno subjektivno i dovodim ga u vezu s ranijom knjigom istog autora »Rič fali«, te mislim kako je dobro što smo »organizirane« riječi počeli profesionalno »proizvoditi«. Hrvatska zajednica profesionaliziranjem nakladničke djelatnosti čini veliki korak u objedinjavanju snaga i financijske moći, što mora uroditi značajnom kvalitetom u nakladi. Objedinjavanje nakladničke djelatnosti unutar hrvatske zajednice u jednoj profesionalnoj ustanovi, govori o tome kako smo u toj sferi prerasli u racionalno i organizirano društvo sa sviješću o značaju tog saznanja. Mislim da je objedinjavanje nakladničke djelatnosti od neprocjenjive vrijednosti i volio bih da to tako shvate i razumiju i članovi naše zajednice i podrže ovu inicijativu Izvršnog odbora HNV-a.
Objedinjavanje nakladničke djelatnosti nema namjeru gasiti i omalovažavati nakladu onih koji smatraju da mogu sami autonomno vršiti tu djelatnost. Mi samo predlažemo, pružamo nove uvjete i upućujemo na opravdanost i profesionalnost u jednoj djelatnosti koja onda u takvom ozračju sigurno na primjeren način odgovara potrebama i naše zajednice. Postojeće naklade neka odluče same o daljnjoj svojoj sudbini. Izvršni odbor je spreman ući i podržati zajedničko nakladništvo ako je to obostrani interes.
Želim ovdje posebno podvući da će odluka Vijeća o usvajanju globalnog, detaljnog i prioritetnog nakladničkog programa, biti obvezujuća za sve one koji raspolažu proračunskim sredstvima, jer Vijeće je zadnja instanca koja proglašava interes i prioritet u našoj zajednici glede podrške i financiranja djelatnosti.
HR: Počela je nova školska godina. Što je HNV uradio glede upisa prvaša u odjele na hrvatskome jeziku?
Izvršni odbor HNV-a smatra da je upis djece u prve razrede hrvatskih odjela isključivo stvar roditelja i djece i dakako roditeljske svijesti i odgovornosti spram odgoja i školovanja svoje djece. Skrb o razvoju ispravne svijesti i njegovanja osjećaja pripadnosti hrvatskom narodu pripada svim hrvatskim institucijama, organizacijama i udrugama. Političke stranke i crkvene organizacije bi trebale za ovaj problem posebno imati razumijevanja. Izvršni odbor HNV-a ne želi izbjeći odgovornost u ovoj oblasti, pa zato čini korake putem svog člana zaduženog za obrazovanje i drugih radnih tijela u HNV-u da permanentno budu na terenu i u neposrednim kontaktima s ravnateljima, učiteljicama i roditeljima koordiniraju aktivnosti oko upisa.
HR: Jeste li zadovoljni učinkom kampanje upisa djece, koja se vodila proljetos i ljetos?
Smatram da se »kampanja« mora činiti na svim mjestima diljem Vojvodine, gdje žive Hrvati i to tijekom cijele godine. Hrvatska populacija u Vojvodini nije u takvom stanju da bi se putem nekakve kampanje, neposredno pred upis, mogli očekivati zadovoljavajući rezultati upisa. Rezultati upisa u prve razrede hrvatskih odjela su slika poimanja odgovornosti spram izvršenja svojih programa i strategijskih ciljeva, svih hrvatskih udruga, organizacija i institucija, naravno i Hrvatskog nacionalnog vijeća i Izvršnog odbora HNV-a. Ne mogu biti zadovoljan s učinjenim a pogotovo s aktivnostima koje čine hrvatske udruge diljem cijele Vojvodine. Pokraj folklora i folklornih turneja naše udruge bi morale staviti u funkciju i druge odrednice iz svojih statuta, koje upravo govore o jednoj drugoj dimenziju amaterskog djelovanja koje spada u temeljna polazišta za očuvanje nacionalnog identiteta. Izvršni odbor HNV-a priprema ozbiljnu obradu demografskih podataka u mjestima gdje žive Hrvati i temeljem dobivenih rezultata potkrijepit će nove i bolje pripremljene aktivnosti glede animiranja roditelja i djeca za upis u prve razrede hrvatskih odjeljenja.
HR: Ima li kakvih problema tehničke prirode, glede udžbenika, nastavnog kadra itd.?
Moram priznati, da je bilo dosta lutanja glede rješavanja jednog od temeljnih pitanja školovanja na hrvatskom jeziku, a to je pitanje udžbenika. Mi smo to rješavali, ja bih rekao, linijom manjeg otpora, uvozom udžbenika iz Republike Hrvatske, ali takav način povlači za sobom druge probleme koji nam onda otežavaju čitavu situaciju. Sada smo čini mi se već vrlo blizu pravom načinu rješavanja pitanja udžbenika a to je prijevod i dopuna udžbenika s elementima nacionalne kulture, koje je odobrilo Ministarstvo prosvjete Republike Srbije, s jedne strane, a s druge strane to pitanje možemo rješavati i djelomičnim uvozom iz matične države. Ove godine imali smo veliko razumijevanje i pomoć u rješavanju problema udžbenika od strane generalnog konzula Republike Hrvatske u Subotici Davora Vidiša i uz maksimalnu podršku riješili smo onu fazu, koja se odnosi na uvoz udžbenika za hrvatske odjele u osnovnim školama. Izvršni odbor HNV-a aktivno prati ovu problematiku i ulaže napore da se što je prije moguće izrade potrebni planovi i programi pojedinih predmeta, kao i da se izvrše prijevodi udžbenika odobrenih od Ministarstva u Republici Srbiji i dopune temeljem Zakona, s elementima hrvatske povijesti i kulture, interesantnim i bitnim za Hrvate u Vojvodini. Upravo se nalazi u tisku prijevod jednog udžbenika s dopunom, koji će biti u uporabi već ove godine. Sa zadovoljstvom konstatiram da će svi učenici u hrvatskim odjelima imati adekvatne udžbenike za ovu godinu i da će im biti na vrijeme uručeni.
HR: Jedna od proljetošnjih odluka Izvršnog odbora HNV-a bila je i inicijativa da rad i zgrada Zavičajne galerije dr. Vinka Perčića bude pod ovlastima HNV-a. Kako se razvija ta inicijativa?
O ovom projektu bilo je već nekoliko puta riječi u javnosti. Da nije bilo opstruiranja ove ideje od strane bivših visokih dužnosnika HNV-a, sigurno bismo bili nekoliko koraka dalje. Izvršni odbor HNV-a donio je niz odluka po kojima više nije prijeporno treba li takav pothvat ili ne, nego je samo problem kako dinamizirati potrebne radnje da ne bi došlo do zastoja tada i tamo gdje to nije potrebno. Konačno smo postigli suglasnost u čitavoj zajednici o sadržaju novog projekta »Galerija dr. Vinko Perčić«. U lokalnoj samoupravi, u čijim je ovlastima razrješenje upravljanje i vlasništvo nad objektom koji je predmet projekta, dobivena je suglasnost za sređivanje i prikupljanje potrebne dokumentacije za pripremu i izradu idejnog projekta. Ovdje moram reći, kako ne bi bilo zabune, Izvršni odbor HNV-a i Vijeće naravno poštuju volju donatora dr. Vinka Perčića i naša ideja ide u tom pravcu da se apsolutno sačuva zavičajna galerija onako kako ju je dr. Perčić zamislio. Naša je želja da ostali postojeći prostori u toj zgradi budu ispunjeni sadržajima koji će korespondirati sa zavičajnom galerijom, a posebno s voljom ostavitelja tog objekta. Taj objekt obnovljen i dobro osmišljen mora biti reprezentativan za našu zajednicu. U Izvršnom odboru HNV-a se tako razmišlja. U tijeku je građevinsko snimanje postojećih prostorija i same zgrade, nakon čega će uslijediti definiranje projektne zadaće i predlaganje mogućih sadržaja u cijelom objektu uvažavajući sve ograde koje nameće legator, Zavod za zaštitu spomenika kulture, urbanistički planovi, Općina i sve ostalo.
HR: Bili ste nazočni snimanju prve radio emisije na hrvatskome jeziku u bačkome Podunavlju. Izvršni odbor HNV-a je podupro i HKPD »Dukat« Vajska-Bođani, koje je i realizator toga projekta. Koliki je značaj za hrvatsku zajednicu pokretanje emisije »Zvuci bačke ravnice« na Radio Bačkoj?
Volio bih da se ovako nešto često događa u našoj zajednici. Takvi potezi imaju neprocjenjivu vrijednost. To je veliki i hrabar pothvat.
Hrvatska zajednica je hendikepirana u informativnom polju iz više razloga. Otvaranje, odnosno pokretanje emisije na hrvatskom jeziku »Zvuci bačke ravnice« na Radio Bačkoj u Baču ima kulturološku, političku i nacionalnu dimenziju u pozitivnom smislu i otvara vrata novom načinu komuniciranja u hrvatskoj zajednici na demokratskim temeljima. Europski standardi polako koračaju i na našem tlu i nadam se da će tako biti i dalje. Hrvati u Podunavlju novom emisijom na radiju dobili su poticaj i ohrabrenje te sada mirno mogu slušati svoj materinji jezik u javnoj uporabi. Članovima redakcije želim puno mudrosti i strpljenja kako bi emisija zadovoljila dio potreba Hrvata u toj regiji. Izvršni odbor HNV-a podržava i hrabri redakciju i vrlo brzo ćemo naći načina da se i financijski pomogne i olakša rad pionirima velikog i hrabrog poduhvata.
HR: Kada će se održati iduća sjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća i zna li se s kojim točkama dnevnoga reda?
Izvršni odbor HNV-a je održao nekoliko svojih sjednica poslije zasjedanja Vijeća i ima pripravljeno niz zaključaka i odluka koje moraju ići na Vijeće na raspravu i konačnu odluku. To su pitanja iz oblasti informiranja: usvajanje programa nakladničke djelatnosti hrvatske zajednice, uređivačka politika Programa na hrvatskom jeziku na Radio Subotici, rješavanje statusa redakcije na Radio Subotici uopće, potpora drugim aktivnostima u sferi informiranja. Zatim, treba donijeti nekoliko strateških odluka u sferi obrazovanja i programskih opredjeljenja u oblasti školovanja na hrvatskom jeziku i uporabe hrvatskog jezika u javnim institucijama. U sferi kulture će biti informacija o raspodjeli financijskih sredstava iz pokrajinskog proračuna, odluke i informacije o imovinsko pravnim poslovima kod nekih naših udruga i donošenje odluke o standardizaciji izviješća i ostalih pisanih dokumenata od interesa za cijelu zajednicu i odluka o načinu arhiviranja takvih dokumenata.
g
