Arhiv tekstova
Osam edicija čuva identitet
BAŠTINA: U ovoj ediciji sustavno će se izučavati, obrađivati i tiskati ona književna djela koja su neophodna za provođenje školskih programa, tijekom izučavanja jezika i književnosti u osnovnim i srednjim školama na hrvatskom jeziku u SiCG, u doglednoj budućnostI, nadajmo se, i na Kroatističkoj katedri. Izbor djela (napose, njihova periodizacija) obuhvatit će sve relevantne i potrebne naslove za razumijevanje pisanog stvaralaštva tzv. Budimskoga kruga, te naše franjevačke kršćanske elite koja je u teškim uvjetima s kraja 17. i tijekom 18. st. čuvala osjećaj vezanosti za hrvatsku zajednicu1, preko razdoblja ilirizma i preporodnog pokreta Ivana Antunovića, nadalje, razdoblja koji je potom uslijedio između dva svjetska rata, do suvremenih djela, druge polovice 20. stoljeća, Subotičkoga književnoga kruga i drugih hrvatskih središta, kako bi bilo obuhvaćeno cjelokupno bogatstvo književnog stvaralaštva Srijema, književnih ostvarenja Šokaca, Hrvata u Boki Kotorskoj i druga – ukratko svih Hrvata ovoga podneblja2. Zadaća ove edicije je, među ostalim, dijakronijska i sinkronijska uspostava kako hrvatske umjetničke, pisane književnosti u Podunavlju, tako i usmene književnosti što je nastala u ikavskom idiomu, kao jednom od hrvatskih govora ovoga podneblja.
Prototipom ove edicije mogu se smatrati »Izabrane pjesme« Ante Sekulića (djelo ostvareno nesebičnom potporom Instituta »Ivan Antunović« iz Subotice i njegova pročelnika dr. Andrije Kopilovića), kao i kapitalno djelo istoga autora »Rječnik bačkih Hrvata« koje će se tijekom listopada pojaviti u zajedničkom izdanju zagrebačkog Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Instituta »Ivan Antunović«. U ovoj ediciji, ponajprije, treba biti tiskana sveobuhvatna »Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata« dr. Matije Evetovića, u svakom pogledu iznimno značajno djelo3 koje i te kako može pomoći razumijevanju naslijeđa što smo ga sobom ponijeli, onoga što smo ga ovdje stekli i još ga stječemo, te u pokušaju rasvjetljavanja položaja bunjevačko-šokačke grane hrvatskog naroda u okruženju drugih nacionalnih skupina.
U ovoj ediciji trebaju biti tiskana sabrana, odnosno, izabrana djela Matije Poljakovića, Balinta Vujkova, Ante Jakšića, Alekse Kokića, Josipa Andrića, Ive Prćića, st., Jakova Kopilovića, Lazara Merkovića, Ivana Pančića i drugih hrvatskih pisaca.
SUVREMENA PROZA: Hrvatska zajednica u Podunavlju, makar je brojčano mala, iznjedrila je razmjerno mnogo pisaca što pripovijetkom i romanom nastoje zabilježiit mijene unutar nje i iskušenja kojima je izložena, prikazujući pojedinačna stradanja i potrese u obitelji. Uz vrsne pripovjedače i dramske pisce, od 1875. do početka 21. stoljeća, napisano je čak 65 romana što je uistinu presedan, a među romanopiscima ima i onih koji su osvojili ne samo zapažena priznanja stručne kritike, nego i respektabilne književne nagrade (Petko Vojnić Purčar i dr.). Stoga je poticanje i njegovanje suvremenog proznog iskaza važna zadaća kojom se ponajprije sebi, književno-jezičnom stilizacijom pružaju takva umjetnička djela, koja mogu pomoći u razumijevanju navlastitih procesa što se zbivaju unutar ovdašnje hrvatske zajednice, a s druge strane, također i onima izvan nas, sa kojima živimo, kako bi nas mogli bolje upoznati i možda razumjeti. Od naročitog je značaja što je suvremeno prozno stvaralaštvo već sada otvorilo put »ubaštinjenja« u matičnu književnost4, proces koji treba biti potpomagan i kolikogod je moguće potican, pa i usmjeravan iz ovdašnje hrvatske zajednice5.
SUVREMENA POEZIJA: Kroz dugi niz godina, i više razdoblja, poezija što su je pisali Hrvati u Podunavlju preko svake mjere duguje epsko-lirskoj, deseteračkoj predaji, unatoč tome, početkom druge polovice 20. stoljeća, tada mladi pjesnici poput Lazar Merkovića, Jasne Melvinger i dr. uspjeli su načiniti odlučan zaokret oglasivši se za nas posve novim, drugačijim pjevanjem, slijedom europskog senzibiliteta, što se očitovao u ovladavanju stilsko-jezičnim iskazom svoga vremena, ali gotovo istodobno i u prostoru do tada nedovoljno istražene i nepotrošene poetike dijalektalne, ikavske leksike, kojom se prvi oglasio Ivan Pančić, a potom Vojislav Sekelj, Milovan Miković i Tomislav Žigmanov, nadalje pjesnici navlastite urbane poetike poput Zvonka Sarića i dr.
MONOGRAFIJE: U ovoj ediciji njegovala bi se djela usredotočenoga, ali i iscrpnoga prikazivanja pojedinih problema, ličnosti, događaja ili razdoblja, nadalje kulturnih i kulturno-umjetničkih društava, zaklada, športskih klubova i drugih udruga od značaja za povijest Hrvata u Podunavlju, čemu u pravilu prethodi istraživački, ili i istraživačko-znanstveni rad, zbog čega monografije spadaju među značajna, tražena i rado čitana djela bez kojih se ne bi mogao zamisliti dalji razvitak zajednice6.
KRONOLOGIJA: Povijesni korijeni kronike, kao književnog roda gube se u biblijskim predajama o nastanku i razvitku ljudske zajednice. Kronologija, pak, kao pomoćna historijska disciplina nije tek puki prikaz vremenskog slijeda, već pridonosi razjašnjavanju pojedinih povijesnih razdoblja, datuma, događaja, ličnosti, dokumenta i dr., te stoga ima svoje mjesto, među već pobrojanim edicijama »Hrvatske riječi«. Ovdje, prije svega imamo na umu oko 40 tisuća kartica Lazara Merkovića, kojima je obuhvatio nezaobilazne datume, ljude i pojave što su obilježili ovo podneblje i Hrvate u njemu, ali i druge narode s kojima živimo, kao građu koja, sama po sebi, zaslužuje našu pozornost i tiskanje – te kao vrelo, poticaj i izazov za dalja izučavanja.
SVJEDOČANSTVA: Ova je edicija zamišljena, nadasve, kao prostor za publicistička djela, u njoj bi se tekstovima biranim iz dnevnih, tjednih ili periodičnih tiskovina, objavljivali oni radovi što su nastali u dosluhu sa suvremenošću kakva ona jest. Tekstovi, dakle, naglašena angažmana i opredijeljeni, ali, razvidno obilježeni književno-političkom idejom i nakanom, koje, među ostalim, odlikuju analitičnost, argumentiranost i zanimljiv stil. Rukopis za ovu ediciju »Hrvatske riječi« pod naslovom »I nakon desetljeća isto…« ponudio je Milivoj Prćić, uistinu to su njegove kolumne objavljivane u dvotjedniku »Žig« (1995. -1996.), a doimaju se kao da su pisane – danas.
TINTILINIĆ – KNJIŽEVNOST ZA DJECU I MLADE: U ovoj ediciji tiskat će se književnost za djecu, literarna djela koja su po svome sadržaju i jezičnoj strukturi pristupačna djeci. Ovisno o uzrastu, djela tiskana u ovoj ediciji dijele se u dvije skupine; za djecu uzrasta do sedam godina i za djecu stariju od sedam godina, zaključno sa dobnom skupinom do 14-15 godina. U ovoj ediciji, prvo će biti tiskani igrokazi Pavla Bačića, ali su u pripremi i druga djela.
AUDIO I VIDEO ZAPISI: Jedan dio izdanja u većini edicija, bit će praćen i audio i video zapisima.
ČASOPIS ZA KNJIŽEVNOST, UMJETNOST I KRITIKU: Postojanje književnog časopisa na hrvatskom jeziku, koji će brižno njegovati hrvatski književni jezik, suvremenu književno-jezičnu i jezično-estetičku stilizaciju, kao i književnu kritiku, koja sustavno treba valorizirati ova nastojanja, danas je najmanje stvar nekakvoga prestiža – u stilu; ako časopis imaju drugi, imajmo ga i mi – nego je stvar potrebe! Časopis, nadalje, otvara mogućnost uspostave vertikalno-horizontalnog književnog kontinuiteta od dalekih povijesnih prostranstava do naših dana, te nužnost dijakronijsko-sinkronijskog istra-živanja i spoznaje starog-novog, osobito književno-jezičnog, nadalje književno-estetskog i književno-kritičkog, te književno-teorijskog prostora7. U časopisu se, također, nužno trebaju susretati iskustvo suvremenih pisca, možda već i zaokružena opusa, s onim iskustvom koje nastaje tijekom prvih književnih ogleda, kada se uspostavlja ona napetosti što nužno slijedi iza privida nad ovladanim jezikom u književnom djelu, i djelom samim, i žestine produkcije u nastanku, koja krči sebi put prema književnosti, upravo u času kada postaje, jer već jeste, književnost. U časopisu, među ostalim, trebaju biti objedinjena književna, urednička i nakladnička iskustva što smo ih stjecali od »Bunjevačkog kola« preko »Klasja naših ravni« do »Rukoveti«, ali i onih, često bolnih i razočaravajućih iskustva stečenih od vremena obnovljenoga tečaja »Klasja naših ravni«.
g
