Arhiv tekstova
U slavu slavne prošlosti
Po dvanaesti je put 1. rujna obilježen kao Dan grada Subotice u znak sjećanja na 1. rujna 1779. godine kada je carica Marija Terezija uručila subotičkom građanstvu povelju Slobodnog kraljevskog grada. Središnja je svečanost otpočela dizanjem zastave ispred Gradske kuće, a skupa su ju podigli predsjednik Općine i predsjednik Skupštine Općine, Géza Kucsera i Saša Vučinić. Održana je potom i svečana sjednica Skupštine Općine u nazočnosti vijećnika, brojnih gostiju, te dosadašnjih dobitnika najvećih općinskih priznanja i zvanja. Kucsera i Vučinić su tom prigodom uručili dvojici Subotičana zvanje Počasnog građanina, te je njih petero primilo priznanja Pro urbe.
SVEČANA SJEDNICA: Svečanu je sjednicu otvorio predsjednik Skupštine Općine Saša Vučinić koji se u svojemu govoru osvrnuo na rezultate jednogodišnjeg mandata aktualne gradske vlasti. Kao uspjehe naveo je renoviranje Reichl palače, ustanovljenje Direkcije za igradnju, formiranje Omladinskog centra Fokus, intenzivirano prikupljanje sredstava za rekonstrukciju Narodnog kazališta, proces plinofikacije koji je skoro u potpunosti završen u samom gradu, osiguravanje sredstava za izgradnju prečistača otpadnih voda, formiranje Fonda za razvoj gospodarstva i drugo. Govorio je i o poteškoćama tranzicije, te se osvrnuo na nedavno bačenu bombu na kuću predsjednika SVM-a Józsefa Kasze ističući kako će taj pokušaj izazivanja nemira proći neuspješno u ovome gradu.
»Veliki je zadatak pred nama, kako naše različitosti ne bismo stavljali u prvi plan i u njima ne nalazili povode za beskorisne sukobe. Potrebno je puno mudrosti i strpljenja pa da na najbolji način postavimo naše stavove naspram problema s kojima se naš grad suočava. Rješavanje problema mora biti jedini cilj svih vijećnika, bili oni na oporbenoj ili na vladajućoj strani. Mora se uspostaviti partnerski odnos. Jedino će na taj način naše različitosti od skupštine napraviti tržište ideja, a ne izvorište zbunjenosti i apatije naših sugrađana«, rekao je između ostalog Saša Vučinić. U svojemu govoru predsjednik Općine Géza Kucsera također se osvrnuo na jednogodišnje rezultate lokalne samouprave, te na prošlotjedni teroristički čin u Subotici.
»Dio danih obećanja smo ispunili, ali trajno nesređeni odnosi u državi i danas predstavljaju veoma ozbiljne zapreke za brže i vidljivije promjene. Decentralizacija zemlje je samo djelomično provedena, novom suvremenom ustavu se još uvijek možemo samo nadati, a vraćanje imovine općinama nije ni započeto. Žalosno je i to da se neke, kako naše tako i pokrajinske odluke, od strane republičkih vlasti ne uvažavaju, kao što je na primjer osnivanje Učiteljskog fakulteta u Subotici. Žalosno je i to da se ponovno javljaju zagovornici netrpeljivosti, nacionalizma i nasilja. Naši sugrađani još uvijek ne mogu reći kako su potpuno sigurni. Pucnjave u centru grada, bacanje ručne bombe i učestale tuče govore o tome da nam je mnogo toga činiti. Pa ipak, pokraj svih tih činjenica možemo se pohvaliti i rezultatima rada«, rekao je na svečanoj sjednici Skupštine općine predsjednik Općine Géza Kucsera.
Govor je istom prigodom održao i gost proslave Dana grada, predsjednik Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine Bojan Kostreš, osvrnuvši se također na incident u Subotici te na aktualnu situaciju u društvu.
»Republika Srbija i naše društvo nalaze se danas na prekretnici. Ili ćemo krenuti putem Europe, ili ćemo se vratiti sunovratu miloševićevsko-šešeljevske politike i ideologije. Kojim ćemo putem krenuti ovisi od nas i naših sposobnosti da nametnemo vlastito mišljenje. Subotica je Vojvodina u malom. Oduvijek je bila grad tolerancije, grad multikulturalnosti, multinacionalnosti, i multilingvalnosti. I oduvijek je bila jedan od najurbanijih gradova na našim prostorima. Zbog toga je logično da ona bude naš saveznik na putu prema Europi. Nažalost, i u Subotici se dešavaju nemili događaji«, rekao je između ostalog predsjednik Skupštine APV Bojan Kostreš.
POČASNI GRAĐANI: Nakon svečanih govora priređen je prigodan kulturno-umjetnički program, te su zatim, po deseti put, uručene najveće općinske nagrade, zvanja Počasnog građanina i priznanja Pro urbe.
Ovogodišnji Počasni građani Subotice su skladatelj Kornelije Kovač, te diplomirani pravnik i vrhunski sportaš Josip Gabrić.
Kornelije Kovač sa svojim je kompozicijama popularne glazbe sudjelovao na festivalima diljem bivše Jugoslavije i Europe i osvojio brojne nagrade. Bio je član legendarnih Indexa, a potom je formirao i svoju Korni grupu. Skladatelj je i filmske glazbe, a taj je rad ovjenčao i prestižnim nagradama na Pulskom filmskom festivalu. Izdao je četiri albuma instrumentalne glazbe, a posljednjih se godina posvetio kazališnoj i filmskoj glazbi.
Diplomirani pravnik Josip Gabrić svoj je život obogatio i brojnim natjecanjima u stolnom tenisu, kako u zemlji tako i u inozemstvu, a igrao je i za državnu reprezentaciju Jugoslavije. Osvojio je brojna priznanja, među kojima trinaest titula državnog prvaka Jugoslavije i dvanaest naslova u Srbiji. Po završetku sportske karijere nastavio je raditi kao trener Spartaka. I danas aktivno sudjeluje u društvenom i političkom životu grada. U DSHV-u je od njegova utemeljenja, a danas je jedan od potpredsjednika ove političke stranke.
Kornelije Kovač se prikladnim govorom zahvalio na uručenom zvanju, te je najavio kako će u prosincu ove godine u Velikoj vijećnici Gradske kuće održati koncert i tako se odužiti za dobiveno priznanje.
»Gdje god da sam se našao, ako ne fizički onda bar u mislima i svojoj glazbi uvijek sam se vraćao ovdje. Mnogo svojih skladbi, ne izravno, već neizravno posvetio sam i ravnici i Subotici«, rekao je između ostalog Kovač.
Josip Gabrić se za isto zvanje javno zahvalio Demokratskom savezu Hrvata u Vojvodini i Hrvatskom nacionalnom vijeću koji su ga predložili za tu nagradu, te općinskim tijelima na potvrdi.
»Postignute rezultate u javnom, sportskom i političkom životu ostvario sam isključivo radom i zalaganjem. Ovom prilikom želim istaknuti kako mi je osjećaj pripadnosti svojemu gradu, Subotici, bila zvijezda vodilja u svim tim pobjedama. Želio sam dokazati veliku tradiciju moga grada koji je ranije bio u istoj ravni s Bečom i Budimpeštom, i koji je dao veliki doprinos znanosti, kulturi i sportu, unatoč zaprekama koje su se tijekom povijesti pojavljivale«, kazao je na svečanoj sjednici Počasni građanin Josip Gabrić.
PRIZNANJA PRO URBE: Ovogodišnji dobitnici priznanja Pro urbe su: diplomirani pravnik i pravni povjesničar dr. Slaven Bačić, gospodarstvenik Milorad Bucalo, redatelj György Hernyák, profesorica dr. éva Hózsa i fotograf Augustin Juriga.
Dr. Slaven Bačić je i svoju doktorsku disertaciju posvetio svom rodnom gradu – »Povjerenstveni statuti Subotice, Sombora i Novog Sada«. Dobitnik je i nagrade »dr. Ferenc Bodrogvári« za nakladničku djelatnost u 1998. godini. Glavni je urednik Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. Napisao je više od četrdeset znanstvenih i stručnih radova koji su objavljeni u zemlji i inozemstvu.
Milorad Bucalo je bogato gospodarsko iskustvo sticao u inozemstvu, te se nakon dvadeset godina rada i usavršavanja u mnogim zemljama vraća u rodni grad i započinje afirmaciju privatnog poduzetništva udruživši investicijski kapital s proizvodnom tvrtkom obitelji Vujić.
Za vrijeme skoro dvadesetogodišnje kazališne djelatnosti György Hernyák je režirao više od 30 predstava. Osvojio je brojna priznanja i nagrade u zemlji i inozemstvu. Svoje bogato kazališno iskustvo koristi i kao profesor na Umjetničkoj akademiji u Novom Sadu.
Profesorica njemačkog jezika i književnosti éva Hózsa radi na Katedri za mađarski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, te predaje na subotičkom Odjelu Učiteljskog fakulteta u Somboru. Objavljivala je eseje, studije, monografije i kritike.
Poznati subotički fotograf i dizajner Augustin Juriga svoj je rad otpočeo kao sportski reporter, a potom je uslijedio niz izložbi i nagrada. Također je dobitnik nagrade »dr. Ferenc Bodrogvári«, zatim priznanja Zavoda za zaštitu spomenika kulture Vojvodine, te drugih priznanja. Njegove fotografije i ilustracije krase knjige nekoliko subotičkih književnika i povjesničara. Imao je brojne zasebne izložbe u zemlji i inozemstvu, a nedavno i jednu u okviru ovogodišnjeg programa obilježavanja Dana grada.
g
