Arhiv tekstova
Istra u vrijeme Bachovoga apsolutizma
Premda je ukidanjem Mletačke Republike (1797.) Istra postala jedna upravna cjelina, razlike između komunalnoga sustava u priobalju i feudalnoga sustava u kontinentalnome dijelu Istre bile su znatne.
Seljaci su u priobalnom dijelu bili u kolonatskome odnosu – koloni su obrađivali zemlju koju su uzeli u najam, no za razliku od kmetova u kontinentalnome dijelu Istre, nisu bili podložni vlasniku zemlje – feudalac je kmetovima, prvenstveno, bio sudac. Koloni su bili osobno slobodni, nisu išli na tlaku, podavanja su plaćali većim dijelom u novcu, a sudio im je, kao i građanima i plemićima komune, gradski sudac.
U Istri su živjeli Hrvati, Slovenci i Talijani. Hrvati su uglavnom bili koloni te sitni ili srednji zemljoposjednici, a u kontinentalnome dijelu Istre kmetovi. Talijani su uglavnom bili trgovci i obrtnici, zemljoposjednici i činovnici. Živjeli su u gradovima.
Za vrijeme Bachovoga apsolutizma širenje se hrvatskih ideja usporilo – husari su provodili germanizaciju, ali i stvarali uvjete za brži gospodarski razvitak Istre. U Rijeci je djelovao Fran Kurelac, jezikoslovac, koji je učenike odgajao u rodoljubnome duhu i koji su kasnijih godina bili aktivni istarski preporoditelji. U sjemeništu u Gorici bogoslovi su čitali hrvatske knjige, a u »Jadranskome Slavjanu«, časopisu koji je izlazio u Trstu, tiskali su se članci na hrvatskome jeziku. U Trstu je počeo i rad Juraja Dobrile, koji je 1854. godine objavio molitvenik Otče budi volja Tvoja. Kada je 1858. godine imenovan porečko-pulskim biskupom njegova se djelatnost, osim pastirske, proširila i na politiku, gospodarstvo i školstvo. Njegov najbliži suradnik bio je Franjo Feretić, svećenik s Krka. g
