Arhiv tekstova
Doručak
Prema brojnim svjetskim nutricionističkim stručnjacima prvi dnevni obrok, doručak, bio on u bilo kojem obliku i načinu konzumiran, predstavlja najvažniji prehrambeni »unos« hrane i upravo zbog svoje vitalne važnosti za ljudski organizam nikako ne bi smio biti preskočen ili, pak, izostavljen. Što će on sadržati, biti obilan ili skromnije forme, općenito nije pretjerano važno, normalno, bolje bi bilo da ovaj obrok sadrži osnovne potrebne komponente poput mliječnih i škrobnih sastojaka, ali je, ponavljamo, iznimno bitna njegova svakodnevna kontinuiranost. Preskakanjem ovog obroka dolazi do kompletnog poremećaja u ravnomjernoj i pravilnoj dnevnoj ishrani, što opet stvara i ostale lančane nepravilnosti, a sve na štetu našeg organizma. Jutro se prema svojoj definiciji završava s desetim satom novog dana, koji bi trebao biti granično vrijeme za realiziranje prvog obroka, i do tada bi se doručak već trebao lagano variti…
RITAM ŽIVLJENJA DIKTIRA VRIJEME I NAČIN KONZUMACIJE DORUČKA: Akutni nedostatak vremena u »brzinskom« življenju 21. stoljeća reflektira se, najčešće negativno, na brojne, vitalne segmente naše svakodnevice. Jedna od najčešćih žrtvi svakog radnog dana je i nedostatak prostora (tajminga) za klasičan, mirni doručak u prirodnom okruženju vlastitog doma. Umjesto tradicionalnog (jedino u dane vikenda, ukoliko se i tada ne radi) prvog okupljanja za obiteljskom ili samačkom trpezom, kada se na miru »gustira« jutarnja kava, mlijeko ili sok od naranče, uz već prema osobnom ukusu predviđenu ponudu namirnica, doručak se »realizira« na radnom mjestu, ukoliko za to postoji predviđena prostorija (kantina), u nekom specijaliziranom objektu (pekarna, fast food restoran ili sl.) ili, sve češće, u toku hodanja u smjeru radnog mjesta (s nogu). Pogrešna raspodjela vremena, koja najčešće ide na uštrb mirnog i zdravog doručka, a u korist dodatnih pola sata jutarnjeg sna, prečesto rezultira i njegovim izostavljanjem (preskakanjem), te se nezdravo kompenzira s jednom ili više kava na prazan i gladan želudac. Ukoliko se u tu pogrešnu naviku uključi, što je opet posve logično kada su takve osobe u pitanju, i nezaobilazna nikotinska porcija u obliku nekoliko »prvih« cigareta, onda se dobija najgori mogući jutarnji scenarij. Doručkovati bilo što hranljivo, ukoliko se pod ovaj obrok definicijski može podvesti i samo jedno pecivo poput kifle ili pereca, opet je bolje od ničega izraženog u kombinaciji kava-cigarete. Ljudski želudac je precizno namješteni biološki mehanizam i u dogledno vrijeme, prije ili kasnije, uredno oglašava svoju potrebu za »nadopunom praznine«. Ukoliko joj se adekvatno ne »odgovori«, on će lučiti svoje ubojite sokove na prazno i umjesto unesene hrane »jesti sam sebe«. Ukoliko starije osobe koji puta i preskoče ovaj obrok, mlađi naraštaji, posebice djeca u razvoju, to nikako ne bi smjeli, jer gore navedeni proces »samojedenja«, ukoliko se prečesto ponavlja, može donijeti ozbiljnje posljedice za zdravlje. Slično odraslima i djeca, koja češće kopiraju negativu od pozitive, ustaju u posljednji trenutak i u trci da ne zakasne na prvi sat »zaborave« nešto pojesti. Ukoliko nemaju, a to je u današnje vrijeme najčešća pojava, novca za kupovinu užine za vrijeme velikog školskog odmora, ostaju uskraćeni za potrebnu »popunu« i eto početka nevolje. Postoji i druga verzija, kada mališani i nešto stariji, novac namijenjen za užinu potroše na neke »gluposti« (poput sličica, manjih igrački i sl.) toliko dragih i važnijih mladom biću. Nije rijedak slučaj da se i unaprijed pripravljena užina u obliku sendviča i voća namjerno bojkotira i ne jede, jer to jednostavno nije »u trendu« i često izaziva podsmijeh vršnjaka. Jer samo maloj djeci roditelji pripremaju užinu…
Ostaje činjenica, bila u pitanju velika ili mala djeca, da se doručak sve češće preskače nauštrb vremena ili loših navika, a jedini koji trpi zbog toga je upravo neodgovorni pojedinac i njegov želudac.
VRSTE: Poslužimo li se ugostiteljskim žargonom u želji da definiramo vrste doručka, dolazimo do termina kontinentalni doručak, koji ovisno o zemlji i podneblju iz kojeg dijela kontinenta dolazi, po svojim sadržajnim sastojcima najslikovitije odražava ponudu na jutarnjem stolu. Tako poznajemo:
Engleski kontinentalni doručak: 3 jaja, šunka, kruh, kava ili čaj i sok od naranče
Njemački (frankfurtski): 3 hrenovke, jaje, kruh, kava ili čaj i sok od naranče
Francuski: 2 croissanta, kava ili čaj, sok od naranče
Talijanski: Pecivo, maslac, marmelada, kava ili čaj, sok od naranče
*kava se služi u svim svojim oblicima (espresso, s mlijekom, cappuccino…)
U domaćoj izvedbi doručak može biti i kombinacija navedenih kontinentalnih »složenaca«, a često predstavlja i svojevrsnu slobodnu kreaciju ovisno o jutarnjoj gladi ukućana (pojedinca) i osobnim afinitetima. Ovisno o godišnjem dobui temperaturnim prilikama, konzumira se jača ili laganija hrana, uz adekvatno doziranje količine unetih namirnica. U proljeće, ljeto i ranu jesen preferira se, uz navedene klasične saastojke, i unos svježeg sezonskog povrća (rajčica, paprika, rotkvice, mladi luk…), dok je zimi ponuda često svedena na konzervirano povrće i turšiju. Također u ponudu tekućina neizostavno, neovisno o godišnjem dobu, treba uvrstiti mlijeko i jogurt, koji su, pogotovo za najmlađe, često na prvom mjestu cijelog obroka. Unazad dvadesetak godina kod nas, prema uzoru sa Zapada (SAD), u ponudu doručka uvršten je tzv. muesli, u kombinaciji određenih vrsta žitarica, najčešće pomiješanih s mlijekom (jogurt), a sve to u propagiranju zdravijeg načina ishrane i potrebnih sastojaka.
g
