Arhiv tekstova
Kako do radnog mjesta?
Najopasniji produkt tranzicije, koja je zahvatila sve zemlje u kojima je socijalizam izgubio bitku s tekovinama suvremenog demokratskog društva i ekspanzijom budućeg kapitalističkog koncepta, jamačno je zabrinjavajući porast viška radne snage, koja je u prošlim »boljim« vremenima sistematski nagomilavana bez realnih kriterija i potreba. Uz samoupravljanje i model državno-društvene brige za pojedinca-radnika, sam pojam nezaposlenosti obično se rješavao adekvatnim »popunama« u kojima se uvijek pronašlo kakvo-takvo radno mjesto. Ali kotač povijesti »pregazio« je prošlo vrijeme, »kotrljajući« se stazom budućnosti na kojoj nema »garantirane skrbi«. Dapače, tvornice su se počele prazniti, a burze rada puniti nezaposlenim radnicima koji su preko noći, prelaskom tvrtki u privatne ruke, postali armijom »tehnološkog viška«.
Primjer Sjeverno-bačkog okruga, na-žalost, samo potvrđuje deprimirajući aktualni trenutak sve veće nezaposlenosti i osoba koje se vode na tržištu rada. Najupućenija osoba u problematiku rješavanja potrage za radnim mjestom je direktorica filijale Subotica pri Nacionalnoj službi za zapošljavanje Olivera Kopilović, koja je zamoljena da kroz nekoliko odgovora pojasni aktualnu situaciju u ovom dijelu Vojvodine, imajući u vidu da je i u drugim dijelovima stanje slično.
4Kakva je trenutačna situacija glede evidencije tržišta rada na teritoriju koji obuhvaća subotička filijala?
Filijala Subotica je praktično nadležna za sva službena događanja na tržištu rada za Sjeverno-bački okrug (Subotica, Bačka Topola i Mali Iđoš) u skladu sa zakonom o zapošljavanju i osiguravanju za slučaj nezaposlenosti. Nažalost, na koncu mjeseca ožujka prema posljednjim podacima zabrinjavajući je podatak kako na teritoriju ove tri općine trenutačno ima čak 28.007 lica bez zaposlenja. Alarmantna je i tendencija koja vodi daljnjem osjetnom porastu nezaposlenosti koja je u nekim europskim okvirima izuzetno visoka i njezina stopa iznosi četrdesetak posto.
4Koji su najuočljiviji pokazatelji koji se očitavaju kroz evidenciju nezaposlenih osoba?
U navedenoj visokoj stopi nezaposlenosti najveći dio lica s evidencije (oko 42-43 posto) zauzimaju osobe s prvim i drugim stupnjem školske spreme, kojima je u ovom vremena sve teže pronaći adekvatno zaposlenje.
4Služba tržišta rada već dulje vrijeme sprovodi programe stručnog osposob-ljavanja kroz razne kursove potrebitog doškolovavanja osoba s evidencije.
Poslodavac danas više nego ikada postav-lja određene uvjete prigodom prijama na radno mjesto izvršavanja tzv. uredskog rada, uz, naravno, minimalno srednju ili višu radnu spremu potencijalnog kandidata. Tržište rada je imalo nekoliko tečajeva informatičkog osposobljavanja kroz koje je uspješno prošlo stotinjak ljudi koji su stekli dodatnu naobrazbu. Nažalost, dodatni problem je i akutni nedostatak financijskih sredstava za provođenje više programa. S druge strane pokušavamo da nezaposlena lica obučavamo za aktivno traženje posla kroz suradnju sa savjetodavcima koja se vrši i kroz učenje samostalnog pisanja radne biografije, načina kvalitetnijeg razgovora s budućim poslodavcem, te kako najbolje tražiti posao u legalnoj formi.
4Koliko je država spremna sudjelovati u rješavanju smanjenja visoke stope nezaposlenosti?
Jedan od podzakonskih akata koji smo dugo čekali, ali nije još uvijek kompletirao zakon o zapošljavanju je pravilnik koji govori o subvencioniranju samozapošljavanja. Tako će preko ministarstva za rad i zapošljavanje određena poticajna sredstva biti usmjerena prema filijalama u iznosima od 75-130.000 dinara po jednom nezapos-lenom licu zarad njegovog budućeg zapos-lenja. Također, oko 2-2.500 lica s evidencije prima novčanu nadoknadu za vrijeme nezaposlenosti u trajanju od 3-24 mjeseca, a taj iznos se može dobiti i u jednokratnom iznosu ukoliko se osoba samozapošljava. Što se tiče budućih poslodavaca predviđaju se financijske olakšice u neplaćanju troškova doprinosa za lica koja zapošljavaju, naravno ovisno o kategoriji lica koja zapošljavaju, a sve to maksimalno u trajanju od 36 mjeseci. No, tu postoji i jedna velika obveza, da se tako zaposleno radno lice mora držati u radnom odnosu najmanje trostruko od navedenog perioda oslobađanja od obveze plaćanja doprinosa.
4Što je karakteristično za Sjeverno-bački okrug i koji stručni profili najlakše mogu doći do radnog mjesta?
Kao što je već dobro znano, ova sredina traži poznavanje dvojezičnosti prilikom obavljanja radnih zadaća i često upozoravamo, kako budući poslodavci inzistiraju na aktivnom znanju mađarskog jezika. Svaka nezaposlena osoba koja govori ovaj jezik govorne sredine može u startu računati na znatno viši postotak šansi za zaposlenjem. Prije svih za rad u administraciji i javnim službama. Trenutačno je najlakše naći zaposlenje u prosvjeti za nas-tavnike koji predaju na oba jezika, pogotovo prirodne predmete, a najmanja stopa nezaposlenosti je kod ljudi sa sedmim stupnjem (završeni fakultet) stručne spreme. Najteže je osobama sa završenim srednjim školama koje se nalaze na teritoriju koji pokriva naša služba, jer je njih u startu najviše i njihova brojnost je sama po sebi već problem zbog nestašice radnih mjesta.
