Arhiv tekstova
Siget – simbol obrane hrvatskog identiteta
U gradu Sigetu (Szigetvár) svake godine održavaju se razne bogate kulturne manifestacije, spomen-svečanosti povodom bitke kod Sigeta 1566. godine, kada je grad i tvrđu sa svojim neustrašivim hrvatskim i mađarskim vitezovima branio Nikola Šubić Zrinski.
Na mjestu nekašnjih sudbonosnih događaja Nikoli Šubiću Zrinskom podignut je spomenik, a prije dvije godine Ogranak Matice hrvatske u Slatini smatrao je važnim postaviti spomen-ploču na hrvatskom i mađarskom jeziku, te od tog vremena, ali već i ranije, brojno društvo iz tog grada svake godine posjećuje Siget gdje na spomen-ploču polažu vijenac. Na spomen-ploči stoji: »Pjesnicima braći Nikoli i Petru Zrinskom koji su opjevali opsadu Sigeta i junačku pogibiju svoga pradjeda Nikole Šubića Zrinskog«.
OVOGODIŠNJI POSJET: Slatinjani su ovog mjeseca na čelu s predsjednicom ogranka Matice hrvatske u Slatini Danicom Krehulom posjetili Siget te poslušali predavanje Lászla Ravasza, predsjednika »Prijatelja tvrđe« u Sigetu koji se pokazao dobrim poznavateljem povijesti ovoga grada i povjesnih događaja iz 1566. godine. Njihovo društvo će uskoro izdati monografiju na oko 900 stranica o gradu za što su već osigurana i sredstva. Najprije su gosti položili vijenac kod spomenika Zrinskog i dvojezične ploče.
Put gostiju je nakon polaganja vijenca vodio u mali muzej koji se nalazi isto u tvrđi, uz koju se nalazi i džamija. Turci su je poslije zauzeća grada za svega tri tjedna izgradili a uz nju i minaret visok 33 metra, do čijeg vrha vode 140 stepenice. U muzeju je izloženo 14 tisuća eksponata, što oružja, grafika, slika, drvoreza i sl. koji se momentalno nalaze na restauriranju u Pečuhu. Privremeno je Povijesni muzej u Budimpešti posudio svoje predmete za izložbu. Gospodin Ravasz je objasnio kako su od turske Vlade zatražili nacrte za minaret i materijalnu pomoć za adaptaciju džamije koja bi uskoro trebala biti obnovljena i predana u svom nekadašnjem sjaju.
DVA SPOMENIKA ZRINSKOM: Valja reći da Nikola Šubić Zrinski u samome gradu ima dva spomenika, pokraj onoga u tvrđi i drugi koji se nalazi na malom gradskom trgu. Nedavno je pak turska Vlada podigla spomenik sultanu Sulejmanu koji je vodio opsadu sigetske tvrđave, te je oronuli 72-godišnji turski vladar, još prije zauzeća grada, 5. rujna ovdje preminuo. Njegov spomenik je podigla turska Vlada, ali nakon par godina podigla je i spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom, u istom malom spomen-parku – u zračnoj liniji udaljenoj za svega jedan kilometar od tvrđave, gdje je za vrijeme obrane navodno bio razapet sultanov šator. Ueuropskoj povijesti jedinstven je ovaj primjer za dva velika borca i neprijatelja, koja kao da su se u smrti »pomirila«.
SURADNJA: Danica Krehula je o suradnji Slatine s ovim mađarskim gradom kazala sljedeće: »Suradnja gradova Slatina i Sigetvara započela je osamdesetih godina prošloga stoljeća, najprije na području sporta, a zatim i na gospodarskoj i kulturnoj razini. Matica hrvatska – ogranak Slatina započinje kontakte 1991. godine. Svaki posjet Sigetvaru za nas je iz Hrvatske uvijek posebno uzbudljiv, jer Siget za Hrvate predstavlja simbol obrane hrvatskog identiteta«. Ona je istaknula i kako je današnji Sigetvar posebno drag grad prijatelj s kojim je Ogranak Matice hrvatske i Grad Slatina postavio zajedničku spomen-ploču. Posebno vrijedno u suradnji je i to što se javio interes za učenje madžarskog jezika u Slatini te učenje hrvatskog jezika u Sigetvaru. »Česti su nastupi Gradskog pjevačkog društva Zrinski iz Slatine, KUD-a ‘Slavonac’ iz Sladojevaca, izložbe slatinskih slikara, sudjelovanje slikara iz Sigetvara na likovnoj koloniji u Slatini. Zbor iz Sigetvara je također nastupao u Slatini, a razmjenjuju se posjete sportskih ekipa. U svemu što doživljavamo u Sigetvaru sat je povijesti i osjećaj da je ovo prostor na kojemu su uz povijesne činjenice snažne i one duhovne povezanosti u zajedničkoj prošlosti. Osobni kontakti omogućavaju ostvarivanje postojećih osobnih i zajedničkih potencijala potičući novu kreativnu suradnju na zajedničkim temama«, objasnila je Krehula. g
