Arhiv tekstova
Lemeški ex-libris
Želimo li uputiti na vlasnika knjige te time ujedno i opomenuti da se knjiga mora vratiti onome od koga je posuđena ili želimo li ukrasiti knjigu, utisnućemo na prednju stranicu svoj znak. Likovnim govorom predstavit će se vlasnik mnogo više od nečitkog potpisa.
»Iz knjiga« doslovni je prijevod za »ex libris«, a označava umjetnički oblikovanu naljepnicu koja se uljepljuje na unutarnju stranu prednjih korica knjige, a sadrži ime vlasnika knjige. Uz ime, često nalazimo na ekslibrisu i druge grafičke obavijesti: grb, portret, monogram, simbol, uzrečicu ili motto.
EKSLIBRISI U HRVATA: U Europi su ovakve vrste obilježavanja knjiga poznate od srednjeg vijeka. Hrvatsko-ugarski kralj Matijaš Korvin posjedovao je bogatu knjižnicu, a u svakoj knjizi, na prvoj strani bio je njegov grb. Izumom tiska u 15. stoljeću ekslibris teži da postane umjetnina, pa izgleda kao mala žanr slika.
Prvi tiskani ekslibrisi u Hrvatskoj pripadaju krugu naših humanista iz Dalmacije. Prvi, do danas poznati potječe iz 15. stoljeća, a pripadao je Đuri Đurkoviću. Ekslibrise su posebno, po narudžbi izrađivali grafičari ili slikari, a onaj Jakova Baničevića, Korčulanina, diplomata i tajnika cara Maksimilijana, izradio je osobno glasoviti njemački slikar Alfred Dürer.
Po uzoru na carske i kraljevske dvorove te diplomate, ekslibrise, ali tek od 17. stoljeća počinje izrađivati i visoko hrvatsko plemstvo. Sačuvani su oni, hrvatskoga bana i pjesnika Nikole Zrinskog na kojima je uz ugravirani portret stajala i deviza: »Sors bona nihil aliud«. Nikolin sin Adam koji je poginuo u bitci kod Slankamena uz svoj portret i devizu »Arte et Marte« imao je u ekslibrisu i sliku knjižnice s različitim ratnim trofejima.
U 18. stoljeću jača i srednje plemstvo pa se ekslibristika širi i među njima. Uglavnom su sve vrlo ukusni heraldički ekslibrisi.
LEMEŠ U EUROPI: Manje je poznato kako je i naše, bunjevačko plemstvo imalo svoje ekslibrise, napose ono nastanjeno od 1748. u jedinoj oazi plemića – plemićkom posjedu Militiciensis – Lemeš. Ne samo da su, dakle, bili ratnici (otuda i ime, lat. miles, militaris, vojnik), carski službenici i diplomate, županijski administratori ili ratari, Lemeški plemići bili su i bibliofili. Nekolicina ih je posjedovala i bogate knjižne fondove, a neki i ekslibrise sukladno svjetskim trendovima. Jedini, do sada poznati ekslibris koji predstavlja porodični grb uz koji stoji ime vlasnika, i godina sticanja plemstva, 1690., je ekslibris Đure Vidakovića iz Lemeša.
KOLEKCIONARI: S kraja 19. stoljeća u nas počinje, među bibliofilima i sabiračima jačati zanimanje za ekslibristiku pa se javljaju i prve zbirke. Bogatu zbirku skupio je Ivan Bojničić Kninski, ali je ona dospjela u Budimpeštu. Zbirka Emilija Laszowskoga nalazi se danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci te Gradskoj knjižnici u Zagrebu. U Zagrebu je također, 1929. godine organizirana prva slavenska Ex Libris izložba. Održana je u Muzeju za umjetnost i umjetnički obrt. U posljednje vrijeme povećalo se zanimanje za ekslibristiku te je godine 1993. u Zagrebu osnovano Hrvatsko društvo »Ex libris.«
A. Čota
