Arhiv tekstova
Jezik je ogledalo ljudske duše
U cijeloj se Europi 26. rujan obilježava kao Europski dan jezika, te je i Pedagoški zavod Vojvodine u suradnji s Pokrajinskim tajništvom za obrazovanje i kulturu organizirao jednodnevnu konferenciju na kojoj je bilo nazočno preko 50 sudionika raznih zanimanja i interesiranja iz oblasti obrazovanja i jezika.
»Obilježavanje Europskog dana jezika znači naglasiti prednost višejezičnosti ili jezične raznolikosti, ukazati na važnost nadvladavanja svih prepreka, koje nastoje onemogućiti ljude da poznavanjem drugog jezika steknu iskustvo neposrednosti«, rekla je ravnateljica Pedagoškog zavoda Vojvodine Lenka Erdelj u uvodnoj riječi.
EUROPSKI JEZICI U VOJVOĐANSKIM ŠKOLAMA: Kažu da se bogatstvo čovjeka ogleda u njegovom znanju drugih ili stranih jezika, i što više jezika čovjek umije govoriti to je njegova duša bogatija. Ovu su tezu tijekom konferencije nazočni umnogome potvrdili, kako su i sami rekli nakon konferencije.
Pomoćnica pokrajinskog tajnika za obrazovanje i kulturu Danica Stefanović govorila je na konferenciji o europskim jezicima u vojvođanskim školama. Ukazala je na stanje tih takozvanih velikih europskih jezika kao što su: njemački, engleski, ruski ili francuski. Tijekom izlaganja pomoćnica tajnika za obrazovanje i kulturu ogradila se od takozvanih vojvođanskih europskih jezika kao što su: mađarski, slovački, srpski ili hrvatski (o kojima je bilo riječi prošle godine na isti dan) i nazočnima ukazala na postojeću situaciju u školama, koja je s jedne strane bila iznenađujuća a s druge i nije.
»Nije nam iznenađenje što je veliki broj djece zainteresirano za engleski jezik, niti što veliki broj djece pokazuje nezainteresiranost za ruski jezik, ali nam je iznenađenje što je opalo interesiranje za francuski jezik, koji se službeno govori u pet europskih zemalja i u velikom dijelu afričkog kontinenta, dok je interesiranje učenika za njemački jezik u stalnom padu, i to je iznenađenje«, rekla je Danica Stefanović. Kako je rekla, razlog opadanju interesiranja za učenje njemačkog jezika treba tražiti u povijesnim činjenicama i sve dok se i mi, kao institucije koje se bave jezikom i obrazovanjem i njemačka društva i institucije, ne budemo potrudili promijeniti situaciju, stanje se neće mijenjati, zaključila je Stefanović.
»Kultura govora, čitanja i pisanja najbolje je ogledalo ljudske duše, a poznavanje stranih jezika je znak ljudske superiornosti, jer tako možemo prenositi svoja znanja i vještine na druge generacije. Znati govoriti s drugima na njihovom jeziku je znak poštovanja drugog čovjeka, njegove kulture i tradicije, jer je učenje drugog jezika i jezika društvene sredine najčudesnije sredstvo međusobnog upoznavanja naroda, sredstvo tolerancije, dio kulturnog naslijeđa i identiteta«, kazala je ravnateljica PZV Lenka Erdelj.
KAKO UČITI STRANI JEZIK: Pokraj stanja u školama u vezi stranih jezika, mnogo se govorilo o metodici učenja jezika. Kao što su neki sudionici naglasili, strani se jezik do sada učio na dosta zatvoren, mistificiran način, kao artefakt i umetak, a ne onako kako se već desetljećima uče jezici u europskim školama, čiji model i mi težimo prihvatiti i primijeniti u obrazovanju. Po riječima Ibolye Gera, profesorice na Sveučilištu u Novom Sadu, jezik ima dušu i tijelo i kao takav treba se učiti u prirodnoj atmosferi, oslobođen od svih predrasuda i stega, te srama i stida, pogotovo kada se radi sa starijim učenicima, koji su već razvili svoju fonologiju.
POKRENUTE ZNAČAJNE TEME: Po riječima Danice Stefanović cilj konferencije je bio populariziranje višejezičnosti s naglaskom na »velikim« stranim jezicima koji je i ostvaren tijekom konferencije, jer, kako je rekla, dvorana je bila puna, diskutanata je također bilo puno, pokrenute su mnoge značajne i važne teme, o kojima ćemo razmišljati i iznaći načine da ih riješimo u budućnosti.
D. Popov
