Arhiv tekstova
Materinjim jezikom protiv asimilacije
U okviru Tjedna Hrvata iz Makedonije, koji je u Zagrebu trajao od 26. do 29. rujna, održan je sada već tradicionalni Forum hrvatskih manjina. Forum je stručni godišnji skup na kojemu se razmatra status, problematika i aktualnosti vezane za hrvatske manjine u europskim državama, a svake ga godine organizira Hrvatska matica iseljenika iz Zagreba. Kao mjesto dijaloga hrvatskih manjina i predstavnika matične im domovine, Forum je i ove godine okupio predstavnike Hrvata iz Austrije, Italije, Mađarske, Makedonije, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Srbije i Crne Gore, te predstavnike Ureda predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora, Vlade RH, mjerodavnih ministarstava, te diplomatsko-konzularnih predstavništava RH iz nekoliko zemalja.
Forum hrvatskih manjina u Zagrebu otvorio je ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Nikola Jelinčić, koji je okupljene podsjetio na nekoliko važnih političkih događaja i međudržavnih sporazuma koji imaju ili će tek imati utjecaja na položaj Hrvata u pojedinim zemljama. Spomenuo je, između ostalog, potpisivanje Sporazuma između Hrvatske i SiCG o zaštiti hrvatske manjine u SiCG i srpske i crnogorske u RH, posjet predsjednika RH Stjepana Mesića dužnosnicima SiCG i čelnicima hrvatske zajednice na ovim prostorima, te je konstatirao kako je u proteklih godinu dana, od protekloga Foruma, došlo i do promjena u krovnim tijelima hrvatskih zajednica u nekoliko zemalja.
MANJINE U ZEMLJAMA EU: U Slovačkoj već petanestak godina djeluju hrvatska kulturna društva, na čelu s krovnom institucijom – Hrvatskim kulturnim savezom. Predsjednik Saveza Juraj Cvečko rekao je na Forumu kako je uz organiziranje brojnih kulturnih manifestacija, tiskanje knjiga, izdavanje časopisa »Hrvatska rosa«, financijsku potporu mjerodavnih ministarstava Slovačke, najveći problem ove zajednice slabo znanje hrvatskoga jezika, unatoč tome što postoji slovačka gimnazija u kojoj se proučava i hrvatski jezik.
Predsjednik Saveza hrvatskih društava u Sloveniji Ivo Garić požalio se na skupu kako Hrvati u Sloveniji još nemaju status nacionalne manjine, kako ih nazivaju »priseljenicima«, unatoč tome što ih prema popisu iz 2002. godine u Sloveniji živi 35.642 ili 1,8 posto. Zanimljivo je da su status manjina, uz političku potporu svoje matice, izborile malobrojnije manjinske zajendice poput Mađara, Talijana i Nijemaca. Hrvati svoj nacionalni identitet u Sloveniji čuvaju kroz rad kulturnih društava, udruženih u Savez hrvatskih društava, izdaju i svoja glasila, a financijski ih pomažu i Hrvatska i Slovenija. Slovenija je od strane međunarodne zajednice u više izvješća o poštivanju manjinskih prava bila kritizirana zbog odnosa prema novim nacionalnim manjinama koje u Sloveniji čine čak 10 posto, no, pomaka za sada nema. Čak je i Koordinacija društava bivših naroda Jugoslavije upućivala više zamolbi na različite adresu sa zahtjevom priznanja manjinskih prava.
U Austriji se ove godine obilježava 50 godina od državnog ugovora iz 1955. kojim su gradišćanskim Hrvatima osigurana manjinska prava. Unatoč tomu, što je to zemlja koja ima najdulje razdoblje priznavanja hrvatske posebnosti u regiji, glavni je problem ovoga puta isključivo u odnosu Hrvata prema svojoj tradiciji. Postoje škole na hrvatskom (zajedničke s mađarskim), brojna tamburaška društva, ali je više nego evidentna asimilacija mladih koji ne govore hrvatski, ili pak vrlo slabo. Kako je na skupu u Hrvatskoj matici iseljenika rekla predsjednica Hrvatskog kulturnog društva u Gradišću mr. Zlatka Gieler, mladi i poslije nastupa u nekom hrvatskom programu, među sobom govore isključivo njemački, a za trenutačno je stanje prozvala i samu Hrvatsku rekavši kako se »ne ponaša kao matica, već kao maćeha«, jer se ne trudi mlade Hrvate iz Austrije pozivati u Hrvatsku, istaknuvši kako Slovenija ima takav odnos prema Slovencima u Austriji i oni bolje znaju svoj jezik, te puno više o svojoj kulturnoj baštini.
Hrvati u Italiji djeluju organizirani u zajednice, objedinjene u Savez hrvatskih zajednica u Italiji. Predsjednica ovoga Saveza Snježana Hefti rekla je na Forumu kako prema evidenciji hrvatskih državljana u Italiji ima oko 50.000 Hrvata, kako su »raštrkani« po cijeloj Italiji što znatno otežava organizirani rad, te kako ni mladi talijanski Hrvati ne govore hrvatski jezik. Postoje škole na hrvatskom organizirane u nekoliko većih gradova, no, sve to daje slabe rezultate i Hrvati iz Italije hrvatski progovore tek kad dođu u Hrvatsku na ljetovanje.
Borbu protiv asimilacije u prvi je plan istaknuo i predsjednik Hrvatske državne samouprave u Budimpešti dr. Mijo Karagić. Također je istaknuo kako mladi ne govore ili jedva govore hrvatski, zatim da je nizak natalitet koji najavljuje smanjivanje broja dječjih vrtića, te da je uz sve to i dalje cilj ostvarivanje potpune kulturne autonomije. Hrvati u Mađarskoj imaju dvije krovne institucije, Savez Hrvata u Mađarskoj i Hrvatsku državnu samoupravu, priznata su manjina, no, nemaju izravnog zastupnika u državnom parlamentu. Utemeljili su Crkveni muzej Hrvata u Mađarskoj, pripremaju se za preuzimanje Hrvatskog kazališta u Pečuhu, a već idućega mjeseca iz vlastitih sredstava, uz već postojeće radijsko uredništvo u Pečuhu, pokreću još jednu radijsku emisiju na hrvatskom jeziku. U svibnju ove godine otvorili su i objekt na Pagu, gdje Hrvati iz Mađarske odlaze na ljetovanje, a u koji su s ovotjednog Foruma pozvani i Hrvati iz drugih zemalja regije.
NA PUTU OSTVARIVANJA SVOJIH PRAVA: U Crnoj Gori ima oko 7.000 Hrvata, mnogi su se iselili tijekom devedesetih, a kako kaže predsjednik Hrvatskog građanskog društva Crne Gore dr. Ivan Ilić, preostali su izloženi tihoj asimilaciji. Položaj im je još uvijek nedefiniran, priznati su tek za etničku grupu. Čeka se na usvajanje Zakona o manjinama, no, pretpostavlja se da do njegova usvajanja neće doći prije no što se konačno riješi status državni zajednice, odnosno Crne Gpre. Politički položaj Hrvata u Crnoj Gori se, prema njegovim riječima, značajno popravio zbog sve kvalitetnijih međudržavnih odnosa CG i RH, Hrvati se sve bolje organiziraju kroz kulturne organizacije, a od 2003. imaju i političku stranku, Hrvatske građanske inicijative. Sudjelovali su na lokalnim izborima u Tivtu i Kotoru, a danas participiraju u vlasti Općine Tivat. Otpočeli su i sati hrvatskog jezika, izdaju dvomjesečnik »Hrvatski glasnik«, a jedan od još uvijek aktualnih problema je nedostatk prostorija za rad hrvatskih institucija u Crnoj Gori.
Predsjednik Zajednice Hrvata u Makedoniji Ivan Šišak procjenjuje kako u Makedoniji živi oko 5.000 Hrvata, iako je zadnji popis stanovništva prije dvije godine pokazao da je taj broj znatno manji, 2.686 Hrvata. Cilj ime je izboriti se za status kakav imaju Makedonci u Hrvatskoj. Od Makedonije su u Skoplju dobili prostorije za rad, imaju zadovoljavajući prijam kod vlasti i stanovništva te zemlje, no i dalje nisu manjina, već »ostali«.
U Rumunjskoj Hrvati djeluju kroz Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj, iščekuju Zakon o manjinama koji je u proceduri, imaju vijećnike na lokalnoj razini, te zastupničko mjesto u državnom parlamentu. Hrvatski se jezik izučava u svim školama gdje žive Hrvati, a kao jedan od problema u radu istaknut je nedostatk knjiga na hrvatskom jeziku.
Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Josip Z. Pekanović podsjetio je ukratko okupljene na teška povijesna razdoblja za Hrvate ovoga područja, na umjetne podjele Hrvata, te je kao pozitivan ocijenio razvoj događaja nakon 2000. godine kada su Hrvati postali nacionalna manjina, pokrenuli prvu televizijsku emisiju na hrvatskom, utemeljili Hrvatsko nacionalno vijeće, otpočeli nastavu na hrvatskom jeziku u osnovnim školama, te istaknuo kako Hrvati, preko DSHV-a, imaju svoje vijećnike u Somboru, Apatinu i Subotici, zamjenika predsjednika Općine Subotica, te jednog zastupnika u Skupštini AP Vojvodine. Naglasio je i kako su neki recidivi prošlosti ipak ostali, podsjetivši kako je jedina TV emisija na hrvatskom jeziku na TV NS bila skidana s programa, kako je dvoje hrvatskih novinara tuženo, te zatim kako je uslijedilo pokretanje nove emisije u istoj televizisjkoj kući bez suglasnosti HNV-a.
Okrivio je aktualnu vlast u SiCG da podupire osnutak i rad Bunjevačkog nacionalnog vijeća, rekao je i kako se »priprema uvođenje tzv. bunjevačkog jezika u škole, te kako je zahtijevano od Katoličke crkve uvođenje tzv. bunjevačkog jezika u liturgiju«. Stavivši akcent na cijepanje hrvatskog korpusa Pekanović je ukazao na veliku važnost potpore matične države, kako onu materijalnu, tako i moralnu. Najavio je i inicijativu da se rodna kuća Bana Josipa Jelačića pretvori u Dom vojvođanskih Hrvata, uz otvaranje Muzeja Bana Jelačića i restorana, a sve s ciljem da taj objekt postane Dom vojvođanskih Hrvata.
RAČUNATI NA POTPORU MATICE: Na Forumu hrvatskih manjina u Zagrebu okupljenima se obratila saborska zastupnica i predsjednica Odbora za useljeništvo Zdenka Babić Petričević koja je istaknula kako djelovanje hrvatskih zajednica u drugim zemljama ne ovisi samo o matici već i o samoj zajednici, no, da je potpora matice svakako važna. Ponovila je kako Hrvatska za svoje zajednice čini koliko može i kako se ne može poreći da je od uspostave svoje suverenosti do danas učinila mnogo. Predložila je i da se na sljedeći Forum hrvatskih manjina pozovu i veleposlanici zemalja iz kojih se okupljaju hrvatske manjinske zajednice, te da i dalje zajednicama prioritet mora biti očuvanje hrvatskog jezika, kao prvog koraka u očuvanju svoje kulturne baštine. Predložila je i da nazočni predstavnici Ministarstva vanjskih poslova sve otvorene probleme koje su čuli na Forumu dignu na državnu razinu, kako ne bi ostali samo na razini Hrvatske matice iseljenika. Spomenula je i kako je od hrvatske Vlade tražila donošenje registra hrvatskih iseljenika i pripadnika hrvatske nacionalne manjine u drugim zemljama, kako bi se imao precizniji uvid u iseljeništvo, koje je, prema njezinim riječima, Hrvatsku veoma zadužilo pri uspostavi njezine suverenosti.
Poslije uvodnih izlaganja uslijedila je diskusija u koju se uključio i načelnik Odjela za hrvatske manjine MVP Andrija Jakovčević, koji je istaknuo kako su problemi manjina uglavnom iste kategorije, te kako se moglo primijetiti da se napravilo dosta od prošloga Foruma, posebice Ministarstvo znanosti, obrazovanja i kulture. Nazočnima se obratila i predsjednica Pododbora za hrvatske manjine u europskim državama Ivana Sućec-Trakoštanec, zatim Vladimir Lončarević iz Ureda predsjednika Republike Hrvatske, načelnik Odjela za useljeništvo i iseljeništvo Mišo Munivrana, generalni konzul RH u Crnoj Gori Ivan Škarić, generalni konzul RH u Pečuhu Ivan Bandić, u ime Veleposlanstva RH u Beogradu Branimir Lončar, te načelnica Odjela za međunarodnu suradnju i školstvo u inozemstvu Sanja Suto, koja je govorila o pomacima glede organiziranja hrvatske nastave u dopunskim školama u inozemstvu, a najavila je i verifikaciju hrvatskih udžbenika na Kosovu. Forumu je nazočio i novoimenovani veleposlanik RH u Makedoniji Ivo Kujundžić.
Na prijedlog predsjednika HNV-a Josipa Z. Pekanovića zaključeno je kako se od Vlade RH treba zatražiti da pri planiranju i usvajanju proračuna za 2006. godinu planira i sredstva namijenjena autohtonim Hrvatima u susjednim zemljama koja su se ranijih godina dodjeljivala putem natječaja.
Usuglašeno je i kako se u proceduru Hrvatskog Sabora treba proslijediti prijedlog za lakši i brži primitak Hrvata izvan Hrvatske u hrvatsko državljanstvo, a predstavnici Ministarstva obrazovanja i športa Republike Hrvatske obećali su da će osigurati profesora hrvatskog jezika za područje Srijema čim se tamo steknu preduvjeti za početak nastave.
g
