Arhiv tekstova
Izricanje kazni u Nürnbergu
24. rujna 1887. godine u Đelekovcu rođen je Mihovil Pavlek Miškina, hrvatski književnik. Premda je imao tek elementarno obrazovanje, Pavlek se odlikovao jasnoćom izričaja te snagom percepcije za društvene probleme seljaka. Govorio je kako je on seljak-pisac, aludirajući na sve snažniji utjecaj naivnoga slikarstva nasuprot tada jalovoj akademštini, koja je utonula u malograđanštinu te se formalizirala. Najvažnija su mu djela »Trakavica« i »Krik sela«. U Drugom svjetskom ratu odbio je sudjelovati u radu ustaškoga sabora te je poslan na robijanje u koncentracijske logore gdje je sreo svu užas totalitarne ideologije. Ubijen je 21. lipnja 1942. u koncentracijskom logoru Jasenovac.
24. rujna 1936. godine rođen je u Greenvillu u Mississippyu, Jim Henson, otac »The Muppet Showa« i »Ulice Sezam«. Umro je 16. svibnja 1990. godine u New Yorku.
24. rujna 1806. rođen je u Janjegori pored Plaškoga Mićo Latasović, novim imenom Omer paša Latas. Reorganizirao je osmanlijsko topništvo te organizirao mornaricu. Uspješno je ratovao protiv Rusa u Krimskom ratu te je ugušio sve separatističke pokrete, pa i pokret Ali-paše Rizvanbegovića, hercegovačkoga paše. Premjestio je sjedište Bosanskoga pašaluka iz Travnika u Sarajevo. Umro je u Carigradu 18. travnja 1871. godine. Inspirirao je svojim pustolovnim životom mnoge pisce i dramatičare, među njima i Ivu Andrića.
25. rujna 1917. godine u Londonu je umro Frano Supilo, hrvatski publicist i političar.
27. rujna 1940. godine potpisan je ugovor između Italije, Japana i Njemačke koji nazivamo Trojni pakt.
28. rujna 1898. u selu Raklju ponad Raškoga zaljeva u Istri rođen je Mijo Mirković, »težak, ribar, mornar, akademik, pjesnik, prvi Rakljan ki je napisal 50 knjig«, piše na njegovoj nadgrobnoj ploči, »te da je pokopan uz zvuke dragih roženic«. Umro je u Zagrebu 17. veljače 1963. godine. Najvažnija su mu djela »Matija Vlačić Ilirik (Flacius) », monografija o hrvatskom i europskom latinistu i reformatoru XVI. stoljeća – za tu je knjigu dobio nagradu Hrvatskoga sabora za životno djelo – »Dragi kamen«, zbirka čakavskih pjesama, »Tijesna zemlja«, roman, »Stara Pazinska gimnazija« i »Puna je Pula« monografije, te znanstvena studija »Doba manufakture u Hrvatskoj«. Na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1946. godine bio je vođa delegacije koja je znanstvenim argumentima izborila međunarodno priznanje sjedinjenja Istre s Hrvatskom
Mnogi suvremenici nisu znali da se Mijo Mirković koristio pseudonimom Mate Balota.
29. rujna 1547., vjerojatno, u Alcala De Thenaresu u Španjolskoj rođen je Miguel de Cervantes Saavedre. Vodio je buran život pustolova – navodno je bio i u gusarskom zarobljeništvu – i ratnika, koji je 1571. godine u bitci kod Lepanta, kako sam piše, izgubio desnicu da bi ljevicom napisao »Bistrog viteza Don Quijotea od Manche«, šašavog šizofrenog viteza koji se ne može prilagoditi novom vremenu. Umro je 23. travnja 1616. godine u Madridu.
30. rujna 1955. godine poginuo je u automobilskoj nesreći James Dean, američki filmski glumac, koji je glumio u filmovima »Istočno od Raja« i »Buntovnik bez razloga«.
1. listopada 1946. izrečene su u Nürnbergu kazne nacističkim vođama. Suđenje ratnim zločincima u njemačkom gradu Nürnbergu (sličan je sud zasjedao i u Tokiju) na Međunarodnome vojnom sudu te potpisivanje mirovnih ugovora s poraženim zemljama bila je slaba utjeha milijunima žrtava fašističke agresije, ali i pokazatelj da zločin ne može proći nekažnjen. Međunarodni vojni sud sudio je ljudima koji su pripremali, zapovijedali, i bili počinitelji ratnih zločina: 12 nacističkih vođa osuđeno je na smrt, 9 na doživotni zatvor ili dugogodišnje zatvorske kazne, a 3 su optuženika oslobođena.
1. listopada 1969. godine umro je Jozo Kljaković, hrvatski slikar.
2. listopada 1914. godine rođen je u Subotici Albe Vidaković, hrvatski kompozitor i muzikolog.
2. listopada 1897. godine izvedena je opera Vatroslava Lisinskog, »Porin«. Lisinski je tada odavno bio mrtav. Na program je operu uvrstio Stjepan pl. Miletić. Libreto je napisao Dimitrije Demeter, a operom je dirigirao Nikola Faller. Njegova opera »Ljubav i zloba« (prva na hrvatskome jeziku) premijerno izvedena tada već davne 1846. godine.
3. listopada 1929. godine Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca dobila je novi naziv – Kraljevina Jugoslavija. Napetost nakon atentata u Skupštini u lipnju 1928. godine u kojem su smrtno stradali zastupnici Pavle Radić i Đuro Basariček, a ranjeni Stjepan Radića, Ivan Pernar i Ivan Granđa, prethodno je i dalje rasla. Diktaturom je ukinut parlamentarizam te je uvedena nova administracija, koja je provodila program unitarizma i integralnog jugoslavenstva. Zabranjena su nacionalna imena. Pojačan je režimski teror, uvedena cenzura, a zabranjen je rad svih stranaka koje u imenu imaju nacionalno obilježje. Kralj je obećao skori izlazak iz krize, poboljšanje položaja seljaka i suzbijanje korupcije. Na čelo vlade postavljen je general Petar Živković.
g
