Arhiv tekstova

Nor­ma­lan pro­ces pri­bližava­nja

VIZE: Moja je namjera da bezvizni režim ostane, da se produži. Ono što očekujemo jest da se u potpunosti vojska povuče sa srbijanske strane jer nema potrebe za tim prisustvom: danas nigdje u svijetu vojska ne čuva granice nego policija. Kada sam bio u Beogradu uvjeravan sam i od strane Marovića i Koštunice da će policija umjesto vojske u potpunosti preuzeti kontrolu granica.
    Drugi naš uvjet, mada je bolje reći opravdano očekivanje, jest da ne treba otvarati pitanje granice na Dunavu. Smatram da dvije zemlje koje teže EU ne trebaju otvarati to pitanje nego konstatirati rješenje za koje se založila Badenterova komisija, a to je da SFRJ više ne postoji, nego da postoje države koja su formirane na granicama koje su vladale u vrijeme avnojske Jugoslavije.
NORMALIZACIJA ILI STAGNACIJA ODNOSA: Riječ je o normalnom procesu približavanja Srbije i Crne Gore i Hrvatske za koji bih ja želio da ide brže, ali nikako ga ne vidim kao stagnaciju odnosa. Ja bih to nazvao, možda, jednim mirnim stanjem u kojem se obje zemlje žele što bolje pripremiti za uzvratni posjet premijera Vojislava Koštunice Zagrebu. Nadam se da će do tog susreta u Zagrebu skoro doći i ne vidim nekih većih razloga da bi aktualne odnose nazvali stagnacijom.
    Za vrijeme mog posjeta Beogradu lani, mi smo potpisali nekoliko iznimno važnih sporazuma za obje zemlje i nastavit ćemo i dalje tu međusobnu suradnju. Smatram da treba završiti započeti posao i riješiti prije svega humanitarna pitanja, pitanje nestalih osoba, povrata ljudi, imovine i arhiva i svega što je na dnevnom redu.
TERET BLISKE PROŠLOSTI: Ima različitih pogleda na noviju povijest i ja ću reći otvoreno – mi smatramo, a to je i povijesna činjenica za nas, da je Hrvatska bila napadnuta, bila žrtva agresije i da se obranila i oslobodila zemlju, pobijedila u tom nametnutom ratu. I to je sve; sada je to iza nas, moramo se usmjeriti budućnosti, smatramo da je budućnost puno važnija od velikih rasprava o prošlosti.
OLUJA: Stojim i dalje iza onog što sam kazao u Kninu na proslavi desete obljetnice Oluje. Ja ću to ponoviti: Oluja je bila veličanstvena vojna operacija u kojoj smo oslobodili središnje dijelove Hrvatske. Ono što se događalo poslije Oluje treba procesuirati, to ne služi na čast ni onima koji su to napravili i treba se od toga ograditi i jasno odvojiti od same Oluje.
    No, rat je iza nas. Mi smo potpisali Sporazum o normalizaciji odnosa još davne 1996. i treba nastaviti na tragu tog Sporazuma o normalizaciji odnosa. Nije lako sve riješiti – nakon Drugog svjetskog rata Njemačkoj i Francuskoj trebalo 17 godina da dođu do sporazuma, a mi smo ga potpisali godinu dana nakon Oluje. Susjedi smo, upućeni smo jedni na druge i moramo rješavati otvorena pitanja. Kamo sreće da rata i nije bilo, da smo se razdvojili mirno, normalno kako su to učinili Česi i Slovaci. Ljudi su stradali, stradali su njihovi najbliži i treba riješiti ta otvorena pitanja, prije svega pitanja nestalih i povratka.
POVRATAK: Svatko ima pravo na povratak, to za mene više nije političko pitanje, a slično je i s pitanjem povrata imovine. Imovina je ustavna kategorija u Hrvatskoj i privatno je vlasništvo neupitno i ja posebno jamčim svakome da će dobiti svoje natrag. Dakako, osobna je volja svakoga da odluči gdje će živjeti i nitko je ne smije nametati.
    U ovim područjima, a to je moja generalna primjedba svima, previše se bavimo prošlošću. Evo, mi smo imali prosvjeda i bilo je velikog nezadovoljstva nakon što su ministar vanjskih poslova SiGC Vuk Drašković i njegova stranka proglasili Dražu Mihailovića antifašistom. Mi znamo kakve su zločine njegovi četnici tokom rata činili ovdje i ti prosvjedi mogu biti razumljivi, međutim, ja smatram da su to teme koje nas sprječavaju da gledamo u budućnost i gradimo suradnju koja se temelji na međusobnom uvažavanju, priznanju i poštivanju suverenih država, ljudskih i manjinskih prava u svakoj od naših zemalja i suradnji u pogledu europskih integracija. Jer, budućnost i Hrvatske i Srbije i Crne Gore je u europskim integracijama i uvjeren sam da što prije bude Hrvatska prišla Europi i postala član Europske unije to će prije učiniti i Srbija.
CRNA GORA: Mislim da je situacija u Crnoj Gori relaksiranija (nego u Srbiji) i u tom smislu s manje problema i kompleksa se razgovara s Hrvatskom. Ja kao hrvatski premijer želim svako dobro i Srbiji i Crnoj Gori, želim da ljudi kojima je dosta politike naprosto bolje žive i idu prema Europskoj uniji. Smatram da je to cilj za koji se isplati provesti velike reforme, ali treba znati da nije ulazak u EU sam sebi cilj; cilj je da ljudi bolje žive, da prihvate evropske standarde, pravila igre i da bolje žive.
EUROPSKA BUDUĆNOST: Očekujem da Europska unija donese pozitivnu odluku. Hrvatska praktički živi europske vrijednosti, treba nam još samo i ta formalna potvrda pripadanja EU. Kao što znate, u Hrvatskoj promičemo kulturu dijaloga, međusobne tolerancije i poštivanja drugoga, a poštivanje drugoga znači poštivanje različitosti, što spada u temeljne demokratske principe koje u Hrvatskoj promičemo i ja i moja stranka i moja vlada. Hrvatska, uvjeren sam, živi te vrijednosti, a da bismo ostvarili i formalnu potvrdu toga, moramo početi pregovore.
    Jedan od uvjeta je suradnja s Haagom i znamo da je problem što general Gotovina nije u Haagu, jer postoji optužnica protiv njega i on se mora odazvati. Važno je reći da s našeg stajališta to nije samo pitanje Haaga, već i naše unutarnje pitanje – u hrvatskom zakonodavstvu postoji Ustavni zakon o suradnji s Haagom gdje se kaže da se svatko onaj tko je optužen, mora odazvati sudu. To je, dakle, pitanje pravne države.
STRAH OD UHIĆENJA GOTOVINE: Ne, mislim da ne postoji nikakav strah, za nas je to isključivo pitanje pravne države i Vlada će biti odlučna ma o kome se radilo. Podsjetit ću vas da su u istom rangu bili i generali Markač, Petković, Praljak, Ademi, Norac i svi su se oni odazvali Haškom sudu i pitam ja u čemu je razlika, zašto ne i Gotovina? Za nas nema razlike, postoji pravna država bez obzira na to o kome se radi. Nisam pozvan da dijelim savjete bilo kome, ali mislim da ista pravila vrijede i za Srbiju – pravna država iznad svega.
    Izvan sumnje je da generali Mladić i Gotovina spadaju u prošlost koja se mora riješiti zbog budućnosti. Europska unija, kojoj obje zemlje streme, briše granice, prije svega kada je ekonomija u pitanju. Hrvatska i Srbija i Crna Gora, kao prvi susjedi, upućene su jedna na drugu.
KULTURA, SPORT: Za sada je nažalost suprotan slučaj, ali ako budemo skupa mudro i postupno radili na tome, sportski tereni će prestati biti mjesta gdje se iskaljuje mržnja. Sport u osnovi zbližava, a ne udaljava ljude jedne od drugih.
    Moram istaknuti da suštinski problem nema veze s nacionalnom netrpeljivošću – i u Hrvatskoj su, nažalost, sportski tereni često pozornica divljanja i huliganstva i s time se moramo nositi.
HDZ – DSS: Možda se u Srbiji malo zna o tome, pa je dobra prigoda da to kažem: kada su me iz centrale Europske pučke stranke, kako mi zovemo tu najjaču asocijaciju političkih stranaka u Europi, pitali što mislim o ulasku Koštuničinog DSS-a i Labusove stranke u Asocijaciju, rekao sam da mislim da je to dobro i bio sam apsolutno za. I to se pokazalo jako dobrim, jer ti sastanci na kojima se srećemo daju nam priliku da razgovaramo u miru bez pritisaka.
    Suradnja srodnih političkih stranaka u Europi je jako dobra i držim da će to pridonijeti i užem rješavanju problema između Srbije i Hrvatske, ali i bržem putu obje naše zemlje ka Europskoj uniji.

Intervju s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom
objavljen je u beogradskom Danasu 30. rujna