Arhiv tekstova
Novi iskoraci i nove obveze
Poslije dva dana žestokih diplomatskih pregovaranja u Luxembourgu, tri su zemlje od ovoga tjedna za korak bliže EU. Srbija i Crna Gora otpočet će ove jeseni pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji, a pristupne pregovore iste noći, s 3. na 4. listopada, otpočele su Turska i Hrvatska
Odluka Vijeća Europske unije o početku pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom i Crnom Gorom, donesena je 3. listopada u Luxembourgu.
Pregovori s EU će početi 10. listopada, kada će europski komesar za proširenje Oli Rehn vlastima u Beogradu predstaviti Nacrt sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te se očekuje da će prvi konkretni pregovori o samom sadržaju Sporazuma početi u studenome 2005. godine.
Nakon tridesetak sati teške diplomatske borbe s Turskom su oko 1 sat poslije ponoći, 4. listopada otvoreni pristupni pregovori. Najžešći protivnik otvaranja pregovora je bila Austrija, koja se istodobno otvoreno zalagala za početak pregovora s Hrvatskom.
Vijeće ministara EU-a odlučilo je u noći s ponedjeljka na utorak, 3. /4. listopada otvoriti i pregovore s Hrvatskom. U tekstu zaključaka Vijeća EU-a pozdravlja se »izviješće glavne haške tužiteljice Carle del Ponte Radnoj skupini EU-a prema kojem Hrvatska sada u potpunosti surađuje s ICTY-em, te jasna predanost hrvatskog premijera da će puna suradnja biti održavana sve dok i posljednji optuženik ne bude u Den Haagu i sve dok to traži ICTY.«
VAŽAN KORAK ZA SICG: Šefovi diplomacija EU i službeno su odobrili početak pregovora sa Srbijom i Crnom Gorom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Odluka, priopćena na ministarskom sastanku u Luksemburgu, donijeta je bez rasprave. Europska komisija može početi pregovore zato što je u SiCG došlo do »suštinskog napretka« u demokratskim, proeuropskim reformama, obrazloženje je ministara vanjskih poslova EU. Otvaranje pregovora došlo je, simbolično, pred petu godišnjicu promjena u Srbiji i uklanjanja režima Slobodana Miloševića. Ovo će biti prvi važan korak u uspostavljanju ugovornog odnosa između EU i SiCG, kaže se u usvojenom tekstu zaključka sa sastanka.
Brzina kojom će se SiCG približavati EU ovisit će od brzine kojom bude provodila neophodne reforme, a samo zaključivanje sporazuma ovisit će o uspostavljanju odgovarajućih zakonskih okvira, efektivne primjene Ustavne povelje i pune suradnje sa sudom u Haagu. Ministri EU očekuju da SiCG sada poduzme odlučujuću akciju kako bi se svi optuženi za ratne zločine, a prije svega Ratko Mladić i Radovan Karadžić, našli pred sudom u Haagu.
Predsjednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica izjavio je kako je sada od najvećeg značaja što prije okončati pregovore i nakon njih zaključiti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kako bi sljedeće godine SiCG praktično postala pridružena članica EU. Ovakva odluka Europske unije je »u ovom trenutku najobjektivnije priznanje reformama koje su u našoj zemlji provedene i istodobno najveći poticaj nastavku unutarnjeg sređivanja države«, rekao je Koštunica.
Predsjednik Srbije Boris Tadić izrazio je zadovoljstvo odlukom Vijeća ministara EU o početku pregovora sa SiCG o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju ocijenivši kako je to »važan, ali tek jedan od prvih koraka«.
»SiCG mora ispuniti sve svoje međunarodne obveze uključujući i potpunu suradnju s Haškim tribunalom. Svi optuženi za ratne zločine moraju biti u Haagu, na prvom mjestu general Ratko Mladić«, kazao je Tadić.
»Najveći dio ovog sporazuma odnosi se na trgovinska pitanja i zasnivanje trgovinskog odnosa s EU, a 50 posto pregovora bit će iz područja poljoprivrede. Vlada Srbije već ima strategiju za pridruživanje i ti pregovori sa EU neće dugo trajati«, rekao je potpredsjednik vlade Miroljub Labus.
NAJSPORNIJA TURSKA: Pristupni pregovori s Turskom otvoreni su oko jedan sat poslije ponoći, 4. listopada. Austrija se protivila predloženom pregovaračkom okviru, te je kočila cijeli proces uvjetom da, između ostalog, pregovori sa Hrvatskom počnu u isto vrijeme.
Koliko je visok bio ulog u igri oko Turske, pokazuje i činjenica da su se u cijelu priču uključile i SAD, konkretno američka državna tajnica Condoleezza Rice. Ona je navodno, u telefonskom razgovoru, Rice je navodno uvjerila turskog premijera Tayyipa Erdogana da predloženi okvir EU za pregovore neće utjecati na NATO. Naime, Turska je izrazila primjedbe na klauzulu prema kojoj Ankara ne bi mogla blokirati pridruživanje neke od članica EU međunarodnim organizacijama i sporazumima. Predstavnici »tvrde struje« u Ankari kažu da bi ta klauzula onemogućila Tursku u eventualnom blokiranju ulaska Cipra u NATO. Europski komesar za proširenje Oli Rehn izjavio je kako otvaranje pregovora sa EU treba biti »podstrek turskim političkim snagama da unaprijede vladavinu zakona i poštovanje ljudskih prava« i dodao kako se Turskoj sada otvaraju izgledi da postane »stabilna i demokratska zem-lja«. On je naglasio i kako će uvjeti za ulazak Turske u članstvo EU biti isti kao i za sve zemlje koje su ranije bili kandidati za učlanjenje u redove europske dvadesetpetorice.
HRVATSKA OTPOČELA PREGOVORE S EU: Hrvatskoj je vrata prema EU otvorila glavna tužiteljica Haškog tribunala Carla Del Ponte, iako su u takvo što poslije njezina boravka u Zagrebu mnogi posumnjali. Naime, poslije njezinih brojnih kritika, ona je izvijestila dužnosnike Europske unije kako je zadovoljna suradnjom Hrvatske s Haškim sudom. U izvješću, Del Ponte je kazala da »Hrvatska posljednjih nekoliko tjedana u potpunosti surađuje« s Tribunalom i »čini sve što može na lociranju i uhićenju Ante Gotovine«.
»Da zaključim – mogu potvrditi da Hrvatska na zadovoljavajući način odgovara na sve moje zahtjeve. Intenzivna razmjena informacija odvija se na dnevnoj osnovi radi lociranja i uhićenja Ante Gotovine. Ne postoje dokazi da Hrvatska ne čini sve što može u njegovu lociranju i uhićenju. Od ključnog je značenja da Hrvatska nastavi raditi s jednakim intenzitetom, neovisno o svakom političkom razvoju događaja, unutarnjem ili vanjskom«, rekla je del Ponte te je pohvalila i način na koji je obrađena Gotovinina mreže potpore.
Nakon što je glavna haška tužiteljica Carla del Ponte u Luxembourgu pohvalila suradnju s Hrvatskom, predsjednik Republike Stjepan Mesić kazao je kako Hrvatska sada može kalkulirati o ulasku u Uniju 2008., iako ju i dalje očekuje veliki posao.
»No, tijekom pregovora se iznad svega moramo pobrinuti o zaštiti naših nacionalnih i državnih interesa«, kazao je Mesić, dodajući kako se ne smije dozvoliti rasprodaja Hrvatske. »Naši pregovarači moraju zaštititi naše interese. Bitno je da i naši potomci imaju čime raspolagati«, zaključio je predsjednik.
»Danas je veliki dan za Hrvatsku. Ponosan sam da sam ovdje kao premijer zemlje koja je upravo počela pristupne pregovore s EU-om«, rekao je hrvatski premijer Ivo Sanader na konferenciji za novinare nakon završetka Međuvladine bilateralne konferencije kojom su svečano otvoreni pristupni pregovori.
Upitan je li realan rok da Hrvatska uđe u EU-u do 2009. godine, što bi joj omogućilo da u lipnju te godine sudjeluje na izborima za Europski parlament, povjerenik Rehn je rekao da je to »razuman rok, ako sve bude išlo lako«.
Premijer Sanader je ocijenio da je to »poželjan cilj«, ali nije prioritetan. »Prioritet je da se pregovori vode dobro i kvalitetno«, rekao je hrvatski premijer.
»Vijeće se složilo da nedostatak pune suradnje s ICTY-em u bilo kojoj fazi može utjecati na općeniti napredak i može biti temelj za pokretanje mehanizma iz paragrafa 12 pregovaračkog okvira«, stoji u tekstu zaključaka Vijeća ministara. Paragraf 12 sadržava klauzulu koja regulira mogućnost suspendiranja pregovora u pojedinim slučajevima.
Neskriveno je najveća i najotvorenija potpora Hrvatskoj u Luxembourgu bila Austrija, na čelu s ministricom vanjskih poslova Ursulom Plassnik.
Zanimljivo je da je na dan početka pristupnih pregovora Hrvatske i EU odvjetnik generala Ante Gotovine Luka Mišetić izjavio: »General Ante Gotovina spreman je odmah prihvatiti suđenje za ratne zločine u Hrvatskoj ukoliko Haški sud (ICTY) prepusti njegov predmet hrvatskom pravosuđu. Suđenje generalu Gotovini u Hrvatskoj predstavlja mogućnost koja je savršeno konzistentna s pravilima i presedanima ICTY-ja i jamči da Gotovina neće izbjeći pravdi«.
Otvaranjem pristupnih pregovora s EU-om Hrvatska ulazi u najzahtjevniju fazu na putu prema punopravnom članstvu u EU-u, koja traži velike napore ali donosi i brojne koristi. Svaka zemlja koja želi ući u EU mora u potpunosti preuzeti europske pravne stečevine, tzv. acquis communautairea. Pregovara se zapravo o tome kako će i kada zemlja kandidatkinja prihvatiti, primijeniti i osigurati nadzor provedbe zakonske regulative. Pregovori s Hrvatskom vodit će se u 35 poglavlja. Nakon svečanog otvaranja pristupnih pregovora Hrvatska, Europska komisija i hrvatski pregovarački tim dogovaraju kada će se krenuti sa screeningom – dubinskom analizom usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s europskim. Prema riječima hrvatskog glavnog pregovarača Vladimira Drobnjaka, screening za sedam poglavlja mogao bi početi već oko 20. listopada. Brzina pregovora ovisi o stupnju pripremljenosti zemlje kandidatkinje i o složenosti problema koje treba riješiti. Nakon završetka pregovora o pojedinom poglavlju, pregovori se privremeno zaključuju. Ta privremenost ostaje sve dok se na završe pregovori o svim poglavljima i dok se ne potpiše pristupni sporazum. Pristupni sporazum mora biti ratificiran u svim zemljama članicama i u zemlji kandidatkinji i tada se stječu uvjeti za punopravno članstvo.
g
