Arhiv tekstova
Dunav, glavna europska prometnica
»Dunav – glavna europska prometnica« bio je moto pod kojim se odvijala Druga europska konferencija dunavskih regija i gradova u Novom Sadu, od 27. do 29. rujna. Organizatori ove konferencije bili su Dunavski biro – Novi Sad, Skupština AP Vojvodine, Izvršno vijeće AP Vojvodine i Dunavski biro – Ulm, uz podršku Pakta za stabilnost jugoistočne Europe. Ovom dvodnevnom skupu bilo je nazočno 279-ero sudionika iz 15 regija i 35 gradova, iz osam podunavskih zemalja: Njemačke, Austrije, Mađarske, Hrvatske, Slovenije, Srbije i Crne Gore, Bugarske i Rumunjske.
»Ako se Europska unija hoće širiti, mora nastaviti poticati razvoj lokalne i regionalne demokracije, a Srbija i Crna Gora, s obzirom da je njena budućnost u EU, sama mora odmah početi s procesom decentralizacije, koja je važna i u političkom i u gospodarskom smislu«, poručio je nazočnima predsjednik Odbora regija Europske unije Peter Straub.
PROMETNI KORIDOR: Sukladno motu Konferencije »Dunav – glavna europska prometnica«, šef Pakta za stabilnost jugoistočne Europe Erhard Busek izrazio je nadu da će: »Dunav brže dobivati značaj europskog prometnog koridora, koji će potaći gospodarski razvoj, da će postati značajna turistička regija uzduž cijelog toka rijeke, a da će pažnja u buduće biti posvećena sanaciji luka i lučkih postrojenja«, i upozorio kako već postoje mnoge ustanove čije je djelovanje posvećeno Dunavu, ali da u njihovom radu, do sada, nije primijećen sinergijski efekt.
»Vojvodina je jedini dio Srbije koji se graniči s EU i u tom pogledu ona je lokomotiva koja vuče Srbiju u Europu, a ova Konferencija dunavskih gradova i regija jedan je od vrlo značajnih kolosijeka kojima ta lokomotiva može znatno snažnije i brže povući cijelu kompoziciju Državne Zajednice Srbije i Crne Gore«, rekao je Bojan Kostreš, predsjednik Skupštine AP Vojvodine. U svom govoru sudionicima Konferencije predsjednik Kostreš je naglasio, kako AP Vojvodina sa svojim specifičnostima, sa svojim bogatstvom nacija i kultura, sa svojih šest jezika u službenoj uporabi, nesumnjivo zaslužuje pažnju svojih prijatelja, a pitanje autonomije Vojvodine jest pitanje pretvaranja Srbije u modernu i kulturnu državu, smatra Kostreš.
ULOGA VOJVODINE: Bojan Pajtić, predsjednik vojvođanske Vlade, sudionicima Konferencije tijekom uvodne riječi poručio je da: »Vojvodina Konferenciju shvaća kao pravu priliku da se založi za što više inicijativa pod kišobranom Pakta za stabilnost jugoistočne Europe, uz sudjelovanje međunarodnih specijaliziranih organizacija. Sesije na konferenciji dat će značajan doprinos interregionalnoj suradnji, turističkoj eksploataciji, slobodnoj plovidbi i ekološkom očuvanju Dunava. Razvoju identiteta i multikulturalnosti naroda i zajednica podunavskih zemalja bit će posvećena dužna pažnja. Vrijedi ozbiljno razmisliti o uspostavljanju međunarodnih regionalnih studija i stalne razmjene studenata i profesora, znanstvenih i drugih dostignuća«.
Pokraj toga Pajtić je naglasio važno mjesto euroregije Dunav-Tisa-Kriš-Moriš u multiregionalnoj suradnji i podsjetio nazočne kako je na svibanjskoj skupštini DKMT regije u Segedinu usvojen Strateški plan, čime su otvorene mogućnosti da pogranična područja tri podunavske države dobiju najbolju moguću poziciju u Europi.
Govoreći o Vojvodini kao europskoj regiji, premijer Pajtić je ukazao na njenu istaknutu ulogu u suradnji Srbije i susjednih zemalja, uz opasku kako je Vojvodina ekonomski pokretač ubrzanog uključivanja Srbije u Europsku uniju.
DECENTRALIZACIJA: Prvog dana Konferencije, tijekom plenarne sesije, potpredsjednik Skupštine AP Vojvodine Sándor Egeresi je upoznao sudionike s vojvođanskim shvaćanjem modela europskih integracija i tom prigodom, zbog budućeg statusa Vojvodine u novom Ustavu Republike Srbije, u kojem bi se jasno definirao njen politički i pravni status, naglasio:
Zainteresirani smo za aktivniju i odgovorniju ulogu regija i lokalnih samouprava, za veća financijska sredstva u sukladno europskom funkcioniranju, kao i za decentralizaciju i razvoj demokracije na regionalnoj i lokalnoj razini.«
Egeresi je nazočne na Konferenciji obavijestio, kako je Vojvodina kao regija već uspostavila suradnju s više pokrajina, županija i regija koje imaju autentično iskustvo u funkcioniranju pokrajina i ostvarivanju njenih ovlasti i da će Vojvodina kao moderna europska regija, uspostaviti i razvijati suradnju sa svim regijama Europe u oblasti gospodarstva, kulture, ekologije, obrazovanja, i posebno u oblasti parlamentarne suradnje, kazao je Egeresi.
»Regije duž Dunava i do sada su bile povezane brojnim povijesnim i suvremenim vezama, a osnivanjem mreže Dunavskih biroa stvorene su izuzetne mogućnosti za uspostavljanje neposrednijih kontakata, razmjenu ideja, predstavljanje konkretnih projekata i njihovu zajedničku realizaciju«, zaključio je Sándor Egeresi.
Prvi radni dan Konferencije završen je predstavljanjem 30 gradova iz podunavskih regija. O gradovima, iz kojih su doputovali u Novi Sad, govorili su njihovi gradonačelnici.
ZAVRŠNA DEKLARACIJA: Tijekom drugog dana Konferencije sudionici su bili podijeljeni u četiri radne sesije koje su bile posvećene različitim temama: interregionalnoj suradnji u izgradnji infrastrukture i gospodarstvenog i prometnog prostora Dunava, suradnji u ekološkom planiranju, turističkim projektima i kulturnom prostoru Dunava. Na njima je vladala radna atmosfera, a bile su zatvorene za javnost.
Nakon višesatnog rada u sesijama i iscrpnih i temeljitih diskusija na drugoj plenarnoj sesiji koja se odvijala pod geslom »Dunav – glavna ulica Europe«, sudionici Konferencije su se složili oko različitih pitanja i donijeli su Završnu deklaraciju:
»Dunav povezuje naš gradove i regije, on utjelovljava naše partnerstvo i suradnju te predstavlja simbol europskog procesa integracija. On je naša zajednička glavna prometnica. Europa se razvija iz perspektive gradova i regija, oni su pokretači društvenog i političkog razvoja, središta kulture, inovacije i gospodarstvenog rasta«, navodi se u Završnoj deklaraciji u kojoj je istaknuto kako se osnova daljnjeg rada podunavskih zemalja temelji na demokraciji, toleranciji i humanizmu i s apsolutnom voljom da se suprotstavljaju svakom obliku nacionalizma i ekstremizma. U tom duhu svi nazočni predstavnici gradova, regija i institucija dogovorili su kako će svoju suradnju dalje razvijati i produbljivati i da će je postaviti na čvrstu organizacijsku osnovu.
PRIJENOS ZNANJA: U Završnoj deklaraciji nabrojene su projektne oblasti u kojima će se odvijati buduća suradnja dunavskih regija i gradova. Najprije, istaknuti su projekti u oblasti međuregionalne i međugradske suradnje, s naglaskom na usavršavanju stručnjaka iz oblasti uprave i administracije putem razvoja zajedničkih programa obuke i razmjene.
Zaključeno je kako da se gospodarski i promet prostora Dunava unaprijedi razvojem zajednički umreženog sustava »Dunavski info-centar« – s terminalima za prezentacije gradova i bazama podataka za gospodarstvo, kulturu i turizam, da se uskladi koordinacija međunarodnog planiranja prometa, da se razmjenom iskustava unaprijedi lokalno i regionalno gospodarstvo i uspostavi suradnja gospodarskih komora, realizira zajednička burza i sajamski nastupi.
Kao treća točka Deklaracije navodi se »Transfer u oblastima znanosti, obrazovanja i tehnologije«, koji će obuhvatiti razvoj zajedničke dunavske visoke škole za obnovljive energije, unapređenje nastavnih planova i programa u oblasti medicine, razmjenu medicinskih stručnjaka i studenata medicine i razvoj suradnje u oblasti profesionalnog obrazovanja. U okviru ekološkog planiranja i turizma gradova i regija u slivu Dunava, odvijat će se prijenos znanja za lokalna i regionalna poduzeća za snabdijevanje vodom i otklanjanje otpadnih voda i otpada. Utvrđena je namjera da se biciklistička staza duž Dunava, produži od Budimpešte do delte, kao europski model projekta blagog turizma. Posljednja točka deklaracije je »Kultura gradova i regija« koja će biti potaknuta razvojem mreže kulturnih festivala duž Dunava, a očekuje se razrada zajedničke izložbe »Moj Dunav – pogledi na rijeku. Pogledi na Europu.«
»Europska konferencija dunavskih gradova i regija«, navodi se u Završnoj deklaraciji, vidi sebe kao stalnu europsku mrežu i čvrstu instituciju suradnje i partnerstva, koja usklađuje zajedničke napore pred vladama zemalja i europskim institucijama, kako bi realizirala svoje namjere. Kao osnovne institucije, koje koordiniraju zajedničke projekte i preuzimaju zadatke za organiziranje sljedeće »Europske konferencije dunavskih gradova i regija«, su dunavski uredi koji su instalirani u gradovima i regijama. Mrežu trenutačno čini 12 dunavskih ureda, koji su se razvili kao svojevrsne agencije, kazao je Peter Langer, šef dunavskog ureda u Ulmu, tijekom druge plenarne sesije u kojoj je nazočne upoznao s radom dunavskog ureda Ulma.
»Preko mreže ureda dunavskim regijama i gradovima dostupna je pomoć, čija je ponuda moguća zbog razvijenih partnerstava u gradovima i regijama u dunavskom prostoru.« g
