Tražimo uvođenje bunjevačkog jezika u škole
Predsjednik Nacionalnog vijeća Bunjevaca Nikola Babić izjavio je kako bi bunjevački jezik trebao biti uveden kao izborni predmet u prvom, drugom i trećem razredu osnovne škole. Babić je za novosadski »Građanski list« od prošloga petka, 30. rujna, rekao kako za uvođenje bunjevačkog jezika u škole postoje svi uvjeti.
On je optužio Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje i kulturu da se služi političkim mjerilima, a ne stručnim, jer nije odobren nastavni program za predmet »Bunjevački jezik s elementima nacionalne kulture«, koji je Nacionalno vijeće dostavilo tom tajništvu.
»Sudeći po našim informacijama, izgleda da je naš zahtjev bio povod za neke nesporazume između Hrvatske i Srbije, pa se otuda traži neka forma bunjevačkog jezika koja neće izazvati međudržavni sukob«, rekao je Babić.
U prvi razred osnovne škole u Vojvodini učenici se upisuju na šest nastavnih jezika: srpskom, mađarskom, slovačkom, rumunjskom, rusinskom i hrvatskom jeziku, kao i dvojezično – na srpskom i na nekom od jezika nacionalnih manjina.
U nekim vojvođanskim školama nastava se izvodi i na romskom jeziku.
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, u Vojvodini živi 21.000 građana koji su se izjasnili kao Bunjevci.
Prema pokrajinskim propisima u oblasti obrazovanja, potrebno je najmanje 15 učenika da bi se u prvom razredu učilo na jeziku nacionalne manjine, ali razred može biti i manji, ukoliko za to suglasnost izda pokrajinski tajnik za obrazovanje.
Beta