Arhiv tekstova
Narodni preporod Hrvata u Istri
Nakon pada Bachovoga apsolutizma i Istra je dobila Zemaljski sabor, koji je birao izvršnu vlast, Zemaljsko vijeće. Sabor je zasjedao u Poreču, a posljednjih godina 19. i početkom 20. stoljeća sjednice Istarskoga sabora održavale su se u Puli ili u Kopru. Na izborima za istarski sabor većinu su dobili talijanski zastupnici.
Proglašenje talijanskoga jezika uredovnim jezikom Istarskoga sabora dalo je za pravo Hrvatima i Slovencima da traže uvođenje hrvatskoga jezika u rad Sabora te u urede državne uprave, što se može smatrati početkom narodnoga preporoda. Najistaknutiji istarski preporoditelj bio je biskup Juraj Dobrila.
SPLETKE: Želeći oslabiti utjecaj hrvatskih preporoditelja, Talijani su 1863. godine ukinuli manje općine, dakako, one naseljene Hrvatima i Slovencima, i priključiti ih većim središtima, u kojima je bilo više Talijana. To im je olakšalo širenje talijanskoga jezika u sela. Stanje se još više pogoršalo kada je bečki dvor odlučio izuzeti škole iz crkvene uprave. Upravu nad školama dobile su općine što je još više pogodovalo talijanizaciji Hrvata.
OPĆINE: Financijske mogućnosti općina bile su skromne – općinske su riznice najvećim dijelom ovisile su o dotacijama viših vlasti. Prihode općina, pored osnovnih poreza, činili su ubiranje malte sa sajmova i trgovačke takse te davanja u najam općinskoga zemljišta, šuma i pašnjaka. Od toga novca te novca dobivenog od prireza i taksi prikupljenih na području općine, plaćani su načelnik, općinski činovnici te učitelj.
ANTUN JAKIĆ: Antun Jakić rodom je iz Hrvatske Kostajnice. Godine 1851. u Zagrebu je otvorio trgovinu kolonijalnom robom. Nakon nekoliko godina poslovanja u Rijeci i Trstu, vratio se 1860. godine u Zagreb. Bio je aktivan u Trgovako-obrtničkoj komori u Zagrebu. Zalagao se za izgradnju hrvatske željezničke mreže i osnivanje kreditnih zavoda. Godine 1862. izložio je cjelovitu koncepciju hrvatskoga nacionalnoga tržišta, nasuprot dotadašnjoj trgovačko-tranzitnoj koncepciji. Izdavao je časopis »Sidro« (1864. -1868.), glasilo trgovine obrtnosti i narodnoga gospodarstva. Svojim je stavovima utjecao na preporoditelje u Istri i Dalmaciji te na Eugena Kvaternika, tvorca novoga hrvatskoga gospodarskog programa.
g
