Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Ok­to­ber­fest

U glavnom gradu Bavarske Münchenu, protekloga se vikenda završio još jedan festival poklonika dobroga piva, zabave i druženja – Oktoberfest. Gotovo dva stoljeća stara gradska manifestacija ponovno je okupila »milijun« ljudi ostvarivši impresivni obrt od blizu milijarde eura, potvrdivši da joj u svijetu piva nema ravne.
POVIJEST OKTOBERFESTA: Opće prihvaćeno stajalište o začetku ove tradicionalne smotre koja se održava u Münchenu, dijelu grada po imenu Wiesn, datira još od davne 1810. godine, 12. listopada, kada je princ Ludwig I. Bavarski, poslije i bavarski kralj javno proslavio svoje vjenčanje s princezom Theresom, počastivši svoje podanike pićem (pivom) i hranom. U sklopu »fešte«, koja je trajala nekoliko dana, upriličena je i prigodna konjska utrka kao dio službene ceremonije i po završetku višednevnog slavlja odlučeno je da se cijela manifestacija ponovi i sljedeće godine u istom terminu.
    Od tada, pa sve do ovog netom završenog Oktoberfesta 2005, održane su ukupno 174 smotre ljubitelja piva i dobre zabave koja ide uz njega. Uslijed brojnih ratova koji su prekidali tradiciju 24 puta, bilježe se i dva otkaza organizacije uslijed epidemije kuge koja je poharala grad na Issaru dva puta, 1854. i 1873. godine.
SVEČANO OTVORENJE: Prema nešto mlađoj tradiciji, a cijeli Oktoberfest je već sam tradicija po sebi, od 1950. godine ovu manifestaciju otvara gradonačelnik Münchena, koji je i ovog 17. rujna, točno u podne u šatoru Schottenhamel »razbio« prvo pivsko bure (pivo Spaten) i ispio prvu »svečanu« kriglu. Ovim simboličnim gestom otvara se Oktoberfest i započinje velika fešta.
PROGRAM: Vrlo je važno znati nekoliko natuknica glede cijelog pivskog festivala, pogotovo onima koji još nikada nisu bili u Münchenu za vrijeme ove pučke veselice, jer bez obzira na veselu i razuzdanu atmosferu cijela smotra ima svoja kruta pravila. Prvo i osnovno pravilo je da nitko tko nema mjesto za sjedenje u nekom od šatora, ne može biti poslužen pićem. Vrijeme točenja pića je strogo određeno ovisno o danu, radnim danima od 10 izjutra do 10.30 navečer, dok se vikendom i praznikom počinje sat ranije. Šatori se zatvaraju točno u 11.30 sati navečer, ali su zato »Kafer Wiesn-Schanke« i »Wiesnzelt« otvoreni do 1 sat iza ponoći.
    Za informaciju, u svakom od brojnih šatora se može smjestiti i do 10.000 ljudi koji uživaju u raznovrsnim pivima točenim isključivo u kriglama od 1 litre, a po prosječnoj cijeni od 6,80 – 7,25 eura. Uz pivu mogu se popiti, za one koji nisu fanovi hmeljskog napitka, sokovi i bezalkoholni napitci po cijeni od 2,5 eura, a za podlogu u stomaku služe se tradicionalne njemačke kobasice (3 eura), pečeni pilići (pola pileta 6 eura), sendviči (3,5) i veliki bavarski perec (2,5 eura). Pedantni organizatori su izračunali da svakom Oktoberfestu prisustvuje, posve logično, najviše Bavaraca u procentualnom odnosu od 60 posto, potom 20 posto Nijemaca iz ostalih krajeva, te 20 posto gostiju iz inozemstva, ponajviše Austrijanaca i Talijana, također poznatih ljubitelja dobrog piva.
g

Najava događaja

26.12.2024 - Božićni koncert u subotičkoj katedrali

34. tradicionalni božićni koncert Katedralnog zbora Albe Vidaković bit će održan u četvrtak, 26. prosinca, u subotičkoj katedrali sv. Terezije Avilske, s početkom u 19.30 sati. Osim zbora, sudjeluju Aleksandra Ušumović (sopranistica), Lucija Vukov (flauta), Kristina Stankov (flauta), Mihály Szűcs (fagot), Kornelije Vizin (orgulje) i Subotički tamburaški orkestar. Na programu su djela Couperina, Prepreka, Vejkovića, te božićne skladbe iz Bačke, Hrvatske i Mađarske. Dirigent je Miroslav Stantić. Ulaz je besplatan.

29.12.2024 - Božićni koncert zborova Srijemske biskupije

Zborovi svih župa Srijemske biskupije okupit će se u crkvi sv. Jurja u Petrovaradinu i izvesti za posjetitelje neke od najljepših božićnih pjesama. Koncert pod geslom „Svim na zemlji mir, veselje“ održat će se u nedjelju, 29. prosinca, u crkvi sv. Jurja u Petrovaradinu s početkom u 18 sati.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika