Arhiv tekstova
Europski parlament o manjinama i incidentima
U Europskom parlamentu u Bruxellesu najavljeno je da će se 13. listopada (jučer) održati Saslušanje o situaciji glede nacionalnih manjina u Vojvodini. Na Saslušanje je, između ostalih, pozvan i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Josip Z. Pekanović.
»Hrvatska riječ« donosi integralnu verziju obraćanja Josipa Z. Pekanovića u Europskom parlamentu, o položaju Hrvata u Vojvodini.
HRVATI U VOJVODINI: Hrvati u Vojvodini nakon mnogih poteškoća tek 2002. godine su zakonskim putem dobili status nacionalne manjine u Srbiji i Crnoj Gori. Hrvati u Srbiji i Crnoj Gori imaju sljedeće stanje glede institucija i drugih organizacijskih oblika: u sferi kulture u profesionalnom smislu Hrvati nemaju niti jednu ustanovu, u sferi amaterizma ima preko 25 udruga koje njeguju etno baštinu Hrvata, ali samo na razini amaterizma.
U sferi obrazovanja i školstva naziru se počeci u osnovnim školama u obliku formiranja nekoliko hrvatskih razreda i to je sve. U sferi informiranja Hrvati imaju jednu profesionalnu ustanovu koja nije do kraja konstituirana i koja u usporedbi s ostalim ustanovama u drugim manjinskim zajednicama zaostaje u financijskoj podršci od strane države do one razine kako je to kod ostalih manjinskih zajednica. U sferi uporabe jezika se primjećuje zanemarivanje od strane državnih tijela, jer na primjer još ni sada, poslije dvije godine, odluka o službenoj uporabi hrvatskog jezika donesena u Skupštini AP Vojvodini, nije objavljena u službenom listu.
Hrvatsko nacionalno vijeće funkcionira i ono je podržano i financijski od strane države.
Politički profil Hrvata na lokalnoj razini je zastupljen, ali na višim državnim razinama nema izabranih zastupnika niti potpore od drugih političkih čimbenika.
Dok je Vojvodina imala autonomiju nije bilo incidenata na nacionalnoj osnovi. Ali, nažalost, do sada nije bilo političke volje, da se ukine »Miloševićev« Ustav Republike Srbije kojim je ukinuta autonomija Vojvodine, i kojim se najveći dio vojvođanskog dohotka odliva u Beograd i kojim je sva imovina lokalnih (općinskih) samouprava prenesena u vlasništvo Republike Srbije.
Upropaštava se gospodarstvo Vojvodine, što je utjecalo i utječe na ozbiljan pad standarda stanovnika Vojvodine.
Nacionalni sastav Vojvodine i ravnoteža je migracijom nakon raspada Jugoslavije jako narušena, i tako se potiskuje autohtono starosjedilačko stanovništvo. To stvara netolerantnost i incidente.
Pojavio se i jedan novi fenomen, da se unutar korpusa Hrvatskoga nacionalnog bića namjerno stvaraju etničke skupine (Bunjevci) koje se u popisu proglašavaju nacijama, a u narod se unosi zabuna i podijeljenost. Nova, demokratska vlast, na popisu stanovništva 2002. godine to nastavlja. Na žalost, ide se i korak dalje u diskreditiranju postignutih prava prije 1990. godine. U parlamentu Republike Srbije, a niti u parlamentu Državne zajednice Srbije i Crne Gore, nema niti jednog zastupnika nacionalnih manjina biranog po političkoj volji nacionalnih manjina. Novi Ustav Republike Srbije bi morao ugraditi mogućnost direktnog zastupanja predstavnika nacionalnih manjina u skupštinama od općine, pokrajine, Republike Srbije do Državne zajednice Srbije i Crne Gore, slično kako je to učinjeno u Republici Hrvatskoj. Takav prijedlog smo dostavili nadležnom republičkom tijelu ali nije prihvaćen. Zastupljenost Hrvata u držanim tijelima u sudstvu, tužilaštvu i policiji nije na potrebnoj razini,
SURADNJA S DRUGIM ZAJEDNICAMA: Od kraja 2003. godine do sada, na sjeveru Vojvodine je bilo puno antihrvatskih incidenata, počevši od razbijanja prozora, ispisivanja grafita, devastiranja groblja, spomenika kulture, križeva, šikaniranja Hrvata na javnim mjestima, gospodarske diskriminacije sve do telefonskih prijetnji smrću hrvatskim dužnosnicima. Veći dio počinitelja ovih incidenata nije otkriven, a još manje procesuiran. Lokalna i pokrajinska policija i sudovi su pod izravnom ingerencijom vlasti Republike Srbije, što nam otežava komunikaciju, a za neobavljanje svojih dužnosti nitko ih iz republičkih tijela ne poziva na odgovornost.
Ako načinimo usporedbu incidenata spram hrvatske zajednice u Vojvodini, s periodom prije 2000. godine, možemo reći da se intenzitet incidenata donekle smanjuje i da ima blagu tendenciju opadanja. Nadamo se da će ovakvi incidenti biti sve rjeđi, s većim otvaranjem Srbije i Crne Gore prema europskim integracijama i donošenjem novog Ustava Srbije koji treba vratiti autonomiju Vojvodini kao i brigu o nacionalnim manjinama.
Dobro surađujemo s ostalim nacionalnim manjinama i njihovim institucijama, osobito s mađarskom, njemačkom i slovačkom zajednicom. Kulturološka baština koju imamo nas povezuje u zajednicu suživota i tolerantnosti. S mađarskom zajednicom imamo puno zajedničkih inicijativa.
Nadam se da će Europski parlament podržati ova demokratska nastojanja hrvatske
zajednice u AP Vojvodini u ostvarivanju osnovnih ljudskih i manjinskih prava.
Započinjanje pregovora o stabilizaciji i pridruživanju Srbije i Crne Gore Europskoj uniji svesrdno podržava i hrvatska zajednica koja živi u Srbiji i Crnoj Gori.
g
