Arhiv tekstova
Zdrava hrana na prvome mjestu
Pod sustavom za zalivanje na Ljutovu, desetak kilometara od Subotice, na imanju obitelji Josipa Mamužića nalazi se 15 jutara obradive zemlje – crnog pijeska. Ekološki način proizvodnje Josip Mamužić započeo je 2001. godine na jednom hektaru, a sada 19 hektara. Interesantno je to što se ekološkom proizvodnjom povrća počeo baviti još 1998. godine, a i jedan je od prvih u svom kraju koji je uz pomoć Udruge za ekološku proizvodnju »Terras« pristupio sustavu kontrole proizvoda.
4Koliki dio svoje obradive zemlje imate u organskoj proizvodnji?
Sva raspoložive obradive površine su pod organskom proizvodnjom. Inspektori za ekološku proizvodnju dolaze u kontrolu često i moraju imati uvid u kompletnu proizvodnju i način čuvanja proizvoda. Poželjno je ne imati isti proizvod u ekološkoj i konvencionalnoj proizvodnji.
4Što imate zasijano ili posađeno na toj zemlji?
Ove godine zasijao sam 5 hektara pšenice, 2,5 hektara raži, 0,7 hektara ječma, 0,5 hektara suncokreta, 0,5 hektara soje i 2,2 hektara lucerne, a ostalo je povrće – paprika, karfiol brokoli, mrkva.
4Koliki su prinosi u organskoj proizvodnji?
Kad se usporede s prosječnom konvecionalnom proizvodnjom, prinosi su pibližno isti, a kod začinske paprike prosjek prinosa je veći.
4Zašto sadite tako raznovrsne kulture?
Idem k tome da imam što veći broj artikala i što veći stupanj prerade. Raznovrsnošću kultura kompenziram kad neka kultura podbaci u prinosima ili joj ne pogoduju meteorološki uvjeti pa ne rodi. Ako bih posadio samo jednu kulturu i ako ona te godine ne bi rodila, praktički ne bih imao prihoda. Na pšenici je na primjer manje uloženog rada nego na mrkvi, ali nikad se ne zna što će se više isplatiti.
4Gdje plasirate Vaše proizvode?
Dio proizvodnje je ugovoren, a višak prodajemo na tržnici i u slobodnoj prodaji. Radim mljevenje pšenice u integralno brašno koje plasiramo u prodavaonice »Bioteke« i također u slobodnu prodaju.
4Pomaže li Vam tko u poslu?
Sve radim sam. Od obuke, organizacije, knjigovodstva do rada s ljudima na njivi.
4Tražite li stručnu pomoć?
Da, naravno, i stručnu pomoć dobivam od »Terrasa«, organizacije za organsku proizvodnju. Čitam knjige o organskoj proizvodnji, idem na seminare. Najkorisnije savjete, koje najviše primjenjujem, dobio sam od magistra organske poljoprivrede Danko Znaora.
4Koji su najčešći problemi u ekološkoj proizvodnji?
Najveći problem je s povrćem jer nemam hladnjaču, pa se povrće mora brzo nositi na tržište. Plodored u njivi se mora ispoštovati.
4Podržava li država ovu vrstu proizvodnje?
Ekološki način proizvodnje je skuplji od konvencionalnog. Kod nas nema podsticajnih sredstava, za razliku od susjednih država koje daju 30 eura po hektaru. Kredit neću uzeti dok ne vidim mogu li osigurati otplatu. Obrt novca je vrlo spor.
4Imate li slobodnog vremena?
Nemam. Imao sam ga zimi, dok nisam proširio posao na obradu žitarica koje meljem kad kiša pada i kad nemam posla na polju.
g
