Arhiv tekstova
Koktel »sve od domaćeg«
U prigodnom prostoru tvrtke »Opeka« u Osijeku ove je jeseni održan I. Sajam šljiva i proizvoda od šljiva, uređaja i opreme u organizaciji Udruge proizvođača prirodne domaće šljivovače »Slavonka« sa sjedištem u Osijeku a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva RH.
Ova je sajamska priredba okupila 20-tak izlagača šljiva i proizvoda od šljiva od domaće šljivovaće do pekmeza i džema te knedla s šljivama i predivnih slavonskih koktela na bazi šljivovače i domaćih sokova, te uređaja i opreme od sadnje do održavanja, zaštite, prerade i destilacije. U okviru sajma održano je i 5. natjecanje proizvođača šljivovače za koje se prijavilo 85 proizvođača.
SLAVONSKI BRAND: »Vidite, ove su šljive jučer obrane u šljiviku kod Batine i danas su izložene na našem prvom sajmu šljivara, ali ne i posljednjem, jer nastojat ćemo da on postane tradicionalan«, rekao je mr. Stjepan Galović, predsjednik Udruge. »Osim toga, tu su i drugi proizvodi od šljiva, prvenstveno naša slavonska šljivovača, koja mora postati naš slavonski i šokački brand, zatim pekmez, namirnica uz koju su odrastale generacije Šokaca i drugi proizvodi, a sve je to nekakav logičan nastavak aktivnosti započetih 18. kolovoza 1991. godine kada je od strane desetak entuzijasta osnovana ova naša Udruga u šljiviku Marka iz Draža u Baranji. Danas okupljamo gotovo tisuću proizvođača, a organizirani smo tako da u Osijeku imamo Vijeće, Nadzorni odbor i Sud časti, a sekcije i podružnice imamo u svih pet slavonskih županija i čak u Sisačko-moslavačkoj, u Lipovljanima. Na području kontinentalne Hrvatske danas imamo gotovo 4 milijuna stabala šljiva a najzastupljenija je šljiva-bistrica, jedna od najcjenjenijih sorti u svijet, i ima nešto slavonske bjelice«.
»Žao mi je samo«, kaže mr. Galović, »što je prostor skučen pa smo na svega 200 četvornih metara mogli smjestiti tek 20-tak izlagača, ali namjeravamo već dogodine i veći prostor i bolje osmišljenu priredbu, pa da na jednom mjestu imamo sve od sadnice do pekmeza i šljivovače, i sredstva za obradu i zaštitu, i kazan za rakiju u radu, uređaje za mjerenje slada i jakosti, i kace i boce i bačve, baš sve. Želimo ovdje dovesti mini-postrojenja za proizvodnju pekmeza, male pogone za sušenje, male komore za zamrzavanje i drugo, a ja vjerujem da će ovi naši slavonski kokteli vrlo brzo postati jedan od naših prepoznatljivih proizvoda i naći primjenu u ugostiteljstvu, turizma ali i kućanstvu i našoj svakodnevici. Osim toga, naše prepoznatljive delicije, kakva je recimo knedla sa šljivama, i mi u Slavoniji jedemo samo kada šljivu uberemo svježu, a moramo poraditi na tomu da to protegnemo na cijelu godinu. Također, vidimo kod drugih da se na odresku peče polovica svježe šljive, pa zašto to ne bude i naš zaštitni znak. Ako to ne budemo prepoznali, ako to vrlo brzo ne učinimo našim proizvodnim projektom, onda se nemojmo čuditi ako na ovakvim sajmovima za 5 ili 10 godina, naši gosti jedu giros, tortilje, langošice ili neke druge strane delicije«.
ŠOKAČKO SUNCE: »No da malo prošetamo halom jer ima tu za svakoga ponešto. Ovi kotlovi za rakiju naš su domaći proizvod, no nažalost predstavljeni su samo u hladnom pogonu, tu su i proizvođači kaca i boca, bačvari iz Vinkovaca, tu su i naši primijenjeni umjetnici s oslikanim bocama, tu je nekolicina proizvođača šljivovače i drugih voćnih rakija a imamo i eko-etno-kutak, jer naši ljudi se sve više okreću ekologiji ali ne zaboravljaju ni svoju baštinu, pa tako možete vidjeti ovo vreteno od pređe s četiri kraka, što je u stvari šokačko sunce, jer Šokci, od svojega postanka i dolaska na ovo područje pa sve do danas, u dosezanju nečega, nisu došli ni do petokrake, ni do šestokrake. Pogledajte samo ovu staru šljivovaču u oslikanoj boci sa Šokicom u predivnom narodnom ruhu s dukatima, to je ono što bi trebalo biti simbolom budućnosti ovoga proizvoda na našem, ali na europskom i svjetskom tržištu«, kaže mr. Galović.
Na samom ulasku u halu tematsku izložbu oslikanih boca predstavio je Tomislav Varlan iz Darde, predstavnik tvrtke »Stara Drava«. Ova je sajamska priredba odredila današnju temu, pa je to šljiva i seoski motivi, ali mi imamo ekipu stručnjaka s primijenjene umjetnosti koji vam mogu odraditi što god vam treba. Naše se boce nalazu u prodaji u »Superu« i »Škrinjici«, naravno s prepoznatljivim motivima Osijeka, Drave, Tvrđe, imamo u drugim gradovima predstavništva i radimo prema njihovim motivima, radimo suvenire za Sajam lova i ribolova, za Kopački rit i slično.
ŠOKAČKI VISKI: Može li šljivovača, uz kulin i još neke domaće proizvode doista postati slavonski prepoznatljivi brand ili će mnoštvo proizvođača na nevelikom tržištu biti jedni drugima konkurencija, pa tako tanak kolač učiniti još tanjim? Može li šljiva postati kulturom koja zavrjeđuje pozornost našega obiteljskoga gospodarstva, da bi samo na njoj gradilo egzistenciju? Možemo li uopće na vanjska tržišta uz ovako neriješena pitanja u oblasti poljoprivrede, kada uvozimo strana žestoka pića pa se, recimo, wysky u maloprodaji već nudi po 40,00 – 50,00 kuna? Može li šljivovača pobijediti sve to i postati »šokački wysky«?
»Može, kategoričan je mr. Galović, ali moramo uraditi još puno posla. Ako ostanemo ovako jedinstveni, ako svi idemo u željenom pravcu, ako postignemo i zadržimo ujednačenu kvalitetu, ako se izborimo za jedinstveni nastup na tržištu, i domaćem i stranom, ali u okviru jedinstvene sofisticirane tvrtke koju će voditi stručni ljudi, koji će znati i umjeti sve to promovirati i iznjedriti na tržište diljem Europe i diljem svijeta. U protivnom, desit će nam se ovo što iznosite u pitanjima, pa ćemo imati 100 tisuća proizvođača i isto toliko konkurencije, što bi obaralo cijene, što bi nas uništilo. Pa pogledajmo što rade preko plota, dobra je organizacija osnova dobroga poslovanja a ujednačena je kvaliteta prepoznatljiv zaštitni znak, i to moraju biti naše svetinje. Isto tako, Vlada RH i resorno ministarstvo moraju donijeti takvu zakonsku regulativu i decidirano reći što se proizvodi na kojemu proizvodnom području, što je to domaća proizvodnja a što industrijska i u tom smislu propisati i porezna opterećenja, ali također i reći što je to što će se poticati. Bez toga nema ni sigurne proizvodnje niti jedne ratarske i voćarske kulture, dakle, ni šljive«.
Da je to pravi put, potvrdio je i Ninoslav Cvek, apsolvent na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, koji sprema diplomski rad na temu isplativosti proizvodnje šljive i šljivovače. Privodim kraju svoj rad i vjerojatno ću ga braniti do konca mjeseca, i prikupljajući masu podataka, primijetio sam da su davanja doista velika, posebice kod »malih« proizvođača, i Vlada bi morala voditi računa ne samo da ih oslobodi tolikih davanja, već donijeti i niz mjera kojima će poticati takvu proizvodnju, kako bi šljivovača mogla postati slavonski brand, a mali proizvođači mogli proizvoditi šokački wysky«.
Primijećeno je da gosti kako dolaze na sajam prvo posjete kutak s domaćim koktelima, koje izvrsno priprema Antun Antolović, član Udruge proizvođača domaće šljivovače »Slavonka«. Dobro ste primjetili. Kod svih velikih priredbi i skupova uopće, uobičajeno je da se nudi aperitiv, tako da ljudi najprije pogledom potraže takav kutak, a naša udruga već niz godina nudi koktele na bazi šljivovače. Član sam udruge 4 godine, inženjer sam građevine po struci, no prijavio sam se u ovu sekciju jer i doma često radim koktele za svoje goste. Na ovome sajmu nudimo koktele »sve od domaćeg«, dakle, osnova je domaća šljivovača, a ja stavljam 1/3, zatim domaći sok, od ribizla, jagode, maline, jabuka, krušaka, bresaka, kajsija i naprosto svega, i to također 1/3, a posljednju trećinu čini led u kockama. Mogu Vam reći, ovo nudimo i svim našim prijateljima u Vinkovcima, Županji, Slavonskom Brodu, Slatini, Virovitici, Đakovu, Našicama, Belom Manastiru, dakle svagdje gdje imamo naše podružnice, i mogu reći da su kokteli naišli na vrlodobar prijem kod naših ljudi, i u zadnje se vrijeme hvale da ih i oni čine kod kuće, na izletu, u raznim prigodama. Agresivnijom promidžbom, ovaj bi naš destilat, naša domaća šljivovača, mogla doprijeti i do domova u urbanim sredinama, u svim ugostiteljskim objektima i svim turističkim destinacijama.
PRIZNANJA: Tijekom trodnevnoga rada održani su okrugli stolovi na kojima je o zaštiti šljive govorio mr. Teo Samseović s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, o tehnologiji destilacije mr. Darko Kunovac a o tehnologiji prerade šljiva mr. Stjepan Galović s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku.
Već smo rekli da je održano i 5. natjecanje proizvođača domaće šljivovače na kojemu je sudjelovalo 85 proizvođača iz svih krajeva Hrvatske, a prosudbena je komisija ocijenila da je najbolju rakija Obiteljskog gospodarstva Šarčević iz Bošnjaka, ocjenjena visokom ocjenom 17,55 u kategoriji ocjene odličan. Drugo je mjesto zavrijedio Ivica Lacković iz Đakova ocjenom 15,14, dobar i treće su mjesto podijelila dvojica proizvođača s istom ocjenom 15,12 dobar i to Marijan Berečić iz Vinkovaca i Stipo Bulaja iz Pleternice.
Podijeljena su i priznanja za najljepše uređeni štand na sajmu a prvu je nagradu zavrijedila Udruga »Šokačka grana iz Osijeka, drugu Zadruga »Hrvatska kaca« Bošnjaci i treću umjetnici okupljeni oko tvrtke »Stara Drava« iz Darde.
Sve u svemu, uspjela sajamska priredba, a šljivari se nadaju da će sljedeća biti još uspješnija.
Slavko Žebić
