Arhiv tekstova
Pogled u budućnost iz daleke prošlosti
Zemun, po mnogima najljepši grad u Srijemu, ovih je listopadskih dana u znaku knjige. U središnjem dijelu Gospodske ulice, u blizini Velikog Trga, održava se ulična prodajna izložba knjiga zemunskih i beogradskih nakladnika. Hrvati Zemuna također su dali svoj doprinos u mjesecu knjige. Skromna nakladnička i uopće kulturna ponuda srijemskih Hrvata, u subotu 8. listopada 2005. godine obogaćena je manifestacijom koja je u svom središtu također imala knjigu, i to novu, što je u Zemunu i Srijemu rijetkost, pa je iz tog razloga autoru ovoga teksta bilo veliko zadovoljstvo nazočiti književnoj večeri novoj knjizi u čast.
»Zbornik radova« naslov je ovoga djela koje je, kako i stoji u naslovu, zbornik radova s prvog znanstvenog skupa pod nazivom »Dani Ilije Okrugića«, koji je održan u Zemunu koncem svibnja u organizaciji Udruge Zemunaca u Republici Hrvatskoj (koja je i nakladnik »Zbornika«) i Zajednice Hrvata Zemuna, knjižnice i čitaonice »Ilija Okrugić«. U »Zborniku« su tiskani radovi mr. sc. Antuna Kolarevića, dr. sc. Jasne Melvinger, prof. Jasne Ivančić, dr. sc. Šimuna Jurišića, prof. Ružice Černi, prof. Josipa Škvorca, te dr. sc. Vlatka Rukavine u kojima je obrađen opus Ilije Okrugića, od svećeničkog i ekumenskog djelovanja, preko lirske poezije i glazbe, pa sve do dramskih djela.
PROMOCIJA PRED BROJNOM PUBLIKOM: U više nego skromnim (čitaj: tijesnim) prostorijama čitaonice, okupio se veliki broj Zemunaca i njihovih gostiju, upravo onoliko koliko ih je u čitaonicu moglo ući, ljubitelja pisane hrvatske riječi, štovatelja djela Ilije Okrugića, napose ljudi željnih ovakvih kulturnih događanja na razini višoj od većine manifestacija što su se u Srijemu posljednjih godina mogle vidjeti. Među gostima su bili: Branimir Lončar, zamjenik Veleposlanika RH u Beogradu, Nikola Jelinčić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, preč. Jozo Duspara, zemunski župnik i dekan i začasni kanonik, te Vladimir Bošnjak, dopredsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća.
Nepunih pet mjeseci iza znanstvenog skupa, promociju Zbornika otvorio je Stipe Ercegović, predsjednik zemunske čitaonice, te između ostalog rekao: »Okupili smo se ovdje da bismo se međusobno bolje upoznali i da nas drugi bolje upoznaju. Više i ljepše od ovoga ne bi nam poželeo ni fra Ilija Okrugić koji je cijeli svoj život posvetio Srijemu i Srijemcima, a mi njemu posvećujemo ovu večer kao znak naše vječne zahvalnosti.« Pročitano je zatim pismo dr. Jasne Melvinger, sveučilišne profesorice iz Novoga Sada i jedne od sudionica svibanjskog simpozija, koje je dodatno pojasnilo kako je veliki Okrugićev opus do danas ostao neobjavljen. Pismo se završava riječima: »Primjer Okrugićeva književnoga opredijeljenja, nacionalnog i zavičajnog, za sve nas treba biti instruktivan i dobrodošao«.
POČETAK SUSTAVNOG PROUČAVANJA DJELA ILIJE OKRUGIĆA: O Zborniku su zatim govorili Željko Grac i dr. Vlatko Rukavina. Naglašeno je da je ovo samo početak ozbiljnijeg i sustavnog proučavanja djela Ilije Okrugića, koji je nepravedno zapostavljan kroz više od sto godina i čija se mnogobrojna neobjavljena djela i danas nalaze u Matici srpskoj u Novom Sadu, a čiji je značaj za hrvatsku književnost i glazbu veliki. Dr. Vlatko Rukavina posebno je govorio o drugom dijelu knjige pod naslovom »Zemun i Zemunci u riječi i slici«, u kojemu su predstavljeni izvaci iz tiska u povodu osnutka Zajednice Hrvata Zemuna i Udruge Zemunaca u Republici Hrvatskoj, te predstavljeni suvremeni hrvatski kulturni stvaraoci podrijetlom iz Zemuna i Srijema. Najavljeno je i predstavljanje Zbornika u Zagrebu, koncem studenog ili početkomprosinca.
Uslijedio je prigodni program. Zemunski zbor, sa solistom Bojanom Vitasom, izveo je nekoliko skladbi Ilije Okrugića, među kojima se izdvaja skladba »Domovino, slatko milovanje«, a beogradski glumac Slobodan Ćustić govorio je Okrugićeve stihove. Nastupila je i talentirana mlada violinistkinja Anamarija Vučić izvodeći jednu Mendelsohnovu skladbu, da bi na kraju nastupili i slankamenski Hrvati sa svojim tamburašima, koji su također izveli tri Okrugićeve pjesme. Književna večer začinjena je skromnim koktelom što ga je upriličio domaćin, uz pomoć sponzora.
VANREDNO ZNAČAJNA KNJIGA: Nekoliko zaključaka se moglo izvući nakon održane književne večeri. Prvo: »Zbornik radova« je knjiga vanredno značajna za početak sustavnijeg proučavanja kulture srijemskih i podunavskih Hrvata i poticaj suvremenim hrvatskim piscima i skladateljima da i oni daju svoj maksimalni doprinos, poput Ilije Okrugića koncem XIX. stoljeća. Preporučamo je za čitanje svima kojima je bliska pisana riječ, osobito Hrvatima iz Vojvodine, jer će u njoj pronaći dovoljno razloga da budu ponosni na svoje podrijetlo i svoj zavičaj. Drugo: pokazalo se da se Srijemci zanimaju i za događaje na razini višoj od pučkih zabava, koji u većoj mjeri doprinose očuvanju nacionalnog identiteta i afirmaciji pred okruženjem. Treće: nedostatnost infrastrukture, odnosno prostora za održavanje ovakvih manifestacija. Malo je reći da je prostor zemunske čitaonice skroman (radi se o jednoj većoj sobi u dvorištu župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije), a u samome gradu živi nekoliko tisuća Hrvata. Za vjerovati je da će se svi relevantni čimbenici zauzeti za osiguravanje adekvatnijeg prostora za potrebe zemunskih (rekao bih i beogradskih) Hrvata, jer je to jedan od najvažnijih uvjeta njihove opstojnosti. Četvrto, očiti je »manjak« mladih suvremenih pisaca, što se vidi i iz drugog dijela knjige u kojemu se, izuzev dr. Vlatka Rukavine, nitko drugi i ne spominje. Ili je to zbog toga što drugih pisaca nema, ili iz drugih razloga, tek – taj je dio knjige, objektivno, siromašan. I peto: još uvijek nema ozbiljnije analize događaja poslije II. svjetskog rata, a napose prije petnaest godina, pa se o uzrocima lošeg položaja srijemskih Hrvata govori iz subjektivnog osjećaja. Neumoljivi statistički podaci govore da je Zemun sa 70 posto hrvatskog pučanstva koje je u njemu živjelo 1920. godine pao na manje od 5 posto početkom XXI. stoljeća. Eto ideje za još jedno znanstveno istraživanje koje će u Srijemu, nadam se, izroditi mnogo Okrugića.
Poštovani čitatelji »Hrvatske riječi«! Dok budete slušali na svojim zabavama pjesme poput »Divan je kićeni Srijem«, »Milkina kuća na kraju«, »Za jedan časak radosti«, ili možda »Oj ti vilo Velebita« ili »Oj Hrvati, oj junaci«, sjetite se da je autor tih pjesama Ilija Okrugić – Srijemac, nekadašnji zemunski kapelan i petrovaradinski župnik, koji je umro 1897. godine i sahranjen u crkvi Gospe Sniježne u Petrovaradinu. Ostaje da se vidi hoće li podsjećanje na njegovo djelo biti poticaj sadašnjim generacijama srijemskih Hrvata, ili samo zasluženo vraćanje duga talentiranom i plemenitom, a zaboravljenom čovjeku.
H. R.
