Arhiv tekstova
Pisci izvan domovine svjedoci su hrvatske kulture i književne riječi
Predsjednik Gradskog vijeća Rovinja Davorin Flego i Mladen Dušman, županijski pročelnik za prosvjetu i kulturu – pozdravljajući učesnike II. susreta književnika hrvatskih manjina u susjednim zemljama s književnicima u Republici Hrvatskoj – istakli su kako je Istra dostigla standarde u zaštiti manjina kakve nemaju ni mnoge razvijene zemlje.
Ante Domagoj Petrić, zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika i Branimir Donat u ime Matice hrvatske govorili su o manjinama kao mostu suradnje između država. Prof. dr. Branimir Crljenko, predsjednik Organizacijskog odbora rovinjskog susreta književnika istaknuo je da je ovaj književni skup ustanovljen kako bi se upozorilo da su hrvatske manjine u drugim zemljama često uskraćene za ljudska i manjinska prava koja u Hrvatskoj uživaju etničke zajednice.
OČUVANJE MATERINJEG JEZIKA U DIJASPORI: Potom je uvodničar rovinjskoga skupa prof. dr. Šimun Šito Ćorić, predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa u svom radu: »Jezik i književnost u zrcalu psihosocioloških dimenzija multikulturalnosti« upozorio skup kako galopirajuća globalizacija i favoriziranje engleskog jezika može utjecati na »taljenje« jezika malih naroda i manjina općenito, te gubljenje kulturnih vrijednosti koji ugrožavaju pojedinca i nacionalnu zajednicu. Govoreći o jeziku i književnosti, obrazložio je stajalište znanstvenika koji se zalaže za potrebu očuvanja materinjeg jezika, kulture i samobitnosti, posebno u dijaspori i u rubnim područjima, gdje žive autohtone hrvatske manjine poput, primjerice, Hrvata u Bačkoj, Srijemu i drugdje.
Budući da su jezik i književnost glavne odlike naroda, manjine su, u velikoj opasnosti gubitka identiteta, istaknuo je dalje prof. dr. Šimun Šito Ćorić, navodeći kako su u Europi samo Island i Portugal nacionalno homogene zemlje, dok u svim ostalim zemljama žive pripadnici jedne ili više nacionalnih manjina. Unatoč tomu regulativa UN i Europske unije daleko je ispod stvarnih potreba, a gdjegdje je na razini nižoj od normativa za zaštitu okoliša. Primjerice, iako ima veliki broj manjina, Francuska ih uopće ne priznaje, za razliku od Finske gdje je uspostavljena potpuna dvojezičnost, makar u njoj živi tek 6 posto Šveđana. Švedska država, također, je naglašeno naklonjena manjinama, pa je dovoljno petero djece pripadnika bilo koje manjine za dobivanje razreda, učitelja i prava nastave na materinjem jeziku. Slično je u sjevernoameričkom prostoru. Dok SAD provodi dominaciju engleskog jezika, Kanada promiče prava oko 80 nacija, odnosno manjinskih skupina, iz cijelog svijeta, koje ondje žive.
ZNANSTVENI SKUP: »Književnost između dviju domovina« – bila je začetna tema ovogodišnjeg II. susreta književnika hrvatskih manjina u susjednim zemljama s književnicima u Republici Hrvatskoj u Rovinju. U sklopu ovoga susreta održan je i znanstveni skup, na kojem su svoj rad izložili mr. sc. Stjepan Blažetin iz Pečuha, pod naslovom: »Hrvatska književnost u Mađarskoj na pragu XXI. stoljeća«, književnik Petko Vojnić Purčar, iz Novog Sada sa svojim radom: »Hrvatski pisci u domicilnim i nacionalnim antologijama«, a potom prof. dr. Jasna Melvinger, također, iz Novog Sada sa radom: »Novosadski radijus hrvatskog književnog života«, dok je dr. sc. Sanja Vulić iz Zagreba, predočila je skupu svoj rad: »Subotički hrvatski književni krug«, a književnik iz Subotice Milovan Miković rad pod naslovom: »Prolegomena za antologiju dvadesetorice, ili tridesetorice – ne i četrdes!«
»Veze prožimanja između domicilnih i matičnih kultura i jezika«– bila je druga tema znanstvenog skupa u Rovinju, u okviru koje je prof. dr. Branimir Crljenko iz Rovinja izložio svoj rad: »Značenjske preinake hrvatskih primljenica u istroromanskome«, prof. Rudi Ujčić iz Pule rad: »Istroromanski i čakavski dijalekt – prepjevi i prevođenja na primjeru poezije Marija Bonassina«, a Andreas Novosel iz Beča govorio je govoru i pjesništvu gradišćanskih Hrvata.
»Europski standardi i hrvatska praksa u tretiranju kulturnih i jezičnih raznolikosti« – bila je treća tema ovogodišnjeg znanstvenog skupa u Rovinju. O njoj je svoj rad izložio mr. sc. Mario Sošić iz Rovinja: »Etničke i jezične manjine u kontekstu suvremenog procesa europeizacije«, a mr. sc. Mirjana Domini iz Zagreba svoj rad: »Etnokulturni pluralizam Hrvatske (uz osvrt na Europsku Uniju) », dok je prof. Đuro Vidmarović, veleposlanik RH u miru izložio svoj rad: »Dvojstvo hrvatskih manjinskih zajednica u Republici Sloveniji – izazov za politički status«, a književnica i pjesnikinja Desanka Matijević rad pod naslovom: »Zaštita i promicanje bogatstva jezičnih i kulturnih raznolikosti u Boki Kotoroskoj.«
Posebno zanimanje sudionika skupa izazvalo je predstavljanje knjige državnog tajnika u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, prof. dr. Nevia Šetića iz Pule: »O povezanosti Istre s ostalim hrvatskim zemljama«, tragom preporodnog lista istarskih Hrvata »Naša sloga« (1870. -1915.). Drugi susret književnika hrvatskih manjina u susjednim zemljama s književnicima u Hrvatskoj održan je potporom Ministarstva kulture Hrvatske, Adris grupe, Turističke zajednice i grada Rovinja, rovinjskog ogranka Matice hrvatske i HKD-a »Franjo Glavinić«. H.R.
